Konifelenisi Lahi
Ngaahi Ueʻi ʻo e Laumālié
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻoku fiefia ai ʻa e Kāingalotú ko e takaua maʻu pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

Talateu

Naʻe toki tukutahá ni e tokanga ʻa e māmaní ki he feʻauhi 2023 FIFA Women’s World Cup naʻe fakahoko ʻi ʻAositelēlia mo Nuʻu Silá. Naʻe fakafofongaʻi mai ʻe he kau sipoti tuʻukimuʻa, mateuteu, fai mateaki, talēniti mo mohu faivá ha ngaahi timi fakafonua ʻe 200 tupu mei māmaní ʻo nau veipā ki he pale māʻolunga taha ʻa e soká.

Naʻa tau mālieʻia ʻi he kau feʻauhi ʻi he ngaahi sipoti lahi mo e faiva kehekehe kuo nau aʻu ki he tumutumu ʻo honau talēnití. ʻOku tau talanoa ki honau ngaahi talēniti pe meʻa foaki faka-ʻOtuá. ʻOku kau heni ʻa kinautolu ʻoku tuʻukimuʻa he tauʻolungá, sipotí, mūsiká, ʻātí, faivá, fiká, saienisí, mo e meʻa lahi ange. ʻOku hā mei he tokotaha takitaha ʻa e ngaahi meʻa foaki faka-ʻOtua ʻoku fakaleleiʻi mo paotoloaki ʻaki ha ngāue lahi ʻi ha taimi lahi, ako, mo toutou ngāueʻi. ʻOku maʻu ha kakai mohu talēnti mei he ngaahi meʻafoaki faka-ʻOtuá.

Ko Hono Fakaʻaongaʻi ʻo e Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié

ʻOku fakamahino ʻe he ongoongoleleí, ʻoku fakakoloa ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻEne fānaú ha ngaahi meʻafoaki fakalaumālie lahi, ʻo nau hoko ai ko ha kakai kuo mohu foaki fakalaumālie. ʻOku foaki ki he kāingalotu tauhi fuakava ʻo e Siasí ha ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié, ʻo kau ai ʻa e meʻafoaki ʻo ha fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisi ko hotau Fakamoʻui, ko e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko e meʻafoaki ʻo e tui ke fakamoʻui pea moʻui, ko e meʻafoaki ʻo e ʻiloʻiló, ko e meʻafoaki ʻo hono maʻu ʻo e ngaahi maná, pea mo e meʻafoaki ʻo e potó mo e ʻiló.1 ʻOku fakaafeʻi kitautolu ʻe he ʻEikí ke tau fekumi fakamātoato ki he ngaahi meʻafoaki lelei tahá, ʻa ia ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻOkú Ne foaki mai ʻa e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ke tāpuekina kitautolu pea fakaʻaongaʻi ia ke tāpuekina ai mo e niʻihi kehé.2

ʻI he vakai ki he talanoa ʻo kinautolu mohu talēnití, ʻoku mahuʻinga ke manatuʻi ʻoku ʻikai ko hono maʻu pē ʻo ha talēniti fakanatulá pea te poto kānokato hono fakaʻaongaʻí. Kuo pau pē ke fai e ngāue lahi mo hono akoʻi he taimi lahi ʻi he feinga lahi pea toki aʻusia ai ʻe he kau faivá ʻa e tumutumu ʻo honau talēnití hili hono fakaleleiʻi mo fakatonutonu ke mātuʻaki lelei. Naʻa mo hono maʻu mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻafoaki ko iá, ʻoku faʻa haʻu fakataha ia mo e kupuʻi lea fakalotosiʻi ko e “fiemaʻu ke fai hano fokotuʻutuʻu lelei.”

ʻOku pehē pē ʻa ʻeku fakatokangaʻi, ʻa e faingataʻa hono akoʻi ha meʻa foʻou ʻoku kau ki he ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. ʻOku fiemaʻu ha fakamālohisino fakalaumālie ki hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié. “ʻOku fiemaʻu ha ngāue fakalaumālie ki hono maʻu ʻo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi hoʻo moʻuí. ʻOku kau heni ʻa e lotu fakamātoato mo e ako folofola hokohoko. ʻOku kau foki ai hono tauhi hoʻo ngaahi fuakavá mo e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá. … ʻOku kau ai ʻa e moʻui taau mo maʻu ʻa e sākalamēniti ʻi he uike takitaha.”3

Ko e hā ʻa e ola mei hono fakaʻaongaʻi ʻo e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié? ʻOku kau ai ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ʻokú ne tokoniʻi kitautolu ke tau fehangahangai mo ʻetau ngaahi fiemaʻu fakaʻahó pea fakahaaʻi mai ʻa e meʻa ke tau faí mo lea ʻakí—ngaahi tāpuaki ʻo e nongá mo e fiemālié. ʻI heʻetau fanongo mo ngāueʻi ʻa e ngaahi ueʻi fakalaumālié, ʻoku fakahaaʻi ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa hotau ivi malavá mo e mālohi ʻoku ope atu ia ʻi he meʻa te tau lava ʻo fakahoko pē ʻiate kitautolú. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻafoaki fakalaumālie mahuʻinga ko ʻení ʻi he tapa kotoa pē ʻo ʻetau moʻuí.4

Ko e taha ʻo e ngaahi meʻafoaki maʻongoʻonga taha ʻoku fiefia ai ʻa e Kāingalotú ko e takaua maʻu pē mo e Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻOku mahuʻinga fēfē ʻa e meʻafoaki ko ʻení? Naʻe tali fakapatonu mai ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni ʻa e fehuʻi ko ʻení ʻaki ʻene pehē, “ʻi he ngaahi ʻaho ka hokó, he ʻikai lava ke tau moʻui fakalaumālie taʻe kau ai ʻa e tataki, fakahinohino mo e ivi fakafiemālie, mo e tākiekina maʻu pē ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní.”5

Ko e Founga ke Fakaafeʻi mo ʻIloʻi ai ʻa e Ngaahi Ueʻi ʻa e Laumālié

Kuó u fakatokangaʻi ʻi heʻeku ngāué ha fakaʻānaua fakamāmanilahi ʻa e taha kotoa pē ke nau ʻiloʻi ʻa e founga ke fakaafeʻi mo ʻiloʻi ai ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku mātuʻaki fakataautaha e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié pea ʻoku maʻu ia ʻi he ngaahi founga kehekehe. Neongo iá, ʻoku tāpuekina kitautolu ke maʻu ʻa e ngaahi lea fakatouʻosi ʻa e kau palōfita he kuonga muʻá mo onopōní, ʻo tau maʻu ai ha ngaahi fakakaukau mahuʻinga ki he anga hono maʻu ʻo e fakahinohino ʻa e Laumālié.

Tuku ke u ʻoatu ha ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino ʻe fā ʻe lava ʻo tokoni ki hoʻo fakaafeʻi mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

Tuʻu ʻi he Ngaahi Potu Toputapú

Ko hono ʻuluakí ko e tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.6 Ne u toki kau atu ʻi he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Tokyo Japan. Naʻe ope atu he ʻamanakí ʻa hono tali ʻo e ngaahi fakaafe naʻe ʻave ki he mītiá mo e kau ʻaʻahi VIP fakatouʻosi. Naʻe laungeau ʻa e kakai naʻa nau kau mai ki he takimamata ko ia ʻi he temipalé. Naʻe ongo moʻoni ki he kau fakaafé ʻa e fakaʻofoʻofa ʻo e temipalé, kau ai ʻa e ngaahi kupesi mo e fakatātā ʻoku fuʻu fekauʻaki lahi mo e tukufakaholo ʻa Siapaní. Kae toe mahulu hake ʻa e mamalu mo e ʻaʻapa ʻa e kau fakaafé ʻi hono fakamatalaʻi atu ʻo e ngaahi ouau fakakuongamuʻá mo e ngaahi loki ʻe fakahoko aí. Ka ko e meʻa fakamāfana tahá ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié.

ʻOku ou kei manatuʻi lelei pē ha momeniti pehē mo ha taha māʻolunga ʻi he puleʻangá. Hili ha kiʻi taimi fakalaulauloto fakalongolongo ʻi he loki silesitialé, naʻe fuʻu ongo mo fakaʻofoʻofa moʻoni, pea naʻá ne fanafana mai, “Naʻa mo e ʻea ʻoku ou mānava ʻaki ʻi he lokí ni ʻoku makehe ia.” Naʻá ku ʻiloʻi naʻá ne feinga ke fakamatalaʻi ʻa e ʻi ai ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻa ia ʻoku nofo moʻoni ʻi ha ngaahi feituʻu toputapu. Kapau ʻokú ke ʻamanaki ke ongoʻi ʻa e Laumālié, peá ke nofo ʻi ha feituʻu ʻe faingofua hono maʻu ai ʻa e Laumālié.

Ko e ngaahi temipalé mo hotau ʻapí ʻa e ngaahi feituʻu toputapu taha ʻo e ngaahi feituʻu kuo fakatapuí. ʻOku tau fakaafeʻi mo ʻiloʻi faingofua ange ʻi ai ʻa e Laumālié. ʻOku kau ʻi he ngaahi feituʻu toputapu kehé ʻa e ngaahi falelotú, ngaahi fale ki he seminelí mo e ʻinisititiutí, mo e ngaahi feituʻu fakahisitōlia ʻo e Siasí mo e ngaahi senitā ki he kau ʻaʻahí. Tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.

Nofo mo e Kakai Māʻoniʻoní

Uá, nofo mo e kakai māʻoniʻoní. Te u fakamatalaʻi atu ʻa e tefitoʻi moʻoni fakahinohino hono uá mo ha toe manatu ʻe taha.

He ʻikai ke toe ngalo ʻiate au ha fakataha lotu naʻe fai ʻi ha fale mamataʻanga sipoti ʻiloa. ʻOku angamaheni ʻaki, ʻi he falé ni ko ha feituʻu ʻoku fonu ai ʻa e kau poupou longoaʻa ʻo fakakaekae ki heʻenau timí mo taukaeʻi ʻa e timi ʻe tahá. Ka ʻi he pō ko ʻení, naʻe makehe ʻa e tuʻunga ia naʻe ʻi aí. Naʻe fonu ʻa e fuʻu falé ʻi he kakai kei talavou ʻe lauiafe ke fakalāngilangiʻi mo fakamanatua e moʻui ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakafonu ʻa e fuʻu falé ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻi heʻenau ʻapasiá, leʻo vaivaí; houngaʻiá mo e loto faʻa lotú. ʻOku ou lava ke mamata tonu ki ai ʻi honau ngaahi fofongá. Ko e ngāue ia ʻa e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, ko hono fakapapauʻi ʻa e ngaahi fakamoʻoni naʻe fakahoko kia Siosefa Sāmitá mo Hono Fakafoki Mai ʻo e Ongoongoleleí.

ʻOku ʻikai ke lava ʻo taʻofi ʻa e Laumālié ʻi ha fakatahataha hake ʻa e kakai māʻoniʻoní. Kapau ʻokú ke ʻamanaki ke ongoʻi ʻa e Laumālié, peá ke nofo mo e kakai ʻoku faingofua ke maʻu ai ʻa e Laumālié. Naʻe folofola ʻa e Fakamoʻuí ʻo pehē, “He ko e potu ko ia ʻoku fakataha ai ʻa e toko ua pe ʻa e toko tolu ʻi hoku huafá, te u ʻi ai au mo kinautolu.”7 Ki he kakai kei talavoú, fakakaukauʻi hoʻomou ngaahi fakatahaʻanga ʻo e kakai māʻoniʻoní: ngaahi kōlomu mo e kalasí, KFT mo e seminelí, ngaahi ʻekitivitī fakauooti mo fakasiteiki—mo e ngaahi kuaea ʻa e uōtí. Fili ʻa e kakai ke mou feohí pea ʻalu ki he ngaahi feituʻu ʻoku anga māʻoniʻoní. Kumi kinautolu te nau fakamālohia koé. Kumi ha ngaahi kaungāmeʻa lelei. Hoko ko e kaungāmeʻa lelei. Fefakamālohiaʻaki ʻi he ngaahi feituʻu ʻoku mou ʻi aí. Nofo mo e kakai māʻoniʻoní.

Fakamoʻoniʻi ʻa e Ngaahi Moʻoni Toputapú

Tolú, fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni toputapú ʻi he lahi taha te ke malavá. ʻOku faʻa vahevahe ʻe he Fakafiemālié Hono leʻó ʻi he taimi ʻoku tau fakamoʻoni ʻaki ai hotau leʻó. ʻOku fakamoʻoni ʻa e Laumālié ki he tokotaha leá mo e tokotaha fanongó fakatouʻosi.

ʻOku ou manatuʻi haʻaku heka tekisī miniti ʻe 45 ʻi he Kolo ko Niu ʻIoké. Hili haʻama talanoa lelei mo e fakaʻulí ki he ongoongoleleí ʻi heʻema fononga ki malaʻe vakapuná, ne u totongi ia pea teuteu ke u hifo. Ka naʻá ku fakatokangaʻi hake naʻe teʻeki ai ke u fakamoʻoniʻi ange ʻa e meʻa naʻá ku vahevahé. Naʻá ku kiʻi tuʻu hifo, ʻo vahevahe ha kiʻi fakamoʻoni faingofua mo nounou, ʻo fakaafeʻi ʻa e Laumālié, peá ma fakatou fetāngihi.

ʻI hoʻo fekumi mo tuku ha ngaahi faingamālie ke vahevahe ai hoʻo fakamoʻoní mo e niʻihi kehé te ke maʻu ha ngaahi momeniti te ke ʻiloʻi ai ʻa e Laumālié.

Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní

Ko e tefitoʻi moʻoni fakaʻosí ko e fakafanongo fakalelei ki he Laumālie Māʻoniʻoní. Te Ne lava ʻo hoko maʻu pē ko hotau takaua ka ʻoku vaivai mo leʻo siʻi pē hono leʻó. Naʻe ʻiloʻi ʻe he palōfita ko ʻIlaisiaá naʻe ʻikai ke ʻi he matangí, mofuiké, pe ko e afí ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí ka ko “ha kihiʻi leʻo mālie.”8 ʻOku “ʻikai ko ha leʻo ia ʻo e mana,” ka ko “ha kihiʻi leʻo siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná,” ka naʻe “mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu.”9

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka: “ʻOku ʻikai ke tohoakiʻi ʻe he Laumālié ʻetau tokangá ʻaki ha kaikaila pe luluʻi kitautolu ʻaki ha nima mālohi. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku ongo vaivai moʻoni pea kapau ʻoku tau femoʻuekina, he ʻikai pē ke tau ongoʻi ia.”10 Kuó u fakatokangaʻi ʻi he taimi ʻe niʻihi ʻoku fuʻu vaivai Hono leʻó, pe ʻoku ou fuʻu femoʻuekina, kae toki fakahā mai ia ʻe ha taha kiate au. ʻOku lahi e taimi ʻoku ou maʻu e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mei hoku uaifi ko Lesá. ʻOku lava ʻa e ngaahi mātuʻa angatonú pe kau takí ʻo maʻu ʻa e tataki fakalangí maʻau.

ʻOku malava ke lōmekina ʻe he longoaʻa, hohaʻa, mo e fekeʻikeʻi lahi ʻo e māmaní ʻa e ueʻi leʻo siʻi mo vanavanaiki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní. Kumi ha feituʻu lōngonoa, mo toputapu te ke lava ʻo fekumi ke maʻu ai e fakahinohino mei he Laumālié.

Ngaahi Lea ʻo e Fakatokanga

ʻI hoʻo fakakaukauʻi ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻeni ke fakaafeʻi mo ʻiloʻi ʻa e Laumālié, fakakaukau ki he ngaahi lea fakatokanga ko ʻení ke ne fai ha tatakí.11

Fakapapauʻi hoʻo ngaahi ueʻi fakalaumālié. Hangē ko ʻení, ʻe fenāpasi ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié mo e folofolá pea mo e ngaahi akonaki ʻa e kau palōfita moʻuí.

Fakapapauʻi ko e ngaahi ongo ʻokú ke maʻú ʻoku tatau ia mo ho fatongiá. Kapau naʻe uiuiʻi koe ʻe he mafai totonú, ʻoku ʻikai ke ʻoatu kiate koe ʻa e ngaahi ueʻi mei he Laumālié ke ke faleʻi pe fakatonutonu ʻaki ʻa e niʻihi kehé.

ʻOku ʻikai ke fakamālohiʻi ʻa e ngaahi meʻa fakalaumālié. Te ke lava ʻo tanumaki ha ʻulungaanga mo ha ʻātakai te ne fakaafeʻi mai ʻa e Laumālié, pea teuteuʻi koe, ka he ʻikai te ke pule ki he founga pe taimi ke maʻu ai ʻa e ueʻí. Kātaki mo falala te ke maʻu ʻa e meʻa ʻokú ke fiemaʻú ʻi he taimi ʻoku totonu ke maʻu aí.

Fakaʻaongaʻi hoʻo fakakaukau leleí. Taimi ʻe niʻihi ʻoku tau loto ai ke tataki kitautolu ʻe he Laumālié ʻi he meʻa kotoa pē. Neongo ia, ʻoku faʻa finangalo ʻa e ʻEikí ke tau fakaʻaongaʻi hotau poto faka-ʻOtua naʻe tuku maí pea ngāue ʻi ha ngaahi founga ʻoku tatau mo ʻetau mahinó. Naʻe akoʻi ʻe Palesiteni Tāleni H. ʻOakesi ʻo pehē:

“Ko e holi ko ia ke tataki ʻe he ʻEikí ko ha mālohinga ia, ka ʻoku fiemaʻu ke ʻalu fakataha ia mo ha mahino ʻoku lahi e ngaahi fili ʻoku tuku ʻe he Tamai Hēvaní ke tau fai pē ʻe kitautolu ʻa e filí. … Ko kinautolu ʻoku nau tuku ki he ʻEikí ke Ne fai ʻa e fili kotoa pē mo kolea ke maʻu ha fakahā ʻi he foʻi fili takitaha, ʻe aʻu ki ha tuʻunga te nau lotua ai ha fakahinohino pea ʻikai maʻu ia. …

“ʻOku totonu ke tau fakakaukauʻi ʻa e meʻa ko iá ʻi hotau ʻatamaí. … Pea ʻoku totonu ke tau lotua ha fakahinohino pea ngāueʻi ia. … Kapau ʻoku ʻikai ke tau maʻu ha fakahinohino, ʻoku totonu leva ke fai ʻetau fakaʻutoʻuta lelei tahá.”12

Fakaʻosi ʻaki ha Fakaafe

Ko hono fakaʻosí, ʻoku totonu ke hoko ʻa e Kāingalotú ko ha kakai tauhi fuakava. Neongo ia, ʻoku toe pē ʻeni ke tau feinga ke fakaʻaongaʻi ʻetau ngaahi meʻafoaki fakalaumālié pea fakaafeʻi mo ako ke ʻiloʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. Ko e ngaahi tefitoʻi moʻoni fakahinohino ʻe fā ke ne tokoniʻi kitautolu ʻi he fononga fakalaumālie mahuʻingá ni ko e:

  1. Tuʻu ʻi he ngaahi potu toputapú.

  2. Nofo mo e kakai māʻoniʻoní.

  3. Fakamoʻoniʻi ʻa e ngaahi moʻoni toputapú.

  4. Fakafanongo ki he Laumālie Māʻoniʻoní.

ʻE tupulaki māmālie ʻa hoʻo malava ke fakaafeʻi mo ʻiloʻi ʻa e ngaahi ueʻi ʻa e Laumālié. “ʻOku hangē ʻa e maheni ange mo e lea ʻa e Laumālié ko hano ako ʻo ha lea fakafonua ʻe taha. Ko ha founga ʻoku hoko māmālie pea ʻoku fiemaʻu ki ai ʻa e faʻa kātaki mo e ngāue mateaki.”13

Tau foki pē ki he kamataʻanga ʻo ʻeku leá, kātaki ʻo manatuʻi ʻokú ke mohu tāpuekina ʻi hoʻo hoko ko ha Kāingalotú. Fakakaukau ki he meʻá ni ʻi ha Sāpate ʻaukai, naʻe toki fakamatalaʻi mai kiate au. Ko ha kiʻi taʻahine ʻoku tuʻu ʻi ha sea pea ʻikai ke fuʻu ʻasi hake he tuʻunga malangá. ʻOku tuʻu ʻene tamaí ʻo ofi kiate ia ʻo fakalotolahiʻi mo tokoni ʻaki ʻene fanafana leʻo siʻi ki hono telingá ʻi heʻene vahevahe laukau atu, “Ko ha fānau au ʻa e ʻOtuá.”

Ko e fakamoʻoni hono hokó ko ha taautaha lalahi kei talavou naʻá ne pehē: “ʻOku ou fakaʻamu naʻe ʻi ai ha taha ke fafana mai ki hoku telingá.” Ka naʻe vave haʻane maʻu ha ueʻi fakalaumālie pea fakamoʻoni, “ʻOku ʻi ai pē ha taha ʻokú ne fanafana mai ki hoku telingá—ko e Laumālie Māʻoniʻoní!”

ʻOku ou fakaʻosi ʻaki ha fakaafe kiate kimoutolu takitaha, kae tautautefito ki he toʻu tupú hono kotoa! Ko e tokolahi ʻo kimoutolu ʻoku kamata homou ʻahó ʻaki hoʻo sio ki he sioʻatá. Ko ʻapongipongí, uiké ni, taʻú ni, kiʻi tuʻu maʻu pē ʻo fakakaukau ʻi hoʻo sio kiate koe ʻi he sioʻatá. Fakakaukau pē kiate koe, pea kapau te ke loto ki ai peá ke lea leʻolahi, “Mani ē, sio kiate au! ʻOku ou fakaofo! Ko e fānau au ʻa e ʻOtuá! ʻOkú Ne ʻAfioʻi au! ʻOkú Ne ʻofa ʻiate au! ʻOku ou mohu tāpuekina—tāpuekina ʻaki e Laumālie Māʻoniʻoní ke hoko ko hoku takaua maʻu pē!”

ʻOku ou tānaki atu ʻeku fakamoʻoní kiate kimoutolu, ko e Kāingalotu mohu tāpuekina, ʻa e ʻOtuá, mo Sīsū Kalaisi, pea mo e Laumālie Māʻoniʻoní, ʻokú ne fakamoʻoniʻi Kinautolu. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.