Konifelenisi Lahi
Maʻá e Lelei ʻo Homou Hakó
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Maʻá e Lelei ʻo Homou Hakó

ʻOua te ke hoko ko e fehokotakiʻanga vaivai ʻi he sēini fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e tuí naʻá ke kamatá, pe naʻá ke maʻu ko ha tukufakaholó. Ke ke hoko ko e fehokotakiʻanga mālohí.

ʻI he ngaahi taʻu kuohilí, ʻi he taimi naʻá ku ngāue ai ʻi he ʻĒlia Fakatokelau-hihifo ʻo Saute ʻAmeliká peá u nofo ʻi Peluú, naʻá ku maʻu ha aʻusia fakaʻofoʻofa ʻoku ou fie vahevahe mo kimoutolu.

Naʻe hoko ia ʻi he taimi naʻá ku foki ai ki ʻapí hili ha femoʻuekina ʻi he ngaahi ngāué ʻi he fakaʻosinga ʻo e uiké. Hili hono fakakakato fakaʻosi ʻa e ngāue ki he fefolauʻakí ʻi he malaʻe vakapuná, naʻá ku maʻu ha fakaʻuli tekisī anga fakakaumeʻa naʻe tatali mai kiate au mei he tauʻanga tekisī angamahení. Naʻá ne ʻave au ki heʻene kaá, peá u tangutu ʻi mui, mateuteu ke u mālōlō mo fiefia ʻi he fononga lōngonoa ki ʻapí. Hili ʻema mavahe siʻi atú, naʻe telefoni mai ʻa e supavaisa ʻa e fakaʻulí ʻo talaange kiate ia ko e tekisī hala naʻá ku heka aí. Ko ha kā kehe ia naʻe fakatatali maʻakú, pea naʻe kole ange ʻe he supavaisá ke fakafoki ange au kapau ʻoku ou fie fetongi kā. Naʻá ku talaange naʻe ʻikai ke fiemaʻu ia, pea ke hoko atu pē ʻema lelé. Hili ha ngaahi miniti siʻi ʻo ʻema fakalongolongó, naʻá ne sio mai kiate au ʻi he sioʻatá mo fehuʻi mai, “Ko e Māmonga koe, ʻikai ko ia?”

ʻI he hili pē ʻa e fehuʻi fakaafe ko iá, naʻá ku ʻiloʻi kuo ʻosi hoku ngaahi momeniti lōngonoá. Naʻe ʻikai ke u kei lava ʻo taʻotaʻofi ʻa ʻeku fie ʻilo ki he taumuʻa ʻo ʻene fehuʻí.

Naʻá ku ʻilo ko hono hingoá ko ʻOmā, ko e hingoa hono uaifí ko Malia Telesa, pea naʻe toko ua ʻena fānaú—ko Kalolina, taʻu 14, mo Lotoliko, taʻu 10. Naʻe hoko ʻa ʻOmā ko ha mēmipa ʻo e Siasí talu mei heʻene kei siʻi. Naʻe mālohi hono fāmilí [ʻi he Siasí], ka ʻi ha taimi, naʻe ʻikai ke toe ʻalu ʻene ongomātuʻá ki he lotú. Naʻe māmālohi pē ʻa ʻOmā [ʻi he Siasí] ʻi he taimi naʻá ne taʻu 15 aí. Naʻá ne taʻu 40 ʻi he taimi ko ʻeni.

ʻI he momeniti ko iá naʻá ku fakatokangaʻi naʻe ʻikai ke u heka ʻi ha tekisī hala. Naʻe ʻikai ko ha meʻa naʻe hokonoa pē. Naʻá ku talaange kiate ia hoku puipuituʻá pea ʻoku ou ʻi heʻene tekisií koeʻuhí naʻe ui ia ʻe he ʻEikí ke ne foki mai ki Heʻene tākangá.

Naʻá ma talanoa leva fekauʻaki mo e taimi naʻá ne hoko ai mo hono fāmilí ko ha kau mēmipa mālohi ʻo e Siasí. Naʻá ne maʻu ha ngaahi manatu melie ki he ngaahi momeniti fakaʻofoʻofa ʻo e efiafi fakafāmili ʻi ʻapí mo ha ngaahi hiva Palaimeli ʻe niʻihi. Naʻá ne hivaʻi leʻosiʻi leva ha ngaahi lea ʻe niʻihi ʻo e “Fānau Au ʻa e ʻOtuá.”1

Hili ʻeku maʻu hono tuʻasilá, fika telefoní, mo e ngofua ke vahevahe ia mo ʻene pīsopé, naʻá ku talaange te u kumi ha founga ke u ʻi he falelotú ai ʻi he fuofua ʻaho ʻo ʻene foki ki he lotú. Naʻe aʻu mai ʻema fononga mei he malaʻe vakapuná ki hoku ʻapí, kae pehē foki ki he fakaʻosi ʻema talanoa fekauʻaki mo hono kuohilí, peá ma māvae leva.

Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai, naʻe tā mai ʻene pīsopé ʻo talamai ʻoku palani ʻa ʻOmā ke maʻulotu ʻi ha Sāpate pau. Naʻá ku talaange kuo pau ke u ʻi ai. ʻI he Sāpate ko iá, naʻe ʻi ai ʻa ʻOmā mo hono fohá. Naʻe teʻeki ke fie kau mai hono malí mo hono ʻofefiné [ki he lotú]. Hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻe toe tā mai ʻene pīsopé, ke talamai kiate au ʻe papitaiso ʻe ʻOmā hono uaifí mo ʻene fānau ʻe toko uá, pea naʻá ne fakaafeʻi au ke u ʻi ai. Ko e laʻitā ʻeni ʻo e ʻaho Sāpate ko ia naʻe hilifakinima ai kinautolu ke nau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasí.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Kotoi mo e fāmili ʻo ʻOmaá ʻi he Sāpate naʻe hilifakinima ai kinautolú.

ʻI he Sāpate tatau pē ko iá, naʻá ku talaange kia ʻOmā mo hono fāmilí kapau te nau mateuteu, te u fiefia ke fakahoko ʻenau silá ʻi he Temipale Lima Peru ʻi he hili ha taʻu ʻe taha. Ko e laʻitā ʻeni ʻo e momeniti fakangalongataʻa ko iá kiate kimautolu kotoa, naʻe faitaaʻi ia ʻi he hili ha taʻu ʻe taha.

ʻĪmisi
Ko ʻEletā Kotoi mo e fāmili ʻo ʻOmaá ʻi he temipalé.

Ko e hā nai ʻa e ʻuhinga ʻoku ou vahevahe ai ʻa e aʻusia ko ʻení mo kimoutolú? ʻOku ou vahevahe ia koeʻuhí ko ha taumuʻa ʻe ua.

ʻUluakí, ke fakahā ki he kau mēmipa lelei ko ia kuo nau hē ʻi ha faʻahinga ʻuhinga mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí. Uá, ke fakahā foki ki he kau mēmipa ko ia ʻoku lolotonga kau mai ʻi he ʻaho ní, ʻa ia ʻoku ʻikai mahalo ke nau tauhi faivelenga ki heʻenau ngaahi fuakavá ʻo hangē ko ia ʻoku totonu ke nau fakahokó. ʻI he ongo taumuʻá fakatouʻosi, ʻoku uesia ʻa e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú, pea ʻoku ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻa e ngaahi tāpuaki mo e ngaahi talaʻofa naʻe fakatatali maʻa honau hakó.

Tau kamata mei he tūkunga ʻuluakí, ko e kāingalotu lelei kuo nau mavahe mei he hala ʻo e fuakavá, ʻo hangē ko ia naʻe hoko ki hoku kaungāmeʻa Pelū ko ʻOmaá. ʻI he taimi naʻá ku fehuʻi ange ai kiate ia pe ko e hā ʻa e ʻuhinga naʻá ne fili ai ke toe foki [ki he Siasí], naʻá ne pehē koeʻuhí naʻá ne ongoʻi mo hono uaifí ʻe fiefia ange ʻena fānaú ʻi he moʻuí ni ʻi he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. Naʻá ne ongoʻi kuo taimi pē ke foki ki he lotú koeʻuhí ko ʻena fānaú.

ʻOku fakamamahi moʻoni ʻa e taimi ʻoku tau fetaulaki ai mo ha kāingalotu ʻoku ʻikai mālohi pe ʻikai kau ki he Siasí ʻa ia naʻa nau maʻu ʻa e ongoongoleleí ʻi honau fāmilí, ʻi ha vahaʻataimi, pea mole ia koeʻuhí ko e fili ʻa ʻenau mātuʻá pe ngaahi kuí ke nau kiʻi mālōlō fakataimi mei he Siasí. ʻE lava ke uesia ʻe he fili ko iá honau hakó ʻo taʻengata!

Kuo taʻofi ʻenau fānaú mo e makapuná mei he maluʻi mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ʻi heʻenau moʻuí. Ko e meʻa ʻoku fakamamahi angé, he kuo mole meiate kinautolu ʻa e ngaahi talaʻofa ʻo ha fāmili taʻengata ʻa ia naʻe ʻi ai kimuʻá. Kuo hoko ʻa e fili ko ia ʻa e toko tahá ke ne uesia ai ha ngaahi toʻu tangata lahi. Kuo maumauʻi ha tukufakaholo ʻo e tuí.

Ka neongo ia, hangē ko e meʻa ʻoku tau ʻiló, ʻe lava ke fakaleleiʻi ha meʻa kuo maumau ʻo fakafou ʻia Sīsū Kalaisi. ʻI he ʻuhinga ko ʻení, kātaki ʻo fakakaukau ki he fakaafe ko ʻeni meia Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní: “Ka ʻo kapau kuó ke hē mei he halá, tuku muʻa ke u fakaafeʻi atu koe ʻaki e ʻamanaki lelei kotoa ʻo hoku lotó, ke ke kātaki ʻo foki mai muʻa. Neongo pe ko e hā hoʻo ngaahi hohaʻá, neongo pe ko e hā ho ngaahi faingataʻá, ʻoku ʻi ai ha feituʻu heni moʻou ʻi he Siasi ʻo e ʻEikí. ʻE hanga ʻe hoʻomou ngāue he taimí ni ke mou foki ki he hala ʻo e fuakavá, ʻo tāpuekina kimoutolu mo e ngaahi toʻu tangata ʻoku teʻeki ai fāʻeleʻi maí.”2

Sai, tau vakai leva ki he tūkunga hono uá, ko e kau mēmipa ko ia ʻoku nau lolotonga kau mai ʻi he ʻaho ní, ʻa ia ʻoku ʻikai mahalo ke nau faivelenga ʻo tatau mo e tuʻunga ʻoku totonu ke nau ʻi aí. Hangē pē ko e uesia ʻe he ngaahi fili naʻe fai ʻaneafí ʻa e ngaahi moʻoni ʻo e ʻaho ní, ʻe pehē pē ʻa hono uesia ʻe he ngaahi fili ʻo e ʻaho ní ʻa hotau kahaʻú pea mo e kahaʻu ʻo e kau mēmipa hotau fāmilí.

Naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

“ʻOku poupouʻi kitautolu ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo fakafoki maí ke tau fakakaukau ki he kahaʻú. … ʻOkú ne akoʻi ha ngaahi fakakaukau maʻongoʻonga ki he kahaʻú ke ne tataki ʻetau ngāue he ʻaho ní.

“Ko hono kehekehé, ʻoku tau ʻiloʻi ha kakai ʻoku nau tokanga pē ki he lolotongá: fakaʻaongaʻi ia he ʻahó ni, fiefia pē he ʻahó ni, ʻo ʻikai ha toe fakakaukau ia ki he kahaʻú.

“… ʻI heʻetau fai e fili ʻi he lolotongá, ʻoku totonu ke tau ʻeke maʻu pē, ‘ʻE iku nai ʻeni ki fē?’”3 ʻE iku nai ʻetau fili lolotongá ki he fiefia ʻi he taimí ni pea ʻi he taʻengatá, pe ʻe iku nai ia ki he mamahi mo e loʻimataʻia?

Mahalo ʻe fakakaukau ha niʻihi, “ʻOku ʻikai fiemaʻu ke tau ʻalu ki he lotú ʻi he Sāpate kotoa pē,” pe “Te tau totongi vahehongofulu ʻi he taimi ʻe lelei ange ai ʻa e ngaahi tūkungá,” pe “He ʻikai ke u poupouʻi ʻa e kau taki ʻo e Siasí ʻi he kaveinga ko ʻení.”

“Ka,” ʻoku nau pehē, “ʻoku mau ʻilo ʻoku moʻoni ʻa e Siasí, pea he ʻikai ke mau teitei mavahe mei he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻOku ʻikai fakatokangaʻi ʻe kinautolu ʻoku nau maʻu ʻa e ngaahi fakakaukau pehení ʻa e uesia kovi ʻo e faʻahinga mēmipasipi “māmāfana” ko ʻení ʻi heʻenau moʻuí mo e moʻui honau hakó. Mahalo ʻe kei mālohi pē ʻa e ongomātuʻá [ʻi he Siasí], ka ko e tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻo e ʻikai ke mālohi ʻena fānaú [ʻi he Siasí] ʻoku māʻolunga ia—ʻi he moʻui ko ʻení pea ʻi he taʻengatá.

ʻOku folofola ʻa e ʻEikí kiate kinautolu he ʻikai ke nau maʻu mo honau ngaahi fāmilí ʻa e nāunau fakasilesitialé, ʻo pehē, “Ko kinautolu ʻeni ʻoku ʻikai ke nau toʻa ʻi he fakamoʻoni ʻo Sīsuú; ko ia, ʻoku ʻikai te nau maʻu ʻa e kalauni ki he puleʻanga ʻo hotau ʻOtuá.”4 Ko e meʻa nai ia ʻoku tau fiemaʻu maʻatautolú pe maʻa ʻetau fānaú? ʻOku ʻikai nai totonu ke tau toʻa ange pea siʻisiʻi ange ʻa e māmāfaná koeʻuhí ko ʻetau leleí mo e lelei ʻo hotau hakó?

Naʻe fakahā foki ʻe Palesiteni M. Lāsolo Pālati ha hohaʻa tatau:

“ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku kei hokohoko atu pē faingataʻa ke tali e fakaafe ʻa Kalaisi ke tuí pea nofomaʻú. … Ne ʻi ai ha kau ākonga ne faingataʻa ke mahino ha tuʻutuʻuni pe akonaki pau ʻa e Siasí. ʻOku ʻi ai ha niʻihi ʻoku hohaʻa ki hotau hisitōliá pe ʻi he tō nounou ʻa ha kāingalotu mo ha kau taki ʻi he kuohilí mo e lolotongá. …

“… Ko e fili ko ia ke ‘ʻikai toe ʻalu’ mo e kāingalotu ʻo e Siasí mo e kau taki ʻa e ʻEikí kuo filí ʻe ʻi ai hano ola taimi lōloa ʻoku ʻikai lava ke tau sio ki ai he taimí ni.”5

He toki tukufakaholo fakamamahi ia ke paotoloaki—pea ko e hā hono ʻuhingá? Tatau ai pē pe ko e hā [ʻa e ʻuhingá], ʻoku ʻikai feʻunga ke tukunoaʻi ʻa e ola kovi fakalaumālie te ne fakatupu maʻá e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

ʻE hoku kāinga ʻofeina, kapau ʻoku mou lolotonga foua ha taha ʻo e ongo tūkunga ko ʻeni naʻá ku lave ki ai ʻi heʻeku pōpoakí, kātaki ʻo toe fakakaukauʻi hoʻomou founga ngāué. ʻOku mou ʻilo ʻoku ʻi ai ha palani maʻatautolu ʻi he moʻuí ni. ʻOku mou ʻilo ʻe lava ke taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí. Ko e hā ʻa e ʻuhinga ka ke ka tuku ai [ho fāmilí] ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmakí? ʻOua te ke hoko ko e fehokotakiʻanga vaivai ʻi he sēini fakaʻofoʻofa ko ʻeni ʻo e tuí naʻá ke kamatá, pe naʻá ke maʻu, ko ha tukufakaholó. Ke ke hoko ko e fehokotakiʻanga mālohí. Ko ho taimí ʻeni ke ke paotoloaki ia, pea ʻe lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻEikí.

ʻOku ou fakaafeʻi kimoutolu ʻaki ʻa e loto-moʻoni mo fakamātoato, ke mou fakakaukau ki ai, ke mou sio ki he kahaʻú mo sivisiviʻi “ʻe iku nai ʻeni ki fē,” pea, ʻo ka ʻaonga, ke mou toʻa feʻunga ke toe fakaleleiʻi homou ʻalungá maʻá e lelei ʻo homou hakó. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.