Konifelenisi Lahi
Kāinga ʻia Kalaisi
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Kāinga ʻia Kalaisi

ʻOfa ke tau fiefia lahi ange ʻi hotau pīkinga fakalaumālié pea fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e meʻafoaki kehekehe ʻoku tau maʻú.

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, kuo tau kau ki ha ngaahi fakataha fakaofo ʻo e konifelenisí ʻi he ʻahó ni. Kuo tau ongoʻi kotoa ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo ʻEne ʻofá ʻo fakafou ʻi he ngaahi pōpoaki fakaʻofoʻofa naʻe vahevahe ʻe hotau kau takí. ʻOku ou ongoʻi lāngilangiʻia ke fakahoko atu ʻi he efiafí ni ʻa e lea tuku ki he fakataha ko ʻení. ʻOku ou lotua ʻe hokohoko atu ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí mo kitautolu ʻi heʻetau fiefia fakataha ko e kāinga ʻia Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe Lāsolo M. Nalesoni ko hotau palōfita ʻofeiná: “ʻI he ʻahó ni ʻoku ou kole ki hotau kāingalotu ʻi he feituʻu kotoa pē ke nau taaimuʻa ʻi hono siʻaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e tōʻonga ʻo e faifakamāú. ʻOku ou kole atu ke tau poupouʻi ʻa e fakaʻapaʻapá ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá.”1 ʻI heʻetau hoko ko ha Siasi ʻoku fakalakalaka fakaemāmani lahí, ʻoku hoko ʻa e muimui ki he fakaafe ko ʻeni mei hotau palōfitá ko ha fiemaʻu mahuʻinga ki hono langa ʻa e puleʻanga ʻo e Fakamoʻuí ʻi he fonua kotoa pē ʻo e māmaní.

ʻOku akoʻi mai ʻe he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko kitautolu kotoa ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine fakalaumālie naʻe fakatupu ki ha ongomātuʻa fakalangi ʻa ia ʻokú na ʻofa moʻoni ʻiate kitautolu2 pea naʻa tau nofo ko ha fāmili ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá kimuʻa pea fanauʻi kitautolu ʻi he māmaní. ʻOku akoʻi mai foki ʻe he ongoongoleleí naʻe fakatupu kitautolu ʻi he ʻīmisi mo e tatau ʻo e ʻOtuá.3 Ko ia ai, ʻoku tau tatau ʻi Hono ʻaó,4 he kuó Ne “ngaohi … ʻi he toto pē taha ʻa e ngaahi kakai kotoa pē.”5 Ko ia ai, ʻoku tau maʻu kotoa ha natula, tukufakaholo, mo e tuʻunga malava fakalangi, he ʻoku ʻi ai ʻa e “ʻOtua pē taha mo e Tamai ʻatautolu kotoa pē, ʻa ia ʻoku māʻolunga he meʻa kotoa pē, pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻoku nofoʻia [ʻiate kitautolu] kotoa pē.”6

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻo Kalaisí, ʻoku fakaafeʻi kitautolu ke fakalahi ʻetau tui, mo e ʻofa ki hotau tokoua mo e tuofāfine/tuongaʻane fakalaumālié ʻaki hono ʻai ke taha moʻoni hotau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani, neongo hotau ngaahi faikehekehé, pea tupulaki ai ʻetau malava ʻo fakalahi ʻa e fakaʻapaʻapa ki he fakaʻeiʻeiki ʻo e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kotoa ʻo e ʻOtuá.7

ʻIkai ko e tuʻunga tonu ia naʻe aʻusia ʻe he kakai ʻo Nīfaí ʻi ha meimei senituli ʻe ua hili ʻa e ngāue fakaetauhi ʻa Kalaisi kiate kinautolú?

“Pea ko e moʻoni ʻoku ʻikai lava ke ʻi ai ha kakai ʻoku lahi hake ʻenau fiefiá ʻi he kakai kotoa pē kuo fakatupu ʻe he toʻukupu ʻo e ʻOtuá. …

“Naʻe ʻikai foki ke ʻi ai ha kau Leimana, pe ha faʻahinga kakai kehe ʻe taha; ka naʻa nau taha pē, ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.

“Pea hono ʻikai ke monūʻia ʻa kinautolu!”8

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Nalesoni ke fakamamafaʻi ʻa e mahuʻinga ʻo e anga fakaʻeiʻeiki mo fakaʻapaʻapa ki hotau kāingá ʻi heʻene pehē: “ʻOku ui mai hotau Tupuʻangá ke tau takitaha liʻaki ʻa e ngaahi tōʻonga laulanu ki ha faʻahinga pē ʻi he fānau ʻa e ʻOtuá. ʻOku fiemaʻu ke fakatomala ha taha pē ʻiate kitautolu ʻoku laulanu ki ha matakali kehe! … ʻOku feʻunga mo kitautolu takitaha ke fakahoko ʻa e meʻa pē te tau lava ʻi hotau ivi tākiekiná ke fakatolonga ʻa e fakaʻeiʻeiki mo e fakaʻapaʻapa ʻoku taau mo e foha mo e ʻofefine kotoa ʻa e ʻOtuá.”9 Ko hono moʻoní, ko e anga fakaʻeiʻeiki ko ia ki he kakai kotoa pē ʻoku tomuʻa fiemaʻu ia ki hono fakaʻapaʻapaʻi hotau ngaahi faikehekehé.10

ʻI he fakakaukau ki he haʻi toputapu ko ia ʻoku tau taha ai mo e ʻOtuá ko ʻEne fānaú, ʻoku ʻikai ha toe veiveiua ko e fakahinohino fakaepalōfita ko ʻeni naʻe fakahoko ʻe Palesiteni Nalesoní ko ha sitepu mahuʻinga ia ki hono langaki ha ngaahi hala fakakavakava ʻo e femahinoʻakí kae ʻikai ko hono langa ha ngaahi ʻā vahevahe ʻo e laulanú mo e māvahevahé.11 Ka neongo ia, hangē ko e fakatokanga ʻa Paula ki he kakai ʻEfesoó, kuo pau ke tau ʻiloʻi ia kae lava ke aʻusia ʻa e taumuʻa ko ʻení, ʻe fiemaʻu ke fakahoko ha feinga fakafoʻituitui mo fakalūkufua ke ngāue ʻi he angavaivai, angamalū, mo e kātaki fuoloa ki he kakai kotoa pē.12

ʻOku ʻi ai ha talanoa ki ha lāpai Siu naʻá ne mamata ki he hopo ʻa e laʻaá mo ha ongo kaungāmeʻa. Naʻá ne fehuʻi ange, “ʻOkú mo ʻiloʻi fēfē ʻa e taimi ʻoku ʻosi ai ʻa e poʻulí pea kamata ha ʻaho foʻoú?”

Naʻe tali ange ʻe he tokotaha, “ʻI he taimi ʻokú ke lava ai ʻo sio ki he hahaké pea fakafaikehekeheʻi ha sipi mei ha kosí.”

Naʻe tali ange leva ʻe he tokotaha ʻe tahá, “ʻI he taimi ʻokú ke lava ai ʻo sio ki he tafaʻaki langí pea fakafaikehekeheʻi ha fuʻu ʻōlive mei ha fuʻu fikí.”

Naʻá na tafoki leva ki he lāpai potó ʻo fakahoko ange ʻa e fehuʻi tatau. Hili haʻane fakakaukau taimi lōloa ki ai, naʻá ne tali ange, “ʻI he taimi ʻokú ke lava ai ʻo vakai atu ki he hahaké pea sio ki ha fofonga ʻo ha fefine pe tangata peá ke pehē, ʻKo hoku tuofefine ia; ko hoku tokoua ia.’”13

Siʻoku ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, te u lava ʻo fakapapauʻi atu ko e maama ko ia ʻo ha ʻaho foʻoú ʻoku maamangia ia ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau vakai mo fakahoko ki hotau kāingá ʻa e fakaʻapaʻapa mo e anga fakaʻeiʻeikí pea ʻi heʻetau hoko ko e kāinga moʻoni ʻia Kalaisí.

Lolotonga ʻa e ngāue fakafaifekau ʻa Sīsū ʻi māmaní, naʻe haohaoa ʻEne moʻui ʻaki ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení ʻi Heʻene “feʻaluʻaki ʻo failelei”14 ki he kakai kotoa pē, ʻi hono fakaafeʻi kinautolu ke haʻu kiate Ia pea maʻu ʻEne leleí, ʻo tatau ai pē ko e hā honau tupuʻangá, tuʻunga fakasōsialé, pe ngaahi anga fakafonuá. Naʻá Ne ngāue fakaetauhi, fakamoʻui, mo tokanga maʻu pē ki he ngaahi fiemaʻu ʻa e tokotaha kotoa, tautautefito kiate kinautolu naʻe fakamakehekeheʻi, tukuhifoʻi, pe fakamavaheʻi ʻi he taimi ko iá. Naʻe ʻikai ha taha naʻá Ne fakafisingaʻi, ka naʻá Ne lau mo ʻofa tatau kiate kinautolu, he naʻá Ne ʻafio kiate kinautolu ko Hono ngaahi tokoua mo e tuofāfine, ngaahi foha mo e ʻofefine ʻoku nau Tamai taha.15

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa makehe naʻe hoko ai ʻení ko e taimi naʻe hāʻele ai ʻa e Fakamoʻuí ki Kāleli, ʻo taumuʻa ke hāʻele ʻi he hala naʻe fou atu ʻi Samēliá.16 Naʻe fakakaukau leva ʻa Sīsū ke mālōlō ʻi he vaikeli ʻa Sēkopé. Lolotonga ʻEne ʻi aí, naʻe haʻu ha fefine Samēlia ke ʻutu vai. ʻI he tokaimaʻananga ʻa Sīsuú, naʻá Ne folofola kiate ia ʻo pehē “Foaki mai kiate au ke u inu.”17

Naʻe ofo ʻa e fefiné ni ʻi he kole tokoni ha tangata Siu ki ha fefine Samēliá peá ne fakahaaʻi ʻene ʻohovalé ʻo pehē, “Ko e Siu koe, pea ʻoku fēfeeʻi hoʻo tala inu kiate au, ko e fefine Samēlia? he ʻoku ʻikai feʻofoʻofani ʻa e kakai Siú mo e kakai Samēliá.”18

Ka naʻe liʻaki ʻe Sīsū ʻa e ngaahi tukufakaholo fuoloa ʻo e tāufehiʻa ʻi he vā ʻo e kau Samēliá mo e kau Siú, ʻo Ne ngāue fakaetauhi ʻi he ʻofa ki he fefiné ni, ʻo tokoni ke mahino kiate ia ko hai moʻoni Ia—ʻa ia ko e Mīsaia te Ne fakahā ʻa e meʻa kotoa pē pea ko ia naʻá ne tatali ki Heʻene hāʻele maí.19 Ko e ola ʻo e ngāue fakaetauhi angavaivai ko iá naʻe tupu ai ʻa e lele ʻa e fefiné ki he loto koló ke fakahā ki he kakaí ʻa e meʻa naʻe hokó, ʻo pehē, “Ko e Kalaisí ʻeni pe ʻikai?”20

ʻOku ou ongoʻi ha manavaʻofa lahi kiate kinautolu kuo ngaohikoviʻi, tukuhifoʻi, pe fakatangaʻi ʻe he kakai taʻemanavaʻofa mo taʻefakakaukau koeʻuhí, kuó u mamata tonu ʻi heʻeku moʻuí ki he mamahi ʻoku feʻao mo ha kakai lelei ʻi hono fakamāuʻi pe fakafisingaʻi kinautolu koeʻuhí ʻoku kehe ʻenau leá, fōtungá, pe moʻuí. ʻOku ou ongoʻi foki ha mamahi moʻoni ʻi hoku lotó kiate kinautolu ʻoku kei fakapoʻuli ʻenau fakakaukaú, fakangatangata ʻenau vakaí, pea kei fakafefeka honau lotó ʻi he tui ko ia ʻoku maʻulalo ʻa kinautolu ʻoku kehe meiate kinautolú. ʻOku hanga ʻe he fakangatangata ʻenau vakai ki he niʻihi kehé ʻo taʻofi ʻenau malava ke vakai ki honau tuʻunga ko ha fānau ʻa e ʻOtuá.

Hangē ko ia naʻe tomuʻa kikiteʻi ʻe he kau palōfitá, ʻoku tau moʻui ʻi he ngaahi ʻaho fakatuʻutāmaki kimuʻa ʻi he Hāʻele ʻAnga Ua Mai ʻa e Fakamoʻuí.21 ʻOku māvahevahe ʻa e māmaní fakalūkufua ʻi he ngaahi ʻā vahevahe mālohi kuo fakamālohia ʻe he ngaahi tuʻunga fakamatakalí, fakapolitikalé, mo fakasōsiale mo fakaʻekonōmiká. ʻOku faʻa iku ʻa e ngaahi māvahevahe peheé ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tākiekina ai ʻa e fakakaukau ʻa e kakaí mo ʻenau tōʻonga ki honau kāingá. ʻI he ʻuhingá ni, ʻoku angamaheni ai ke vakai ki hono fakafaʻahinga ʻe he kakaí ʻa e tōʻonga fakakaukau, angafai, mo e lea ʻa e ngaahi anga fakafonua, hako, mo e matakali kehé ʻoku nau maʻulalo, ʻi hono maʻu ha fakakaukau fakapalataha, hala, mo faʻa fakaoli, ʻo fakatupu ai ʻa e ngaahi tōʻonga tāufehiʻa, fakamakehekehe, taʻefakaʻapaʻapa, mo laulanu kiate kinautolú. ʻOku tupu ʻa e ngaahi tōʻonga peheé mei he hīkisiá, fakafuofuolahí, mānumanú, mo e meheká, ko e ngaahi ʻulungaanga ʻo e natula fakakakanó,22 ʻa ia ʻoku fehangahangai ʻaupito ia mo e ngaahi ʻulungaanga faka-Kalaisí. ʻOku taʻefeʻunga ʻa e ʻulungaanga ko ʻení mo kinautolu ʻoku fāifeinga ke hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoní.23 Ko hono moʻoní, siʻoku ngaahi tokoua mo e tuofāfine ʻoku ʻikai ha potu ki he ngaahi fakakaukau pe tōʻonga laulanú ʻi he Kāingalotú.

ʻI heʻetau hoko ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine ʻo e fuakavá, te tau lava ʻo tokoni ke taʻofi ʻa e faʻahinga tōʻonga ko ʻení ʻaki ʻetau vakai ki he ngaahi faikehekehe mahino ʻiate kitautolú ʻo hangē ko e ʻafio mai ʻa e Fakamoʻuí24 pea fakatefito ʻi he meʻa ʻoku tau faitatau aí—hotau tuʻunga mo e pīkinga fakalangí. ʻIkai ngata aí, te tau lava ʻo fāifeinga ke vakai kiate kitautolu ʻi he ngaahi fakaʻānaua, fakatuʻamelie, loto-mamahi, mo e mamahi ʻa hotau kaungāʻapí. Ko e kaungā fononga kotoa kitautolu ko e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku tatau hotau tuʻunga taʻehaohaoá pea mo ʻetau malava ke tupulakí. ʻOku fakaafeʻi kitautolu ke tau ʻaʻeva fakataha, ʻi he melino, ʻo fonu hotau lotó ʻi he ʻofa ki he ʻOtuá pea ki he kakai kotoa pē—pe hangē ko e fakamatala ʻa ʻĒpalahame Lingikoní, “ʻo ʻikai tāufehiʻa ki ha taha pea manavaʻofa ki he kakai kotoa pē.”25

Kuó ke fakalaulauloto nai ki he founga ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e tefitoʻi moʻoni ʻo e fakaʻapaʻapa ki he tuʻunga fakaʻeiʻeiki mo tatau ʻa e tangatá ʻo fakafou ʻi he sīpinga faingofua ʻo hotau teunga ʻi he fale ʻo e ʻEikí? ʻOku tau omi kotoa ki he temipalé ʻoku tau taha ʻi he taumuʻá mo fakafonu ʻaki ʻa e loto-holi ke hoko ʻo maʻa mo māʻoniʻoni ʻi Hono ʻao tapú. ʻI heʻetau teunga hiná, ʻoku tali kotoa ai kitautolu ʻe he ʻEikí Tonu ko ʻEne fānau ʻofeina, ko e houʻeiki tangata mo fafine ʻa e ʻOtuá, ko e hako ʻo Kalaisi.26 ʻOku tau lāngilangiʻia ke fakahoko ʻa e ngaahi ouau tatau, fakahoko ʻa e ngaahi fuakava tatau, fakatukupaaʻi kitautolu ke moʻui māʻolunga mo māʻoniʻoni ange, pea maʻu ʻa e ngaahi talaʻofa taʻengata tatau. ʻI heʻetau taha ʻi he taumuʻá, ʻoku tau vakai ai ki he niʻihi kehé ʻaki ha fakakaukau foʻou, pea ʻi heʻetau tahá, ʻoku tau fiefia ai ʻi hotau ngaahi faikehekehe ko e fānau fakalangi ʻa e ʻOtuá.

Naʻá ku tokoni kimuí ni mai ke tataki ʻa e kau fakafofonga mo e kau ʻōfisa fakapuleʻanga ʻi he ʻoupeni hausi ʻa e Temipale Brasília Brazil. Naʻá ku kiʻi tuʻu ʻi he feituʻu fetongí mo e tokoni palesiteni ʻo Palāsilá, peá ma talanoa ki he teunga hina ʻoku tui ʻe he tokotaha kotoa ʻi loto ʻi he temipalé. Naʻá ku fakamatala ange kiate ia ʻoku fakataipe ʻe he fakaʻaongaʻi angamaheni ko ʻeni ʻo e teunga hiná ʻoku tau tatau kotoa pē ki he ʻOtuá pea ʻi he temipalé, ʻoku ʻikai ke tau hoko ko ha tokoni palesiteni ʻo ha fonua pe taki ʻo e siasí ka ko hotau tuʻunga taʻengatá ko e ngaahi foha ʻo ha Tamai Hēvani ʻofa.

ʻĪmisi
Vaitafe ʻIuasú.

ʻOku tafe atu ʻa e Vaitafe ʻIuasú ʻi he fakatonga ʻo Palāsilá ki ha potu māʻolunga tokalelei ʻoku tupu mei ai ʻa e vaitō ʻoku ʻiloa fakaemāmani lahi ko e Vaitō ʻIuasú—ko e taha ʻo e ngaahi fakatupu fakaʻofoʻofa mo fakaofo taha ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, ʻa ia ʻoku kau ʻi he ngaahi meʻa fakaofo ʻe fitu ʻo e māmaní. ʻOku tafe ha fuʻu vai lahi ki ha kiʻi vaitafe ʻe taha pea vahevahe leva ia ʻo tupu ai ha fanga kiʻi vaitō kehekehe ʻe laungeau. ʻI he talanoa heliakí, ko e tupuʻanga makehe ko ʻeni ʻo e ngaahi vaitoó ko ha fakatātā ia ʻo e fāmili ʻa e ʻOtuá ʻi he māmaní, he ʻoku tau maʻu ʻa e tupuʻanga mo e nāunau fakalaumālie tatau, ko e tupu mei hotau tukufakaholo mo e pīkinga fakalangí. Ka neongo ia, ʻoku tau takitaha moʻui ʻi ha ngaahi anga fakafonua, hako, mo e matakali kehekehe, mo ha ngaahi fakakaukau, aʻusia, mo e ongo kehekehe. Ka neongo ʻení, ʻoku tau laka ki muʻa ko e fānau ʻa e ʻOtuá pea mo e kāinga ʻia Kalaisi, ʻo ʻikai mole hotau fetuʻutaki fakalangí, ʻa ia ʻoku tau hoko ai ko ha kakai makehe mo ha kolo ʻofeiná.27

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻofa ke tau fakafenāpasi hotau lotó mo e ʻatamaí ki he ʻilo mo e fakamoʻoni ko ia ʻoku tau tatau kotoa ʻi he ʻao ʻo e ʻOtuá, pea kuo fakakoloaʻi kakato kitautolu ʻaki ʻa e tuʻunga malava mo e tofiʻa taʻengata tatau. ʻOfa ke tau fiefia lahi ange ʻi hotau pīkinga fakalaumālié pea fakamahuʻingaʻi ʻa e ngaahi ʻulungaanga mo e meʻafoaki kehekehe ʻoku tau maʻú. Kapau te tau fai ia, ʻoku ou palōmesi atu te tau moʻui ʻi ha founga makehe, ʻo hangē ko e vai ʻo e Vaitō ʻIuasú, ʻo ʻikai mole ʻa e fehokotaki fakalangi ko ia ʻoku tau ʻiloa ai ko ha kakai makehé “ko e fānau ʻa Kalaisi, pea ko e kau ʻea hoko ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”28

ʻOku ou fakamoʻoni atu ʻi he hokohoko atu ʻetau moʻui ʻi he foungá ni lolotonga ʻetau moʻui fakamatelié, ʻe hoko mai ha ʻaho foʻou mo ha maama foʻou ʻe māmangia ai ʻetau moʻuí mo fakamāmaʻi ha ngaahi faingamālie fakaʻofoʻofa ke fakamahuʻingaʻi ange, mo faitāpuekina kakato ange ʻi he tuʻunga kehekehe naʻe faʻu ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú.29 Te tau hoko moʻoni ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú ke pouaki ʻa e fakaʻapaʻapá mo e anga fakaʻeiʻeikí ʻi he lotolotonga ʻo ʻEne ngaahi fohá mo e ngaahi ʻofefiné. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtuá. Ko Sīsū ʻa e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Ko Palesiteni Nalesoni ʻa e palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi hotau kuongá. ʻOku ou fakamoʻoni ki he ngaahi moʻoni ko ‘ení, ‘i he huafa toputapu ‘o Sīsū Kalaisí, ‘ēmeni.