Konifelenisi Lahi
ʻOkú Ke Fie Fiefia Nai?
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


ʻOkú Ke Fie Fiefia Nai?

Nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE faingofua ange, fiefia ange, mo fonu hoʻo moʻuí ʻi he fiefia.

ʻOkú ke fie fiefia nai? Ko e hā ʻokú ne fakatupunga hoʻo loto-mamahí? Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni: “Kapau ʻokú ke fie moʻui mamahi, maumauʻi e ngaahi fekaú—pea ʻoua naʻa teitei fakatomala. Kapau ʻokú ke loto ke fiefia, nofo maʻu ʻi he hala ʻo e fuakavá.”1 ʻIkai ʻoku faingofua pē ke fiefia? Fakahoko ʻa e ngaahi fuakavá pea tauhi kinautolu. Tau toe vakaiʻi ʻa e ngaahi meʻa ʻe lava ke tokoni ke tau nofo ai ʻi he hala ʻo e fuakavá mo ʻai ke tau fiefiá.

1. Ko e hā ʻa e Hala ʻo e Fuakavá?

Fakatatau ki he lea ʻa ʻEletā Teili G. Lenilani, “ʻoku ʻuhinga ʻa e kupuʻi lea ko e hala ʻo e fuakavá ki ha ngaahi fuakava hokohoko ʻa ia ʻoku tau omi ai kia Kalaisi ʻo fehokotaki mo Ia. ʻOku fakafou ʻi he haʻi fakafuakava ko ʻení ʻa ʻetau malava ke maʻu ʻa Hono mālohi taʻengatá. ʻOku kamata ʻa e halá mei he tui kia Sīsū Kalaisí mo e fakatomalá, pea hoko mai ai ʻa e papitaisó mo hono maʻu ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní.”2 ʻOku tau fakafoʻou ʻa e ngaahi fuakavá ni ʻi he taimi kotoa pē ʻoku tau maʻu ai ʻa e sākalamēnití.

ʻOku kamata ʻaki ʻa e fuakava ʻo e papitaisó, pea tau fai leva mo e ngaahi fuakava lahi ange ʻi he toenga ʻo ʻetau moʻuí. Naʻe toe pehē ʻe ʻEletā Lenilani: “ʻOku fakatau ʻa e hala ʻo e fuakavá ki he ngaahi ouau ʻo e temipalé, hangē ko e ʻenitaumeni ʻi he temipalé. Ko e ʻenitaumení ko e meʻaʻofa ia ʻo e ngaahi fuakava toputapu mei he ʻOtuá ʻokú ne fakafehokotaki fakaʻaufuli kitautolu kiate Ia.”3

2. ʻOkú Ke ʻi he Hala ʻo e Fuakavá?

ʻOku ʻi ai ʻa e taimi ʻoku tau fai ai ʻa e ngaahi fuakavá, pea ʻikai ke tau tauhi kinautolu. ʻI heʻene hoko ʻení, te ke toe lava fēfē leva ʻo foki ki he hala ʻo e fuakavá? Tuku ke u vahevahe atu ha ngaahi sīpinga ʻo e foki ki he hala ʻo e fuakavá.

Fakafuofua ki he māhina ʻe taha kuohilí, naʻá ku maʻu ha pōpoaki mei ha tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau naʻe ngāue mo kimautolu. Naʻá ne pehē mai: “Naʻe fuʻu faingataʻa ʻa e konga fakaʻosí. Naʻá ku ongoʻi lōmekina ʻi he fefaʻuhi mo e loto-moʻuá mo e loto-taʻotaʻomiá ʻi he ʻaho kotoa pē. Naʻá ku ongoʻi tuenoa mo loto-mamahi. Naʻá ku ʻosi lotu ki heʻetau Tamai Hēvaní ki ha tataki ke maʻu ha nonga mo ha fiemālie ki he meʻa te u lava ke fai ke matuʻuaki ai ʻa e faingataʻá. … Lolotonga ʻeku lotú, naʻá ku ongoʻi ʻa e ueʻi ʻa e Laumālié ʻo tala mai ʻoku fiemaʻu ke totongi kakato ʻeku vahehongofulú. … Naʻá ku fuʻu ongoʻi mālohi ʻa e Laumālié peá u ʻiloʻi ʻi he taimi ko iá ʻa e meʻa ke faí. ʻI he loto ke fai iá naʻá ku ongoʻi ʻa e ueʻi ‘kapau te ke totongi hoʻo vahehongofulú pea ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē.’ ʻOku ou kei feinga pē ke maʻu ha nonga, ka ʻoku ʻi ai ʻeku fakamoʻoni ki hotau Fakamoʻuí pea ʻi heʻeku talangofuá te u lava ke ongoʻi mo maʻu ʻa e nonga ʻoku ou fekumi ki ai ʻi hoku lotó mo e ʻatamaí. Naʻá ku toki fili kimuí ni ke foki mai ki he Siasí pea fekumi ki he Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē ʻoku ou faí.”

ʻOkú ne sai ʻaupito ʻi he taimí ni. Te ke toe lava foki ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke maʻu ha nonga, ka ʻe lava ke kehe ʻa e talí mei he meʻa naʻá ke ʻamanaki ki aí. Kapau te ke fekumi ke ʻiloʻi ʻa e Fakamoʻuí mo lotu ki he Tamai Hēvaní, te Ne ʻoatu ha tali ʻe feʻunga pē mo hoʻo fiemaʻú.

Naʻe akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻo pehē:

“Ko e lēsoni maʻongoʻonga taha te tau lava ʻo ako ʻi he matelié, ko e taimi ko ia ʻoku tau talangofua ai ki he folofola mai ʻa e ʻOtuá, te tau tonu maʻu ai pē.”4

“ʻI he taimi ʻoku tau tauhi ai ʻa e ngaahi fekaú, ʻe fiefia ange ʻetau moʻuí, [fakafiemālie] ange, pea siʻi ange ʻa e palopalemá. ʻE faingofua ange [hono fuesia] hotau ngaahi ʻahiʻahí mo e palopalemá, pea te tau maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa kuo palōmesi mai ʻe he [ʻOtuá].”5

ʻI he taimi naʻe ui au ko ha pīsopé, ko e taimi faingataʻa taha ia ʻo ʻeku moʻuí. Naʻá ku hoko ko ha tamai kei talavou ʻi hoku taʻu 30 tupu sií, ka naʻá ku faingataʻaʻia fakapaʻanga koeʻuhi ko ha ngaahi faingataʻa fakafāmili. Naʻe ʻikai pē ke u maʻu ha solovaʻanga, peá u fakakaukau he ʻikai pē ke toe ʻosi ʻa e ngaahi faingataʻá. Naʻá ku mafasia fakapaʻanga mo fakaeloto. Naʻe kamata foki ke u veiveiua ʻi hoku mālohi fakalaumālié. Naʻe fakahoko mai ʻe heʻeku palesiteni fakasiteikí ʻa e uiuiʻi ko ʻení kiate au ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ko ʻeni. Naʻá ku tali ʻa e fatongiá, neongo naʻe faingataʻa.

Naʻe toe ʻinitaviu foki ʻe he palesiteni siteikí hoku uaifí, ka naʻe ʻikai ke ne lava ʻo tali ʻio, pea ʻikai ke tali ʻikai ka naʻá ne tangi pē. Naʻá ne tangi ʻi he uiké kakato mo ʻeke ki he Tamai Hēvaní, “Ko e hā ʻoku fai mai ai ʻa e ui ko ʻeni ʻi he taimi ní?” pea “ʻOkú Ke ʻafioʻi lelei nai ʻa e tokotaha kotoa pē?” Naʻe ʻikai ke ne maʻu ha tali, ka naʻe hikinimaʻi au ko ha pīsope ʻi he Sāpate hono hokó. Naʻe ʻikai ke ne toe fai ʻa e ngaahi fehuʻi ko iá ki he Tamai Hēvaní, ka naʻá ne poupouʻi au ʻi hoku fatongiá ʻi he taʻu ʻe ono.

ʻI he Sāpate naʻe tukuange ai aú, naʻe fanongo hoku uaifí ki ha leʻo lolotonga ʻene maʻu ʻa e sākalamēnití. Naʻe fanafana ange ʻa e leʻó kiate ia, “Koeʻuhí naʻe fuʻu faingataʻa hoʻomo hala fonongá, naʻá Ku ui ia ko ha pīsope ke lava ke fataki mo fuesia hoʻomo kavengá.” Naʻá ne fakatokangaʻi ʻi he taʻu ʻe ono kuohilí, ko e ngaahi faingataʻa kotoa naʻe hangē he ʻikai ke toe ʻosí kuo solova ia lolotonga ʻeku fua ʻa e fatongiá.

Naʻá ma ako ko e taimi ʻokú ma fakakaukau ai ʻoku ʻikai ko ha taimi lelei ia ke maʻu ha fatongiá, mahalo ko e taimi ia ʻokú ma fiemaʻu taha ai ha fatongiá. ʻI ha faʻahinga taimi pē ʻoku kole mai ai ʻa e ʻEikí ke tau fua ha faʻahinga fatongia, ʻo tatau ai pē pe ʻoku siʻisiʻi pe lahi ange, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻetau ngaahi fiemaʻú. ʻOkú Ne ʻomi ʻa e mālohi ʻoku tau fiemaʻú pea maau mo ha ngaahi tāpuaki ke lilingi hifo kiate kitautolu ʻi heʻetau ngāue faivelengá.

ʻOku lahi ha ngaahi meʻa ʻoku nau toʻo ʻetau tokangá mei he nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻOku tatau ai pē pe ko e hā, ʻoku teʻeki ai pē ke tōmui ke tau tafoki ʻo kole ha tokoni ki he Tamai Hēvaní. Naʻe akoʻi mai kiate kitautolu ʻe ʻEletā Paula V. Sionisoni: “Ko e taimi ʻoku tau muimui ai kia Sētané, ʻoku tau foaki ange ha mālohi kiate ia. Ko e taimi ʻoku tau muimui ai ki he ʻOtuá, ʻokú Ne foaki mai ha mālohi kiate kitautolu.”6

Naʻe folofola ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ʻi he Tohi ʻa Molomoná: “Pea ko e tahá, ʻoku ou loto ke mou fakakaukau ki he tuʻunga monūʻia mo fakafiefia ʻo kinautolu ʻoku tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. He vakai, ʻoku nau monūʻia ʻi he meʻa kotoa pē, ʻa e meʻa fakamāmaní mo e fakalaumālié fakatouʻosi; pea kapau te nau kātaki ʻi he tui faivelenga ʻo aʻu ki he ngataʻangá ʻe maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí koeʻuhi ke nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”7

3. ʻOku Anga Fēfē Nai Hoʻo Fiefia mei Hono Tauhi ʻa e Ngaahi Fuakava mo e ʻOtuá?

ʻOku talamai ʻe hoku uaifí ʻoku hanga ʻe heʻema nofo malí ʻo haʻi fakataha kimaua, pea koeʻuhí ko e meʻa ko iá ʻokú ne lava ʻo fai ha ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke ne lava ʻo fai kimuʻa. Hangē ko ʻení, talu ʻene kei siʻi naʻá ne ilifia ʻi he ʻalu ʻi he fakapoʻulí, ka ʻoku ʻikai ke toe pehē ia ʻi he taimí ni he ʻoku ou ʻalu mo ia. ʻOkú ne pukupuku pea ʻikai aʻu ki he ngaahi hiliʻanga meʻa māʻolungá tukukehe kapau te ne fakaʻaongaʻi ha sea pe ko ha tuʻunga, ka ʻoku ou lava ʻo aʻu ki he ngaahi meʻa ʻi he hiliʻanga meʻa māʻolungá maʻana koeʻuhí he ʻoku ou lōloa ange ʻiate ia. ʻOku hangē pē ia ko ʻetau toʻo ʻa e haʻamonga ʻa e Fakamoʻuí maʻatautolú. ʻI heʻetau haʻi kitautolu kiate Iá, te tau lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa naʻe ʻikai ke tau lava ʻiate kitautolu pē koeʻuhí he ʻokú Ne lava ʻo fai ʻa e meʻa ʻoku ʻikai ke tau lava ʻo fai maʻatautolú.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā: “ʻOku hanga ʻe heʻetau fakahoko mo tauhi ʻa e ngaahi fuakava toputapú ʻo haʻi kitautolu ki he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. Ko hono moʻoní, ʻoku fakaafe mai ʻa e Fakamoʻuí ke tau falala pea ngāue fakataha mo Ia, neongo ʻoku ʻikai tatau mo lava ke fakatatau ʻetau ngāue lelei tahá ki Heʻene ngāué. ʻI heʻetau falala pea ngāue fakataha mo Ia ʻi he fononga ʻo e matelié, ko e moʻoni ʻoku faingofua pē ʻa ʻEne haʻamongá pea maʻamaʻa ʻa ʻEne kavengá.”8

Naʻe akoʻi foki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē:

“ʻOku ʻuhinga hoʻo ngāue fakataha mo e Fakamoʻuí ke ke [lava ʻo] maʻu Hono iví mo e mālohi huhuʻí.”9

“Ko e pale ki he tauhi ʻo e ngaahi fuakava mo e ʻOtuá, ko e mālohi fakalangi—ko e mālohi ʻokú ne fakamālohia kitautolu ke tau matuʻuaki lelei ange hotau ngaahi faingataʻá, ʻahiʻahí, mo e loto-mamahí. ʻOku fakafaingofuaʻi ʻe he mālohí ni ʻetau fonongá. ʻOku maʻu ʻe kinautolu ʻoku moʻui ʻaki e ngaahi fono māʻolunga ange ʻa Sīsū Kalaisí ʻa Hono mālohi māʻolunga angé.”10

“ʻOku faingofua ange ʻa e moʻuí ʻi hono tauhi ʻo e ngaahi fuakavá! Ko e tokotaha kotoa pē ʻokú ne fakahoko ha ngaahi fuakava ʻi he vai papitaisó pea ʻi he temipalé—mo tauhi kinautolú—kuo fakalahi ʻene maʻu e mālohi ʻo Sīsū Kalaisí.”11

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku mou fie fiefia nai? Nofo ʻi he hala ʻo e fuakavá. ʻE faingofua ange, fiefia ange, mo fonu hoʻo moʻuí ʻi he fiefia. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he Fakamoʻuí, “Haʻu kiate au ʻakimoutolu kotoa pē ʻoku feinga mo mafasiá, pea te u foaki ʻa e fiemālié kiate kimoutolu.”12 Ko Ia ʻa e Kalaisi moʻuí. ʻOkú Ne toʻo ʻetau kavengá mo ʻai ʻetau moʻuí ke faingofua ange. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.