Konifelenisi Lahi
Ko e Vakai ki he Fāmili ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha Sioʻata Fakalūkufuá
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko e Vakai ki he Fāmili ʻa e ʻOtuá ʻo fakafou ʻi ha Sioʻata Fakalūkufuá

ʻOku ou tui te tau lava ʻo liliu pea vakai kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo e fiefia, ʻo fakafou ʻi he mata ʻo e tuí.

ʻI he taimi naʻe kei siʻi ai homa ʻofefine siʻisiʻi taha ko Polokí, naʻá ku kamata ngāue ʻaki ʻa e matasioʻata lautohí—ʻa e kalasi ko ē ʻokú ne fakaʻata lahi ʻa e meʻa kotoa peé. ʻI heʻema tangutu fakataha ʻi ha ʻaho ʻe taha ʻo lautohí, naʻá ku sio kiate ia ʻi he loto-ʻofa ka ʻi he loto-mamahi foki, he naʻe hangē naʻe fakafokifā pē ʻene tupu ʻo fuʻu lahí. Naʻá ku fakakaukau, “Kuo ʻalu nai ʻa e taimí ki fē? Kuó ne fuʻu fefine!”

ʻI heʻeku toʻo hoku matasioʻatá ke holoholoʻi hoku loʻimatá, naʻá ku fakatokangaʻi, “ʻOleva angé—ʻoku ʻikai ke ne fuʻu lahi; ko e matasioʻata pē ia ko ʻení! Sai pē ā ia!”

Ko e taimi ʻe niʻihi ko e meʻa pē ʻoku tau lava ʻo sio ki aí ko e vakai vāofi mo ʻata lahi ki he niʻihi ʻoku tau ʻofa aí. ʻI he efiafi ní, ʻoku ou fakaafeʻi kimoutolu ke mou liliu ʻa e anga hoʻomou vakaí pea sio ʻaki ha sioʻata kehe—ko ha sioʻata taʻengata ʻoku fakatefito ʻi he fakatātaá fakakātoa, ko hoʻo talanoá fakalūkufua.

ʻI he fuofua kamata ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá ke ʻalu ki tuʻa māmaní, naʻe ʻikai ha matapā sioʻata ʻi he ʻū lōketi ne ʻave taʻe ʻi ai ha tokotaha ʻi lotó. Ka ʻi he taimi naʻe ʻalu ai ʻa e vaka Apollo 8 ki he māhiná, naʻe ʻi ai ha matapā sioʻata ʻa e kau puna vavaá. Lolotonga ʻenau tētē he vavaá, naʻe ongo moʻoni kiate kinautolu ʻa ʻenau sio ki hotau māmaní pea naʻa nau faitaaʻi ʻa e ʻīmisi fakaholomamata ko ʻení, ʻa ia naʻe mahuʻingaʻia ai ʻa e māmaní kotoa. Naʻe aʻusia ʻe he kau puna vavā ko iá ha ongo naʻe fuʻu mālohi naʻe fatu ai hano hingoa pē ʻoʻona: ko e ola ʻo e vakai fakalūkufuá.

ʻĪmisi
Ko e vakai ki he māmaní mei tuʻa-māmaní.

NASA

ʻOku liliu ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he vakai mei ha tuʻunga foʻoú. Naʻe pehē ʻe ha tokotaha fefolauʻaki ʻi he vavaá ko e vakai ko ʻeni mei he vavaá “ʻokú ne holoki ai ʻa e ngaahi meʻá ki ha tuʻunga ʻe ngali lava pē ke mapuleʻi ʻa e meʻa kotoa. … Te tau lava ʻo fai ʻeni. Ko e melinó ʻi māmani ko ha meʻa faingofua pē. ʻOkú ne ʻomi ʻa e faʻahinga ivi ko iá ki he kakaí … ʻa e faʻahinga mālohi ko iá.”1

ʻI heʻetau hoko ko e faʻahinga ʻo e tangatá, ʻoku tau maʻu ha fakakaukau ʻoku fakangatangata ki he māmani ko ʻení, ka ʻoku ʻafio mai ʻa e ʻOtuá ki he vakai fakaʻauliliki ʻo e ʻunivēsí. ʻOkú Ne ʻafio ki he fakatupu kotoa pē, kiate kitautolu kotoa, pea ʻokú Ne fonu ʻi he ʻamanaki lelei.

ʻOku malava nai ke tau kamata ke mamata ʻo hangē ko e ʻafio ʻa e ʻOtuá neongo ʻoku tau nofo ʻi he funga ʻo e māmani ko ʻení—ke ongoʻi ʻa e ongo ʻo e vakai fakalūkufua ko ʻení? ʻOku ou tui te tau lava ʻo liliu pea vakai kiate kitautolu mo hotau ngaahi fāmilí ʻaki ʻa e ʻamanaki lelei mo e fiefia, ʻo fakafou ʻi he mata ʻo e tuí.

ʻOku poupou ki ai ʻa e folofolá. ʻOku lea ʻa Molonai fekauʻaki mo e niʻihi ʻoku “fuʻu mālohi lahi” ʻenau tuí ʻa ia naʻa nau “mamata moʻoni … ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí, pea naʻa nau fiefia.”2

Tuʻunga ʻi he mata naʻe tokanga taha pē kia Sīsū Kalaisí, naʻa nau ongoʻi ai ʻa e fiefiá pea naʻa nau ʻiloʻi ʻa e foʻi moʻoni ko ʻení: koeʻuhí ko Kalaisi, ʻe lelei ʻa e meʻa kotoa pē. Ko e meʻa kotoa pē ʻoku hohaʻa ki ai ʻa koe mo koe mo koé—ʻe fakaleleiʻi kotoa ia! Pea ko kinautolu ʻoku nau sio ʻaki ʻa e mata ʻo e tuí te nau lava ʻo ongoʻi ʻe lelei pē ia he taimí ni.

Naʻá ku foua ha taimi faingataʻa lolotonga ʻeku taʻu fakaʻosi ʻi he ako māʻolungá ʻi he taimi naʻe ʻikai ke u fai ai ha ngaahi fili leleí. ʻOku ou manatuʻi ʻeku sio ki he tangi ʻeku faʻeé, peá u fifili pe kuó u fakamamahiʻi nai ia. ʻI he taimi ko iá, naʻá ku hohaʻa naʻa ko e ʻuhinga ʻo ʻene tangí kuo siva ʻene ʻamanaki mai kiate aú, pea kapau ʻoku ʻikai haʻane ʻamanaki lelei mai kiate au, mahalo pē ʻoku ʻikai ha founga ke u toe foki ai.

Ka naʻe taukei ʻeku tamaí ʻi he liliu ʻene vakaí ke ne maʻu ha fakakaukau ʻoku fakalūkufua ange ʻi ha vahaʻataimi lōloá. Kuó ne ako mei heʻene aʻusiá ko e loto-hohaʻá, ʻoku meimei hangē ia ko e ʻofá, ka ʻoku ʻikai ke na tatau.3 Naʻá ne fakaʻaongaʻi ʻa e mata ʻo e tuí ke ne ʻiloʻi ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē, pea naʻe hoko ʻene ʻamanaki leleí ke liliu ai au.

ʻI heʻeku ʻosi mei he ako māʻolungá peá u haʻu ki BYU, naʻe faitohi mai ʻeku tamaí ʻo fakamanatu mai kiate au hoku tuʻungá. Naʻá ne hoko ko hoku poupou, pea ʻoku fiemaʻu ʻe he taha kotoa ha tokotaha poupou—ko ha taha ʻoku ʻikai ke ne tala atu, “ʻOku ʻikai ke vave feʻunga ho lelé”; ʻoku nau fakamanatu atu ʻi he loto-ʻofa te ke lava.

Naʻe fakafōtunga ʻe he tangataʻeikí ʻa e misi ʻa Līhaí. Hangē ko Līhaí, naʻá ne ʻiloʻi ʻoku ʻikai totonu ke fakamālohiʻi [ʻa e fānaú]. “ʻOkú te nofomaʻu pē ʻi he feituʻu ʻokú te ʻi aí ʻo ui kiate kinautolu. ʻOkú ke ʻalu ki he fuʻu ʻakau [ʻo e moʻuí], nofomaʻu ʻi he fuʻu ʻakaú, toutou kai pē ʻa e fuá pea mata malimali, hoko atu ke kole ki he niʻihi ʻokú ke ʻofa aí pea fakahaaʻi ha sīpinga ko e kai ko ia ʻi he fuá ko ha meʻa fakafiefia ia!”4

Kuo tokoniʻi au ʻe he fakatātā ko ʻení lolotonga ʻa e ngaahi taimi fakamamahi ne u nofo ai ʻi he veʻe fuʻu ʻakaú, ʻo kai ʻi hono fuá mo tangi pē koeʻuhí he naʻá ku hohaʻa; pea ko e hā leva hono ʻaongá? Ka tau fili muʻa ʻa e ʻamanaki leleí—ʻamanaki lelei ʻi he Tokotaha naʻá Ne fakatupu kitautolú pea ʻi he niʻihi kehé, ʻo fepoupouʻaki ʻa hotau ivi malava ke hoko ʻo lelei ange ʻi he tuʻunga ʻoku tau ʻi ai he taimi ní.

Hili pē ha taimi nounou mei he mālōlō ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuelé, naʻe fehuʻi ange ʻe ha tokotaha faiongoongo ki hono fohá pe ko e hā nai ʻa e meʻa te ne ʻofa lahi taha ki aí. Naʻá ne pehē ko e maʻu meʻatokoni efiafi ʻi he ʻapi ʻo ʻene ongomātuʻá he naʻá ne ongoʻi maʻu pē hangē naʻe poupouʻi ia ʻe heʻene tamaí.

Naʻe hoko ʻeni ʻi he taimi naʻe kamata ai ke omi ʻema fānau lalahí mo honau ngaahi hoá ki ʻapi ke mau maʻu meʻatokoni efiafi ʻi he ngaahi efiafi Sāpaté. Lolotonga ʻa e uiké naʻá ku faʻa faʻufaʻu ha lisi ʻi heʻeku fakakaukaú ki ha ngaahi meʻa te u lava ʻo fakamanatu ange kiate kinautolu ʻi he ʻaho Sāpaté, hangē ko e: “Mahalo ʻoku totonu ke ke feinga ke tokoni lahi ange ki he tauhi fānaú ʻi he taimi ʻokú ke ʻi ʻapi aí,” pe “Manatuʻi ke ke fakafanongo lelei.”

ʻI he taimi naʻá ku fanongo ai ki he lea ʻa Brother Mekisuelé, naʻá ku liʻaki ʻa e lisí pea taʻofi ʻa e leʻo fakaanga ko iá, ko e taimi naʻá ku fesiofaki ai mo ʻeku fānau lalahí ʻi he kiʻi taimi nounou ko iá ʻi he uike takitahá, naʻá ku tokanga taha ki he ngaahi meʻa lelei lahi naʻa nau lolotonga fakahokó. ʻI he taimi naʻe mālōlō ai homa foha lahi taha ko Laiení hili ha ngaahi taʻu siʻi mei aí, ʻoku ou manatuʻi ʻeku loto-houngaʻia ʻi he taimi fakafiefia mo lelei ne mau feohi aí.

Kimuʻa pea tau fetalanoaʻaki mo ha taha ʻoku tau ʻofa aí, ʻe lava nai ke tau ʻeke kiate kitautolu ʻa e fehuʻi, “ʻOku ʻaonga pe fakamamahi nai ʻa e meʻa ʻoku ʻamanaki ke u lea ʻakí?” Ko ʻetau ngaahi leá ko e taha ia ʻo hotau mālohingá, pea ʻoku tatau ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí mo ha ʻū palakipoe, ʻoku nau tuʻu ʻi muʻa ʻiate kitautolu ʻo pehē mai, “Tohi ha faʻahinga meʻa pē ʻokú ke fakakaukau ki ai fekauʻaki mo au!” Ko e ngaahi pōpoaki ko ʻení ʻoku totonu leva ke fakatuʻamelie ia mo fakalotolahi, ʻo tatau ai pē pe naʻe fakataumuʻa ki ai pe ʻikai.5

ʻOku ʻikai ko ʻetau ngāué ke akoʻi ha taha ʻokú ne lolotonga foua ha taimi faingataʻa ke pehē ko ha tokotaha kovi ia pe fakamamahi. Mahalo ʻe ueʻi kitautolu ʻi ha ngaahi tūkunga hāhāmolofia ke tau fakatonutonu, ka ko e lahi tahá tau talaange muʻa ki hotau ngaahi ʻofaʻangá ʻi ha ngaahi founga ʻoku lea ʻaki pe ʻikai lea ʻaki, ʻa e ngaahi lea ʻoku nau fakaʻamu ke fanongoá: “ʻOku kakato hotau fāmilí koeʻuhí ko hoʻo kau aí.” “ʻE ʻofaʻi koe ʻi he toenga hoʻo moʻuí—ʻo tatau ai pē pe ko e hā.”

Taimi ʻe niʻihi, ʻoku tau fiemaʻu lahi ange ʻa e ʻofá ʻi he faleʻí; fakafanongó ʻi he tafulú; ko ha tokotaha ʻoku fanongo mai pea fifili, “Ko e hā nai ʻa e ongo ʻoku totonu ke u maʻú ke lea ʻaki ʻa e meʻa naʻá ne toki lea ʻakí?”

Manatuʻi, ko e fāmilí ko ha akoʻanga ia kuo foaki mai ʻe he ʻOtuá ke tau ʻilo ai ʻa e meʻa ke faí, ʻa ia ko e ngaahi tōnounoú mo e ngaahi fehālākí ʻoku ʻikai ko ha meʻa pē ia ʻe malava ke hoko, ka kuo pau ke hoko. Pea ‘ikai nai ʻe mālie, kapau ko e fakaʻosinga ʻo ʻetau moʻuí te tau lava ʻo vakai ki he ngaahi vā fetuʻutaki ko iá, ʻo aʻu ki he ngaahi taimi faingataʻá, ko e ngaahi meʻa pē ia naʻá ne tokoniʻi kitautolu ke tau hoko ʻo tatau ange mo hotau Fakamoʻuí? Ko e feohi faingataʻa kotoa pē ko ha faingamālie ia ke ako ai ʻa e founga ke ʻofa ʻi ha tuʻunga loloto angé—ko ha tuʻunga faka-ʻOtuá.6

Tau liliu muʻa ke vakai ki he ngaahi vā fakafāmilí ko ha faingamālie lelei ia ke akoʻi kiate kitautolu ʻa e ngaahi lēsoni naʻa tau omi ai ki heni ke akó ʻi heʻetau tafoki ki he Fakamoʻuí.

ʻOku totonu ke tau fakahaaʻi ʻoku ʻikai ha founga ke hoko ai ko ha hoa mali, mātuʻa, foha pe ʻofefine, mokopuna, faiako, pe kaungāmeʻa haohaoa ʻi ha māmani hinga—ka ʻoku lahi fau ʻa e ngaahi founga ke hoko ai ko ha tokotaha leleí.7 Tau nofo muʻa ʻi he veʻe fuʻu ʻakaú, ʻo maʻu ʻa e ʻofa ʻa e ʻOtuá, pea vahevahe ia. ʻI heʻetau tokoni ki he kakai ʻoku tau feohí, ʻoku tau tupulaki fakataha leva.

Ko e pangó, ʻoku ʻikai feʻunga ʻa e manatu pē ki hono kai ʻo e fuá; ʻoku fiemaʻu ke tau toutou maʻu ia ʻi ha ngaahi founga ʻokú ne liliu ai ʻa e anga ʻo ʻetau vakaí pea fakafehokotaki kitautolu ki he vakai fakalūkufua fakalangí ʻaki ʻetau fakaava ʻa e folofolá, ʻa ia ʻoku fonu ʻi he tākiekina fakalaumālié, ke ne toʻo atu ʻa e ngaahi meʻa ʻokú ne fakatupunga ʻa e vaivai fakalaumālié; ʻaki ʻetau lotu maʻu pē kae ʻoua kuo liliu ʻetau lotu angamahení ke fakaʻau ʻo mālohi. Ko e taimi ʻeni ʻoku fakamolū ai ʻa e ngaahi lotó, pea ʻoku kamata ke tau maʻu ʻa e mahino ʻo tatau mo e ʻafio ʻa e ʻOtuá.

ʻI he ngaahi ʻaho fakaʻosí ni, mahalo ko ʻetau ngāue maʻongoʻonga tahá ʻe fai ia mo kinautolu ʻoku tau ʻofa aí—kakai lelei ʻoku moʻui ʻi ha māmani faiangahala. ʻOku liliu heʻetau ʻamanaki leleí ʻa e founga ʻoku nau vakai ai kiate kinautolú pea mo honau tuʻunga totonú. Pea ʻoku fakafou ʻi he fakakaukau ko ʻeni ʻo e ʻofá ʻa ʻenau vakai ki he tuʻunga te nau hoko ki aí.

Ka ʻoku ʻikai ke loto ʻa e filí ia ke tau foki fakataha mo hotau ngaahi ʻofaʻangá ki ʻapi. Pea koeʻuhí ʻoku tau nofo ʻi ha palanite ʻoku haʻisia ki he taimí mo ha ngaahi taʻu ʻoku fakangatangata pē,8 ʻoku fakatolonga ʻe he filí ʻiate kitautolu ha ongo moʻoni ʻo e loto-tailiilí. ʻOku faingataʻa ke vakai, ko e taimi ʻoku tau fuʻu nofotaha ai ʻi he ngaahi fakaikiiki ʻo e moʻuí, ʻoku mahuʻinga ange ʻa e feituʻu ʻoku tau fakataumuʻa ki aí ʻi he vave ʻo ʻetau fonongá.

Manatuʻi, “Kapau ʻokú ke fie fononga vave, fononga toko taha. Kapau ʻokú ke fie fononga mamaʻo, fononga fakataha.”9 Ko e meʻa mālié, he ko e ʻOtua ʻoku tau moihū ki aí ʻoku ʻikai haʻisia Ia ki he taimí. ʻOkú Ne ʻafioʻi pe ko hai moʻoni hotau ngaahi ʻofaʻangá pea ko hai moʻoni kitautolu .10 Ko ia ʻokú Ne kātakiʻi kitautolu, mo e ʻamanaki te tau fekātakiʻaki.

Te u tala moʻoni ʻoku ʻi ai ha ngaahi taimi ʻoku hangē ʻa e māmaní ia, ʻa hotau ʻapi fakamatelié, ko ha māmani ʻoku fonu pē ʻi he mamahí—ko ha ngaahi taimi ʻoku ou ongoʻi ai ʻa e tuí ka ʻi he taimi tatau pē ʻoku ou ongoʻi foki mo e mamahí.11 ʻOku mou ʻilo nai ʻa e ongo ko ʻení?

Naʻá ku ongoʻi pehē ʻi he Tūsité.

ʻE lava nai ke tau fili ʻa e ʻulungaanga faivelenga ʻo ʻetau palōfitá ʻi he taimi ʻokú ne talaʻofa mai ai ʻa e ngaahi maná ʻi hotau fāmilí? Kapau te tau fai ia, ʻe tupulaki ʻetau fiefiá, ʻo tatau ai pē kapau ʻe fakalalahi ʻa e faingataʻá. ʻOkú ne talaʻofa mai ʻe lava ke aʻusia ʻa e ola ʻo e vakai fakalūkufuá ʻi he taimí ni, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau tūkungá.12

Ko hono maʻu ko ia ʻa e mata ʻo e tuí ʻi he moʻui ní ko hono toe maʻu ia, pe ko hono fakaongo mai, ʻa e tui naʻa tau maʻu kimuʻa pea tau omi ki he māmaní. ʻOku vakai fakalaka atu ʻa e tui ko iá ʻi he momeniti taʻetaʻepaú, ʻo fakaʻatā ai ke tau “fai ʻi he loto-fiefia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku tau maʻu ʻa e mālohi ke faí; pea te tau toki … tuʻu maʻu.”13

ʻOku ʻi ai nai ha meʻa faingataʻa ʻi hoʻo moʻuí ʻi he taimí ni, ko ha meʻa ʻokú ke hohaʻa naʻa ʻikai lava ke fakaleleiʻi? Ka ne taʻeʻoua ʻa e mata ʻo e tuí, ʻe hangē ia kuo mole ʻa e pule ʻa e ʻOtuá, pea ʻoku moʻoni nai ia?

Pe mahalo ko e meʻa ʻokú ke manavasiʻi lahi taha ki aí ko e ʻamanaki ke ke foua ʻa e taimi faingataʻa ko ʻení ʻiate koe pē, ka ʻe ʻuhinga ia kuo siʻaki koe ʻe he ʻOtuá, pea ʻoku moʻoni nai ia?

ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku maʻu ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ivi malava ke liliu ha faʻahinga ʻahiʻahi faingataʻa pē ʻokú ke foua ke hoko ko ha tāpuaki, koeʻuhí ko ʻEne Fakaleleí. Kuó Ne talaʻofa mai “ʻaki ʻa e fuakava taʻe-faʻa-liliu” ko e taimi te tau fāifeinga ai ke ʻofa mo muimui kiate Iá, “ʻe fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuo fakamamahiʻi ʻaki ʻa [kitautolú] koeʻuhi ko [ʻetau] leleí.”14 ʻA e ngaahi meʻa kotoa pē.

Pea koeʻuhí ko e fānau kitautolu ʻo e fuakavá, te tau lava ʻo kolea ʻa e ongoʻi fakatuʻamelie ko ʻení ʻi he taimí ni!

Neongo ʻoku ʻikai ke tau kau ki ha ngaahi fāmili haohaoa, ka te tau lava ʻo fakahaohaoaʻi ʻetau ʻofa ki he niʻihi kehé kae ʻoua leva ke hoko ia ko ha ʻofa taʻetūkua, taʻefeliliuaki, ʻo tatau ai pē ʻa e tūkungá—ʻa e faʻahinga ʻofa ʻokú ne poupouʻi ʻa e liliú pea fakaʻatā ke tau tupulaki pea toe foki [ki heʻetau Tamai Hēvaní].

Ko e ngāue ia ʻa e Fakamoʻuí ke fakafoki mai hotau ngaahi ʻofaʻangá. Ko e ngāue ia ʻAʻana mo e taimi ʻAʻana. Ko ʻetau ngāué ke ʻoange ʻa e ʻamanaki leleí mo ha loto te nau lava ʻo foki mai ki ai. “ʻOku halaʻatā ke tau maʻu ʻa e mafai [ʻa e ʻOtuá] ke fakahalaʻi pe ko hono mālohi ke huhuʻí, ka kuo fakamafaiʻi kitautolu ke fakamālohia ʻa ʻEne ʻofá.”15 Kuo akoʻi mai foki ʻe Palesiteni Nalesoni ʻoku fiemaʻu ʻe he niʻihi kehé ʻa ʻetau ʻofá ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau fakamāú. “ʻOku nau fiemaʻu ke ongoʻi ʻa e ʻofa haohaoa ʻa Sīsū Kalaisí ke fakahaaʻi ia ʻi [heʻetau] ngaahi leá mo e tōʻongá.”16

Ko e ʻofá ʻa e meʻa ʻokú ne liliu ʻa e ngaahi ongó. Ko e taumuʻa haohaoa tahá ia, pea ʻoku lava ke ongoʻi ia ʻe he niʻihi kehé. Tau pīkitai ki he ngaahi lea fakakikite ko ʻeni naʻe fai ʻi he taʻu ʻe 50 kuohilí: “ʻOku ʻikai ha ʻapi ia ʻoku taʻe lavameʻa tuku kehe pē kapau kuo foʻi ia ʻi heʻene feinga ke tokoní.”17 ʻOku ʻikai ha toe veiveiua, ko kinautolu ʻoku lahi taha pea lōloa taha ʻenau ʻofá, ko kinautolu ʻe ikuná!

ʻI he ngaahi fāmili ʻi he māmaní, ʻoku tau fai ʻa e meʻa kuo fai ʻe he ʻOtuá kiate kitautolú—ʻo fakahinohinoʻi ʻa e halá mo e ʻamanaki ʻe ʻalu ʻa e niʻihi ʻoku tau ʻofa aí ʻi he halanga ko iá, ka ʻoku tau ʻiloʻi ko e hala ʻoku nau fononga aí ʻoku ʻanautolu pē ia ke nau fili ki ai.

Pea ko e taimi te nau ō ai ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí pea nau toe ofi ange ki he “fusi mālohi” ko ia ʻo e ‘ofá mei ha ʻapi fakalangí,18 ʻoku ou tui te nau ongoʻi maheni mo ia koeʻuhí ko e founga naʻe ʻofaʻi ai kinautolu ʻi hení.

Tau fakaʻaongaʻi ʻa e sioʻata fakalūkufua ko iá ke vakai ki he kakai ʻoku tau ʻofa mo nofo fakataha mo iá ko ha ngaahi hoangāue ʻoku tau fevahevaheʻaki ʻa hotau palanite fakaʻofoʻofá.

Ko koe mo au? Te tau lava ʻo fai ʻeni! Te tau lava ʻo kātaki atu mo ʻamanaki atu! Te tau lava ʻo nofomaʻu ʻi he fuʻu ʻakaú, kai ʻi hono fuá mo ha mata malimali, pea tuku ke hoko ʻa e Maama ʻo Kalaisi ʻi hotau fofongá ko ha meʻa ia te nau lava ʻo falala ki ai ʻi honau taimi faingataʻa tahá. ʻI heʻenau sio ki he hāsino atu mei hotau fofongá ʻa e māmá, ʻe tohoakiʻi mai leva kinautolu ki ai. Te tau lava leva ai ʻo tokoni ke fakatonutonu ʻenau tokangá ki he tupuʻanga totonu ʻo e ʻofá mo e māmá, ʻa e “fetuʻu ngingila ʻo e pongipongí,” ko Sīsū Kalaisi.19

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení—ʻe iku ia ʻo lelei ʻaupito ange ʻi he meʻa naʻa tau mafakakaukauá! ʻI heʻetau maʻu ʻa e mata ʻoku tui kia Sīsū Kalaisí, tuku muʻa ke tau vakai ʻe iku lelei ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he ngataʻangá, pea te tau ongoʻi ʻe lelei pē ia ʻi he taimí ni. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.