Konifelenisi Lahi
Vahehongofulú: Ko Hono Fakaava e Ngaahi Matapā ʻo e Langí
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Vahehongofulú: Ko Hono Fakaava e Ngaahi Matapā ʻo e Langí

ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku fakaava ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. Falala ki he taimi ʻa e ʻEikí; pea ʻe maʻu maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuakí.

Naʻá ku toki ʻi Saute ʻAmelika pea naʻe vahevahe mai ʻe Brother Lousa Pala mei Venesuelá ʻa e aʻusia ko ʻení:

“Naʻe hoko ha palopalema lahi ʻi Venesuela ʻi he 2019 ko e tupu mei he mate ʻa e ʻuhilá ʻi ha ʻaho ʻe nima.

“Naʻe lahi ʻa e moveuveú mo e fakaehauá ʻi he koló, pea fusimoʻomo ʻa e meʻakaí ki ha kakai tokolahi.

Naʻe kamata kaihaʻasi ʻe he niʻihi ʻa e ngaahi pisinisi meʻakaí, pea fakaʻauha ʻa e meʻa kotoa pē naʻa nau fou atu aí.

Naʻe ʻi ai haku kiʻi fale mā siʻisiʻi, pea naʻá ku fuʻu hohaʻa ki heʻeku pisinisí. Naʻe loto hoku fāmilí ke foaki atu ʻa e meʻakai kotoa pē ʻi homau falemaá ki he kakai ʻoku faingataʻaʻiá.

Naʻe hoko ha ngaahi fakamoveuveu ʻi he feituʻu kotoa pē ʻi ha pō fakapoʻuli ʻe taha. Ko e meʻa pē naʻá ku hohaʻa lahi taha ki aí ko e malu ʻa hoku uaifi ʻofeiná mo e fānaú.

Naʻá ku ʻalu ki homau falemaá ʻi he mafoa ʻa e atá. Meʻapangó, kuo maumauʻi ʻa e pisinisi meʻatokoni kotoa pē ne ofi maí ʻe he kau fakakiná, ka ne u ʻohovale ne ʻikai ke uesia ʻemau fale taʻo meʻá. Naʻe ʻikai ke maumauʻi ha meʻa ia ai. Naʻá ku fakamālō ʻi he loto-fakatōkilalo ki heʻeku Tamai Hēvaní.

Naʻá ku aʻu atu ki ʻapi ʻo fakahā ki hoku fāmilí ʻa e tāpuaki mo e maluʻi ʻa e ʻOtuá.

“Naʻa nau houngaʻia ʻaupito.

“Naʻe pehē mai hoku foha lahi tahá ʻa ia ko Loselio naʻe kei taʻu 12 pē, ‘Papa!!! ʻOku ou ʻiloʻi ʻa e ʻuhinga naʻe maluʻi ai hotau falekoloá. ʻOkú ke totongi maʻu pē mo Mama hoʻomo vahehongofulú.’”

Naʻe aofangatuku mai ʻa Brother Pala: “Naʻá ku fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa Malakaí. ʻPea te u valokiʻi ʻa e fai fakaʻauhá koeʻuhi ko kimoutolu, pea ʻe ʻikai te ne fakaʻauha ʻa e fua ʻo homou kelekelé’ [Malakai 3:11]. Naʻa mau tūʻulutui ʻo fakamālō ʻi he loto houngaʻia ki heʻemau Tamai Hēvaní ʻi he mana naʻá Ne fakahokó.”1

ʻĪmisi
Fāmili Palá.

ʻAhiʻahiʻi Au Heni

ʻOku mei he ʻOtuá ʻa e meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻú mo e tuʻunga ʻoku tau ʻi aí. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, ʻoku tau loto-fiemālie ke vahevahe ia mo kinautolu ʻoku tau feohí.

Kuo kole mai ʻe he ʻEikí ke tau fakafoki ange kiate Ia mo Hono puleʻangá ʻa e peseti ʻe 10 ʻo ʻetau tupú, mei he meʻa kotoa kuó Ne foaki mai maʻatautolú. Kuó Ne talaʻofa mai kiate kitautolu ko e taimi ko ia ʻoku tau totongi totonu ai ʻetau vahehongofulú, te Ne “fakaava … ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí, pea lilingi hifo … ha tāpuaki, he ʻikai ha feituʻu ʻe faʻa hao ia ki ai.”2 Kuó Ne talaʻofa mai te Ne maluʻi kitautolu mei he koví.3 ʻOku pau ʻaupito ʻa e ngaahi talaʻofa ko ʻení,4 ʻo hangē ko e folofola ʻa e ʻEikí, “Mou ʻahiʻahi ai au,”5 ko ha kupuʻi lea ʻoku ʻikai ke maʻu ia ʻi ha toe folofola ka ko ʻene hā ʻi he tohi Malakaí.

ʻOku lahi ʻa e ngaahi founga ʻoku fakaava ai ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí. ʻOku fakatuʻasino ha niʻihi, ka ko e lahi tahá ʻoku fakalaumālie. ʻOku faingofua ha niʻihi pea ʻikai ke faʻa fakatokangaʻi. Falala ki he taimi ʻa e ʻEikí; pea ʻe hoko maʻu pē ʻa e ngaahi tāpuakí.

ʻOku tau mamahi fakataha mo kinautolu ʻoku nau faingataʻaʻia ke maʻu ʻa e ngaahi meʻa ʻoku ʻaonga ki he moʻuí. Naʻe toki foaki ʻe he Siasí ha paʻanga ʻAmelika ʻe 54 miliona ke tokoni ki he fānau mo e ngaahi faʻē ʻoku tuʻu laveangofua ʻi he māmaní.6 Pea mei hoʻomou foaki ʻaukai fakamāhiná, naʻe hanga ʻe heʻetau kau pīsope leleí ʻo tokoniʻi ha kakai ʻe lauiafe ʻi he uike takitaha ʻoku nau fiemaʻu fakataimi ha meʻakai, vala, mo ha fale ke nau malu ai. Ko e ongoongolelei pē ʻo Sīsū Kalaisí ʻa e solovaʻanga moʻoni ki he nofo masiva ʻi he māmaní.7

Fakatefito ki he Tuí

Naʻe fakatokanga mai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá ʻoku mahino pē ki he poto ʻo e tangatá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e tangatá kae faingataʻa ke mahino ki ai e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.8 ʻOku fakaʻuhingaʻi ʻe he māmaní ʻa e vahehongofulú ki heʻetau paʻangá, ka ko e fono toputapu ʻo e vahehongofulú ʻoku fakatefito pē ia ki heʻetau tuí. Ko ha founga ʻe taha hono fakahaaʻi ʻetau loto-fiemālie ke fakamuʻomuʻa ʻa e ʻEikí ʻi heʻetau moʻuí, ʻo laka ange ia ʻi he meʻa ʻoku tau saiʻia mo manako aí, ko hono totongi totonu ʻetau vahehongofulú. ʻOku ou palōmesi atu ʻi hoʻo falala ki he ʻEikí, ʻe muimui mai ai e ngaahi tāpuaki ʻo e langí.

Naʻe folofola ʻa Sīsū ke ʻange “kia Sisa ʻa e ngaahi meʻa ʻa Sisá; pea ʻange ki he ʻOtuá ʻa e ngaahi meʻa ʻa e ʻOtuá.”9 Naʻe fekau ʻe he Fakamoʻui naʻe toetuʻú ki he kau Nīfaí ke hiki ki heʻenau lekōtí ʻEne ngaahi talaʻofa ʻoku ʻia Malakaí.10 ʻOku toe fakapapauʻi mai ʻe he ʻEikí ʻi hotau kuongá ʻa e fono fakalangi ʻo e vahehongofulú, ʻaki ʻene folofola: “Pea ʻe hoko ʻeni ko e kamataʻanga ʻo hono fakavahehongofuluʻi ʻo hoku kakaí. Pea te [nau] totongi ʻa e vahehongofulu ʻe taha ʻo e tupu kotoa pē ʻi he taʻu takitaha; pea ʻe hoko ʻeni ko ha fono tuʻu maʻu kiate kinautolu ʻo taʻengata.”11

ʻOku fakamahino lelei mai ʻe he ʻEikí ʻa e founga ke totongi ai ʻa e vahehongofulú, ʻo folofola, “ʻOmi ʻa e vahehongofulu ʻo e meʻa ki he tūkunga koloá,”12 ʻo ʻuhinga ke ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulú ki hono puleʻanga kuo fakafoki maí, ʻa ia ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.13 Naʻá Ne fakahinohinoʻi ko hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi vahehongofulu toputapú ni ʻe fakakaukauʻi ia ʻi he faʻa lotu ʻa e fakataha alēlea ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ko e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ko e Kau Pīsopeliki Pulé, “pea mo hoku leʻo ʻoʻokú kiate kinautolu, ʻoku folofola ʻe he ʻEikí.”14

Ko e Paʻanga Toputapu ʻa e ʻEikí

ʻOku ʻikai ko ha paʻanga toputapu eni ia ʻa e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku ʻa e ʻEikí ia. ʻOku mahino moʻoni ki Heʻene kau tamaioʻeikí ʻa e natula toputapu ʻo honau fatongia tauhí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ʻa e aʻusia ko ʻeni ʻi heʻene kei siʻí: “ʻI heʻeku kei tamasiʻí naʻá ku fehuʻi ki heʻeku tangataʻeikí … ʻo kau ki hono fakaʻaongaʻi ʻa e paʻanga ʻa e Siasí. Naʻe fakamanatu mai kiate au ʻa hoku fatongia faka-ʻOtua ke totongi ʻeku vahehongofulú mo e ngaahi foakí. ʻI heʻeku fai iá, [naʻe pehē mai ʻeku tamaí,] ʻoku ʻikai ke toe hoko ʻa e meʻa ʻoku ou foakí ko haʻaku meʻa. ʻOku hoko ia ko e meʻa ʻa e ʻEikí ʻa ia ʻoku ou fakatapui ia ki aí.” Naʻe toe pehē ange ʻene tamaí: “ʻOku ʻikai haʻo kaunga ʻau ki he meʻa ʻoku fai ʻaki ʻe he kau maʻu mafai ʻo e Siasí [ʻa koe Kōtoni]. ʻOku nau tali ui ki he ʻEikí, ʻa ia te Ne fiemaʻu haʻanau fakamatala.”15

ʻOku tau ongoʻi moʻoni ʻa e mamafa ʻo e “tali ui ki he ʻEikí.”

Ko Hoʻo Vahehongofulu mo e Ngaahi Foaki Lahí

Mei he ngaahi vahehongofulu mo e ngaahi foaki ʻofa kuo mou fakatapui ki he ʻEikí, naʻe laka hake ʻi he paʻanga ʻAmelika ʻe taha piliona ʻi he taʻu kuo ʻosí naʻe fakaʻaongaʻi ke tāpuekina ʻaki kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.16

ʻI hotau fatongia mahuʻinga ke ʻave ʻa e ongoongolelei kuo fakafoki maí ki he māmaní, ʻoku ʻi ai ʻetau kau faifekau ʻe toko 71,000 tupu ʻoku nau ngāue ʻi he ngaahi misiona ʻe 414.17 Koeʻuhi ko hoʻomou vahehongofulú mo e ngaahi foakí, ʻoku lava ʻa e kau faifekaú ʻo ngāue, ʻo tatau ai pē ko e hā ʻa e tūkunga fakapaʻanga honau fāmilí.

ʻOku langa ʻa e ngaahi temipalé ʻi he māmaní ʻo lahi ange ʻi ha toe taimi. ʻOku lolotonga ngāue ha temipale ʻe 177, ko e 59 ʻoku lolotonga langa pe fakaleleiʻi, pea ko e 79 ʻoku lolotonga fai hono palani mo hono fokotuʻutuʻu.18 ʻOku fakaʻatā ʻe hoʻo vahehongofulú ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e temipalé ke ʻi ha ngaahi feituʻu naʻe ʻafioʻi pē ʻe he ʻEikí.

ʻOku ʻi ai ʻa e ngaahi faiʻanga lotu ʻe 30,000 tupu ʻoku nau lotu ʻi he ngaahi falelotu ʻe lauafe mo ha ngaahi fale kehe ʻi ha ngaahi fonua mo e ngaahi vahefonua ʻe 195.19 Koeʻuhi ko hoʻomou vahehongofulu faivelengá, ʻoku lava ke fokotuʻu ʻa e Siasí ʻi ha ngaahi feituʻu mamaʻo mahalo he ʻikai te mou teitei ʻaʻahi ki ai ki ha Kāingalotu angatonu he ʻikai te mou teitei ʻilo.

ʻOku lolotonga fakapaʻanga ʻe he Siasí ha ngaahi ʻapiako māʻolunga ange ʻe nima.20 ʻOku ako ai ha fānau ako ʻe toko 145,000 tupu. ʻOku akoʻi ha ngaahi kalasi ʻe taha kilu taha mano ʻi he uike takitaha ʻi heʻetau ngaahi seminelí mo e ʻinisititiutí.21

ʻOku maʻu a e ngaahi tāpuakí ni mo ha ngaahi tāpuaki lahi ange mei he totongi vahehongofulu totonu ʻa e kakai kei talavou mo matuʻotuʻa mei he tūkunga fakaʻekonōmika kotoa pē.

ʻOku ʻikai ke fua ʻa e mālohi fakalaumālie ʻo e fono fakalangi ʻo e vahehongofulú ʻaki ʻa e lahi ʻo e paʻanga ʻoku foakí, he ko e tuʻumālié mo e masivá ʻoku fakatou fekauʻi ʻe he ʻEikí ke foaki ʻa e peseti ʻe 10 ʻo ʻenau paʻanga hū maí.22 ʻOku maʻu ʻa e mālohí mei hono tuku ʻetau falalá ʻi he ʻEikí.23

Ko e mahutafea ʻa e ʻEikí ʻoku fakafou mai ia ʻi hoʻo vahehongofulu angaʻofá ʻa ia kuó ne fakamālohia ʻa e paʻanga talifaki ʻa e Siasí, ʻo maʻu ai ʻa e ngaahi faingamālie ke fakatupulaki ʻa e ngāue ʻa e ʻEikí ʻo ope atu ʻi ha faʻahinga meʻa kuo tau aʻusia. ʻOku ʻafioʻi kotoa ia ʻe he ʻEikí, pea ʻe ʻi ai ʻa e taimi, te tau mamata ai ki hono fakahoko kotoa ʻEne ngaahi taumuʻa toputapú.24

Maʻu ʻa e Ngaahi Tāpuakí ʻi he Ngaahi Founga Lahi

ʻOku maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e vahehongofulú ʻi ha ngaahi founga kehekehe. Naʻá ku ʻalu mo ʻEletā ʻAealingi ʻi he 1998 ki ha fakataha lahi ʻa e Siasí ʻi he ʻēlia ʻo ʻIutā ʻoku ʻiloa ʻi he taimí ni ko e Silicon Slopes, ko ha komiunitī ʻo e ngaahi ʻilo foʻou ʻi he meʻa fakatekinolosiá. Ko ha taimi ia ʻo e tuʻumālie lahi, pea naʻe fakatokanga ʻa ʻEletā ʻAealingi ki he Kāingalotú ki hono fakahoa ʻa e meʻa ʻoku nau maʻú ki he niʻihi kehé pea holi ke toe lahi ange. Te u manatuʻi maʻu pē ʻene talaʻofá, kapau te nau totongi totonu ʻenau vahehongofulú, ʻe holo leva ʻenau holi ki he ngaahi koloá. ʻI loto pē ʻi he taʻu ʻe ua, naʻe holoa vave ʻa e mahuʻinga ʻo e ngaahi meʻa fakatekinolosiá. Naʻe tokolahi ha niʻihi naʻe mole ʻenau ngāué, pea faingataʻaʻia ʻa e ngaahi kautahá ʻi he taimi ko ʻeni ʻo e feliliuaki fakapaʻangá. Naʻe tāpuekina ʻa kinautolu naʻe muimui ki he faleʻi ʻa ʻEletā ʻAealingí.

Naʻe fakamanatu mai ʻe heʻene talaʻofá kiate au ha aʻusia ʻe taha. Naʻá ku feʻiloaki mo Sālote Limi taʻu 12 ofi ki Kakasone, Falanisē ʻi he 1990 ʻi heʻeku hoko ko ha palesiteni fakamisioná. Ko e fāmili faivelenga ʻa e Limí pea naʻa nau nofo ʻi ha kiʻi fale nofo totongi mo ha fānau ʻe toko valu. Naʻe ʻi ai ha fakatātā ʻo e Fakamoʻuí mo e palōfitá ʻi he holisí. ʻI hono ʻinitaviu ki hono tāpuaki fakapēteliaké, naʻá ku ʻeke kia Sālote pe ʻoku totongi vahehongofulu totonu. Naʻá ne tali mai, “ʻIo, Palesiteni ʻEnitaseni. Naʻe ʻosi akoʻi au ʻe heʻeku faʻeé ʻoku ʻi ai ha ngaahi tāpuaki fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻoku maʻu mei hono totongi ʻemau vahehongofulú. Naʻe akoʻi mai ʻe heʻeku faʻeé kiate au kapau te mau totongi maʻu pē ʻemau vahehongofulú, he ʻikai ke mau masiva ʻi ha faʻahinga meʻa. Ko ia ai Palesiteni ʻEnitaseni, naʻe ʻikai ke mau masiva ʻi ha meʻa.”

ʻĪmisi
Fāmili Limí.

ʻI hono fakangofua ke u vahevahe ʻene talanoá, naʻe pehē ai ʻe Sālote, ʻa ia ko hono taʻu 45 ʻeni pea kuo sila ʻi he temipalé: “Naʻe moʻoni ʻeku fakamoʻoni ki he vahehongofulú ʻi he taimi ko iá, pea ʻoku toe mālohi ange ʻi he taimí ni. ʻOku ou houngaʻia ʻaupito ʻi he foʻi fekau ko ʻení. ʻI heʻeku moʻui ʻakí, ʻoku hokohoko atu hono tāpuekina lahi aú.”25

ʻE ʻi ai ʻa e ʻaho ʻe ngata ai ʻetau fononga fakamāmaní. ʻI he taʻu ʻe uofulu mā nima kuohilí, ʻi ha ngaahi ʻaho siʻi kimuʻa pea mālōlō ʻeku faʻē ʻi he fonó ko Māʻata Viliamí, mei he kanisaá, naʻá ne maʻu ha sieke ʻi he meilí. Naʻá ne ʻeke leva ki hoku uaifi ko Kefí ke ʻomi ʻene tohi sieké ke totongi ʻene vahehongofulú. Naʻe fuʻu vaivai ʻene faʻeé pea ʻikai ke fuʻu lava ʻo tohi, pea kole ange ʻe Kefi pe te ne lava ʻo tohi ʻa e sieké maʻana. Naʻe tali ange ʻene faʻeé, “ʻIkai, Kefi. ʻOku ou loto ke u fai pē ia ʻe au.” Pea naʻá ne toe lea leʻo siʻi mai, “ʻOku ou loto ke faitotonu ki he ʻEikí.” Ko e taha ʻa e meʻa fakaʻosi naʻe fai ʻe Kefi maʻa ʻene faʻeé ko hono ʻave ʻene sila vahehongofulú ki heʻene pīsopé.

Ngāue Mahuʻinga ʻa e ʻOtuá

Siʻoku kāinga, ʻoku ʻomi ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní “mei he kakapú,”26 ke ʻomi ha ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ki he funga ʻo e māmaní. ʻE ʻi ai ha niʻihi te nau poupouʻi kitautolu mo ha niʻihi he ʻikai ke nau poupou. Kuó u fakakaukau ki he ngaahi lea ʻa e poto ko Kamelielí, ʻa ia naʻa ne fakatokaga ki he fakataha alēlea ʻi Selusalemá hili ʻene fanongo ki he ngaahi mana ʻa e ʻAposetolo ko Pita mo Sioné:

“Tukunoaʻi pē ʻa e [kau tangatá ni]: he kapau ʻoku … mei he tangatá ʻa e ngāué ni, ʻe ʻosi ia:

“Pea kapau ʻoku mei he ʻOtuá, ʻe ʻikai te mou faʻa fakangata ia; telia … naʻa ʻilo ange kuo mou tauʻi ʻa e ʻOtuá.”27

Ko kitaua ʻa e konga ʻo e ngāue mahuʻinga ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní. He ʻikai ke taʻeʻaonga ia ka ʻe hokohoko atu ʻene ngāue ʻi he māmaní, ke teuteuʻi ʻa e hala ki he foki mai ʻa e Fakamoʻuí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “ʻI he ngaahi ʻaho ka hoko maí, te tau mamata ʻi he ngaahi fōtunga maʻongoʻonga taha ʻo e mālohi ʻo e Fakamoʻuí kuo faifaiangé pea mātā ʻe he māmaní. Mei he taimí ni ki he taimi ʻo ʻEne liuaki maí … te Ne foaki ha ngaahi faingamālie, ngaahi tāpuaki, mo ha ngaahi mana taʻefaʻalaua ki he kau faivelengá.”28

Ko ʻeku fakamoʻoní ʻeni. Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Ko ʻEne ngāue toputapu ʻeni. Te Ne toe hāʻele mai. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

Ngaahi Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Mei ha tohi fakataautaha meia Losa Pala, 4 ʻAokosi 2023.

  2. Malakai 3:10.

  3. Vakai, Malakai 3:11. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani: “ʻI heʻeku moʻuí, hangē ko ʻení, kuó u mamata ki hono fakahoko ʻa e talaʻofa ʻa e ʻOtuá te Ne ‘valokiʻi ʻa e fai fakaʻauhá koeʻuhi [ko au]’ [Malakai 3:11]. Kuo lilingi hifo kiate au mo hoku ngaahi ʻofaʻangá ʻa e tāpuaki ʻo e maluʻi mei he koví ʻo ope atu ia ʻi ha faʻahinga tuʻunga ʻoku ou ʻilo ki ai. Ka ʻoku ou tui koe ʻuhinga ʻo e hoko mai ʻa e maluʻi fakalangí, koeʻuhi ko ʻetau loto-moʻoni fakafoʻituitui mo fakafāmili, ke totongi vahehongofulú” (“Like a Watered Garden,” Liahona, Jan. 2002, 38).

  4. ʻE fakaava ʻe he ʻEikí ʻa e ngaahi matapā ʻo e langí ʻo fakatatau ki heʻetau fiemaʻú, kae ʻikai ko ʻetau holí. Kapau ʻoku tau totongi vahehongofulú ke tau tuʻumālie, ta ʻoku tau fai ia ʻi ha ʻuhinga ʻoku hala. … Ko e tāpuaki ʻo e tokotaha foakí … ʻoku ʻikai ke faʻa maʻu ia ʻi ha monūʻia fakapaʻanga pe ko ha koloa” (Teachings of Gordon B. Hinckley [1997], 657).

  5. Malakai 3:10; 3 Nīfai 24:10.

  6. Vakai, “The Church of Jesus Christ Is Helping Alleviate Global Malnutrition,” 11 ʻAokosi 2023, newsroom.ChurchofJesusChrist.org; vakai foki “How the Church of Jesus Christ and UNICEF Are Keeping Mothers and Children Healthy and Safe,” 17 ʻAokosi 2023, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  7. “Pea naʻe ui ʻe he ʻEikí ʻa hono kakaí ko Saione, koeʻuhí he naʻa nau loto-taha pē mo fakakaukau taha, pea nau nofo ʻi he māʻoniʻoni; pea naʻe ʻikai ha kakai masiva ʻiate kinautolu” (Mōsese 7:18).

  8. Vakai, 1 Kolinitō 2:14. ʻOku ʻikai ke faʻa fenāpasi ʻa e fakakaukau ʻa e tangatá mo e poto ʻo e ʻOtuá. ʻI he kuonga ʻo Malakaí, naʻe tokolahi ha kakai naʻa nau mamaʻo mei he ʻEikí. Naʻe kole ʻa e ʻEikí ki Hono kakai ʻo e fuakavá, “Tafoki mai kiate au, pea te u tafoki kiate kimoutolu.” Ko e meʻa ʻoku hoko atu ʻi he fakaafe ongongofua ko ʻení, ko ha fehuʻi matuʻaki mahuʻinga mo loloto maʻatautolu: “Ka naʻa mou pehē, Te mau tafoki ko e hā?” (Malakai 3:7). ʻI hono fakalea ʻe tahá, “Ko e hā te u liliú? Te u ʻunu ʻo ofi fēfē ange nai ki he ʻAfio ná?” ʻOku tali mai ʻaki ʻe he ʻEikí ʻaki hono akoʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e vahehongofulú, ʻo ʻikai ko ha fono fakapaʻanga pē, ka ko ha founga moʻoni ia ki hono fakatafoki ʻa e ngaahi holi ʻo hotau lotó kiate Ia.

    Naʻa mau fakatokangaʻi ʻeni ʻi homau fāmilí. Naʻe kau mai ʻa e faʻē ʻa Kefí ki he Siasí ʻi hono taʻu 22. Naʻe taimi nounou pē ʻa e ʻalu ʻa Maʻata mo Penaati ki he lotú, kae hili ʻena hiki ki ha vahefonua ʻe taha, naʻá na māmālohi pē. Naʻe ui ʻa Penaati ki he vaʻa fakakautaú ʻi ha fonua muli, pea hiki leva ʻa Maʻata ki ha ʻapi ʻi Tamipā, ʻi Folōlita, ʻa ia naʻá ne tali ai ʻa e fakaafe ʻofa ke nofo mo e tokoua ʻene faʻeé mo hono malí, ʻa ia naʻá na fehiʻa ki he Siasí. Lolotonga ʻene nofo ʻi ha tūkunga fakaʻofa, mo ʻamanaki ke fāʻeleʻi mai ʻene ʻuluaki tamá pea ʻikai ke ʻalu ki he lotú, naʻe fai ʻe Maʻata Viliami ʻa e fili ke ne kamata ʻave ʻene sieke vahehongofulú ki he pīsopé. Kimui ange ʻi heʻene moʻuí, ʻi hono ʻeke kiate ia hono ʻuhingá, naʻá ne pehē naʻá ne manatuʻi ʻa e meʻa naʻe akoʻi ange ʻe he ongo faifekaú kiate ia ʻa e vahehongofulú mo e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá: “Naʻa mau fuʻu fiemaʻu moʻoni ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻOtuá ʻi heʻemau moʻuí, pea ko ia ai naʻá ku kamata hono ʻave ʻemau sieke ʻo e vahehongofulú ki he pīsopé.” Naʻe toe foki ʻa Maʻata mo Penaati ki he Siasí. Ko honau tāpuaki maʻongoʻonga tahá—ko hono tāpuekina ha toʻu tangata ʻe ono koeʻuhi ko ʻene fili ke totongi ʻene vahehongofulú ʻi he taimi naʻe ʻikai haʻane meʻa ka ko e tui pē ki he ʻOtuá mo e ʻamanaki lelei ki Heʻene ngaahi talaʻofá.

  9. Mātiu 22:21.

  10. Vakai, 3 Nīfai 24.

  11. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:3–4. “Ko e vahehongofulú ko hono foaki ia ʻo e vahe hongofulu ʻe taha ʻo e paʻanga hū mai ʻa ha taha ki he Siasi ʻo e ʻOtuá (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 119:3–4; ko e tupú ʻoku mahino ia ke ʻuhinga ki he paʻanga hū mai). ʻOku totonu ke totongi vahehongofulu ʻa e kāingalotu kotoa pē ʻoku ʻi ai haʻanau paʻanga hū mai.” (Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoá: Ko e Ngāue ʻi he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, 34.3.1, Gospel Library).

  12. Malakai 3:10.

  13. “ʻOku tau totongi vahehongofulu, ʻo hangē ko e akonaki ʻa e Fakamoʻuí, ko hono ʻomi ʻa e ngaahi vahehongofulú ‘ki he fale tukuʻanga koloá’ [Malakai 3:10; 3 Nīfai 24:10]. ʻOku tau fai ʻeni ʻaki ʻetau totongi ʻetau vahehongofulú ki heʻetau pīsopé pe palesiteni fakakoló. ʻOku ʻikai ke tau totongi vahehongofulu ʻi heʻetau foaki ki he ngaahi kautaha foaki ʻofa ʻoku tau saiʻia aí. Ko e ngaahi foaki ʻoku tau fai ki he ngaahi kautaha foaki ʻofá ʻoku totonu ke ʻomi ia mei heʻetau paʻanga pē ʻatautolu, kae ʻikai mei he ngaahi vahehongofulu ʻoku fekauʻi ke tau totongi ki he fale tukuʻanga koloa ʻo e ʻEikí” (Dallin H. Oaks, “Tithing,” Ensign, May 1994, 35).

  14. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 120:1.

  15. Gordon B. Hinckley, “Rise to a Larger Vision of the Work,” Ensign, May 1990, 96.

  16. Vakai, “The 2022 Report on How the Church of Jesus Christ Cared for Those in Need,” 22 Māʻasi 2023, newsroom.ChurchofJesusChrist.org.

  17. Maʻu mei ha ʻīmeili mei he Potungāue Ngāue Fakafaifekaú, 14 Sepitema 2023.

  18. Vakai, “Temple List,” ChurchofJesusChrist.org/temples/list.

  19. Ko e maʻu mei ha ʻīmeili mei he Ngaahi Lekooti Mēmipa mo e Sitetisitiká, 28 Siulai 2023.

  20. ʻOku kau ki heni ʻa e ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongí, ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō, ʻUnivēsiti ʻo Pilikihami ʻIongi–Hauaiʻi, Ensign College, mo e BYU–Pathway Worldwide.

  21. Ko e maʻu mei ha ʻīmeili mei he Seminelí mo e ʻInisititiutí ʻi he ʻaho 28 Siulai 2023.

  22. Vakai, Tohi Tuʻutuʻuni Fakakātoa, 34.3.1.

  23. Naʻe vahevahe ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻa e talanoá ni ʻo kau ki he falala ki he ʻEikí: “Naʻe tokoniʻi heʻeku faʻē uitoú ʻene fānau iiki ʻe toko tolú mei ha kiʻi vāhenga [siʻisiʻi]. … Naʻá ku ʻeke ange ki heʻeku faʻeé pe ko e hā ʻokú ne totongi lahi ai ʻa e vahehongofulú mei heʻene vāhengá. He ʻikai pē ke teitei ngalo ʻiate au ʻene fakamatalá: ‘Tāleni, mahalo ʻoku ʻi ai pē ha kakai ia ʻe niʻihi te nau lava pē kinautolu ʻo taʻe-totongi vahehongofulu, ka he ʻikai ke tau fai pehē kitautolu. Naʻe finangalo ʻa e ʻEikí ke toʻo hoʻo tangataʻeikí kae tuku au ke tokangaʻi moutolu. He ʻikai ke u lava ʻo fai ia taʻe-kau ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻa e ʻEikí, pea ʻoku ou maʻu ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá ʻi hono totongi totonu ʻo e vahehongofulú’” (“Tithing,” 33).

  24. “Koeʻuhí ke tupu ʻi heʻeku tauhi ʻofá, neongo ʻa e ngaahi faingataʻa ʻe hoko mai kiate kimoutolú, ke tuʻu mālohi ʻa e siasí ʻiate ia pē ʻo māʻolunga ange ʻi he ngaahi meʻa kehe kotoa pē ʻi lalo ʻi he maama fakasilesitialé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 78:14).

  25. Mei ha tohi fakataautaha meia Salote Mātini, 30 ʻAokosi 2023.

  26. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 1:30.

  27. Ngāue 5:38–39.

  28. Russell M. Nelson, “Ikuʻi ʻa Māmani mo Maʻu ha Fiemālie,” Liahona, Nōvema 2022, 95.