Konifelenisi Lahi
Hoko ko e Kau Muimui Anga-Fakamelino ʻo Kalaisi
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Hoko ko e Kau Muimui Anga-Fakamelino ʻo Kalaisi

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe maʻu ʻe he “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí” ha nonga fakataautaha ʻi he moʻuí ni pea mo ha toe fakataha fakalangi nāunauʻia.

ʻOku tau moʻui ʻi ha kuonga ʻoku foua ai ʻe he “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí”1 ha ngaahi faingataʻa makehe. Ko kinautolu ʻoku tui, lotu ʻi he loto-fakatōkilalo, mo fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí kuo nau foua maʻu pē ʻa e ngaahi ʻahiʻahí, faingataʻá, mo e fakafepakí.2 ʻOku ʻikai toe kehe ia kiate au mo hoku uaifi ko Melé. ʻI he ngaahi taʻu kimui ní, kuó ma mamata ʻi ha tokolahi ʻo homa ngaahi kaungāmeʻa ofi ʻi he ako māʻolungá mo e ngaahi hoa faifekaú kuo nau mālōlō pe, hangē ko e lea ʻa Palesiteni Lāsolo M. Nalesoní, kuo nau hiki atu ki he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. Kuó ma mamata ki ha niʻihi ne ohi hake ʻi he ongoongoleleí, ʻoku nau mavahe mei he hala ʻo e fuakavá.

Ko e fakamamahí, naʻe mālōlō homa mokopuna tangata taʻu 23 ʻi ha fakatuʻutāmaki fakamamahi ʻi ha meʻalele. Kuo kātekina foki ʻe ha ngaahi kaungāmeʻa ʻofeina, kau mēmipa ʻo e fāmilí, mo e kaungāngāué ha ngaahi faingataʻa lahi ‘i heʻenau tuʻunga moʻui leleí.

ʻI he taimi ʻoku hoko ai ʻa e faingataʻá, ʻoku tau tangi mo feinga ke fefuaʻaki ʻetau kavengá.3 ‘Oku tau loto-mamahi ʻi he ngaahi meʻa he ʻikai lavá pea mo e ngaahi meʻa lelei ʻo e moʻuí ʻoku ʻikai ke hokó.4 ʻOku hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi ki he kakai lelei ʻi he fononga fakamatelié ni. Ko e vela fakamamahi ʻi Maui ʻi Hauaiʻí, faka-Tonga ʻo Sileí, mo Kānatá ko ha sīpinga ia ʻo ha ngaahi meʻa fakalilifu ʻoku faʻa fehangahangai mo e kakai leleí.

ʻOku tau lau ʻi he Mataʻitofe Mahuʻingá naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia ʻĒpalahame ʻa e natula taʻengata ʻo e ngaahi laumālié. Naʻe ako ʻa ʻĒpalahame ʻo ʻilo ki heʻetau moʻui ʻi he maama fakalaumālié, tomuʻa fakanofó, ko e Fakatupú, ko hono fili ʻo ha Huhuʻí, pea mo e moʻui fakamatelié ni, ʻa ia ko e tuʻunga hono ua ia ʻo e tangatá.5 Naʻe fakahā ʻe he Huhuʻí:

“Te tau ngaohi ha māmani ʻa ia ʻe lava ke nofo ai ʻa kinautolú ni;

“Pea te tau siviʻi ʻa kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”6

ʻI he taimí ni ʻoku tau ʻi heni kotoa ʻi he tuʻunga hono ua ʻo ʻetau fononga ʻo e fakalakalaka ki ha puleʻanga ʻo e nāunaú ko ha konga ʻo e palani lahi ʻa e ʻOtuá ki he fakamoʻuí mo e hakeakiʻí. ʻOku tāpuekina kitautolu ʻaki ʻa e tauʻatāina ke filí pea tau moʻulaloa ai ki he ngaahi faingataʻa ʻo e moʻui fakamatelié. Ko e taimi ʻeni kuo vahe mai ke tau teuteu ai ke feʻiloaki mo e ʻOtuá.7 ʻOku tau monūʻia ke ʻilo kau kia Sīsū Kalaisi mo Hono fatongia ʻi he palaní. Kuo tau maʻu ʻa e faingamālie ke hoko ko e kau mēmipa ʻo Hono Siasi kuo fakafoki maí—ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI heʻetau hoko ko e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí, ʻoku tau fāifeinga ai ke moʻui ʻaki ʻEne ngaahi fekaú. Kuo teʻeki ai ke faingofua ki Hono kau muimuí. Pea naʻe ʻikai faingofua ki he Fakamoʻuí ke fakahoko faivelenga Hono misiona ʻi he māmaní.

ʻOku mahino ʻa e folofolá: ʻe moʻulaloa ha tokolahi ki he founga ʻo e “kai mo inu mo fiefia, he te tau mate ʻapongipongí.”8 Ko e kakai taʻetui ʻe niʻihi ʻoku nau ō ki ha ngaahi kulupu ʻo ha kakai fakakaukau tatau ʻoku nau mahuʻingaʻia pē ʻiate kinautolu mo taukapoʻi ʻa e “meʻa foʻou hono hokó”9 mo e ngaahi fakakaukau fakapoto ʻa e tangatá.10 ʻOku ʻikai ke nau ʻilo ʻa e feituʻu ke maʻu ai ʻa e moʻoní.11

ʻOku ʻikai muimui ʻa e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí ʻi ha taha ʻo e ngaahi hala ko ʻení. Ko ha kāingalotu anga fakakaumeʻa mo longomoʻui kitautolu ʻi he tukui kolo ʻoku tau nofo aí. ʻOku tau ʻofa, vahevahe, mo fakaafeʻi ʻa e fānau kotoa ʻa e ʻOtuá ke muimui ki he ngaahi akonaki ʻa Kalaisí.12 ʻOku tau muimui ki he faleʻi hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Nalesoní; ʻoku tau fili ʻa e fatongia ʻo e “tokotaha faʻa fakaleleí, ʻi he taimí ni pea maʻu ai pē.”13 ʻOku fenāpasi ʻa e founga fakalaumālie ko ʻení mo e ngaahi folofolá mo e fakahinohino fakaepalōfitá fakatouʻosi.

ʻI he 1829, naʻe teʻeki ai ke fokotuʻu ʻa e Siasi kuo fakafoki maí, pe pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻe ʻi ai ha kiʻi falukunga kakai faingataʻaʻia ne ueʻi kinautolu ʻe he Laumālie ʻo e ʻOtuá pea nau muimui ki he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí kia Siosefa ha faleʻi ki he ngaahi taimi faingataʻá: “ʻOua ʻe manavahē, ʻe tākanga tokosiʻi; failelei; tuku ke kau fakataha ʻa māmani mo heli ke tauʻi ʻa [kimoutolu], he kapau kuo langa ʻa [kimoutolu] ki heʻeku maká, ʻe ʻikai te nau lava ʻo ikuna.”14 Naʻá Ne toe faleʻi foki kiate kinautolu:

“Sio pē kiate au ʻi he fakakaukau kotoa pē; ʻoua ʻe tālaʻa, ʻoua ʻe manavahē.

“… Tui faivelenga, tauhi ʻeku ngaahi fekaú, pea te [mou] maʻu ʻa e puleʻanga ʻo e langí.”15

ʻOku mahino, ʻoku ʻikai liliu hotau ikuʻanga fakalangí ʻi he taimi ʻoku tau tofanga ai ʻi he faingataʻá. ʻI he tohi ʻa Hepeluú ʻoku faleʻi ai kitautolu ke “haʻu mālohi … ki he ʻafioʻanga ʻo e ʻaloʻofá, koeʻuhí ke tau maʻu ʻa e ʻaloʻofá, pea ʻilo mo e foaki ʻofá, ke tokoni mai ʻi he ʻaho ʻe ʻaonga aí.”16 Ko Sīsū Kalaisi “ʻa e tupuʻanga ʻo e moʻui taʻengatá.”17

ʻOku ou saiʻia ʻi he ngaahi lea ʻa Molomoná, naʻe lea ʻaki ʻe hono foha ko Molonaí, ʻi hono fakaongoongoleleiʻi ʻa e “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí … ʻi hoʻomou ʻaʻeva ʻi he melino mo e fānau ʻa e tangatá.”18

Ko kitautolu ko ia ʻi he Siasí ʻoku feinga ke hoko ko e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí, ʻoku fakatatali mai ha ʻaho fakafiefia ange ʻi heʻetau tokanga taha ki hotau ʻEiki mo e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí. Ko e ngaahi faingataʻá ko ha konga ia ʻo e moʻui fakamatelié pea ʻoku hoko ia ʻi he moʻui ʻa e tokotaha kotoa pē ʻi he funga ʻo e māmaní. ʻOku kau heni ʻa e ngaahi fepakipaki lalahi ʻi he vā ʻo e ngaahi fonuá mo e niʻihi fakafoʻituituí.

ʻOku faʻa fehuʻi ki he kau taki ʻo e Siasí, “Ko e hā ʻoku tuku ai ʻe ha ʻOtua angatonu ke hoko ha ngaahi meʻa ʻoku kovi, tautautefito ki he kakai leleí?” mo e “Ko e hā ʻoku ʻikai hao ai ʻa kinautolu ʻoku angatonu mo fakahoko e ngāue ʻa e ʻEikí mei he ngaahi meʻa fakamamahi peheé?”

Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi talí kotoa; ka ʻoku tau ʻilo ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga te tau lava ai ke fehangahangai mo e ngaahi faingataʻá, mamahí mo e ʻahiʻahí ʻi he tui mo e loto-falala ʻoku ʻi ai ha kahaʻu lelei ʻoku tatali mai kiate kitautolu takitaha. ʻOku ʻikai ha toe sīpinga lelei ange ʻi he folofolá fekauʻaki mo e foua e faingataʻá ka ko e folofola ʻa e ʻEikí kia Siosefa Sāmita, ko e Palōfitá, lolotonga ʻene nofo pōpula ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií.

Ko e konga ʻeni ʻo e folofola ʻa e ʻEikí:

“Kapau ʻe fakamanga mai ʻa e ngutu ʻo helí kiate koe, ke ke ʻiloʻi, ʻe hoku foha, ʻe foaki ʻe he ngaahi meʻá ni kotoa pē ʻa e poto kiate koe, pea ʻe hoko ia ʻo ʻaonga kiate koe.

“Naʻe ʻalu hifo ʻa e Foha ʻo e Tangatá ʻo maʻulalo ange ʻiate kinautolu kotoa pē. ʻOkú ke lahi ange koe ʻiate ia?

“… ʻOua te ke manavahē ki he meʻa ʻe lava ʻe he tangatá ʻo faí, koeʻuhí he ʻe ʻiate koe ʻa e ʻOtuá ʻo taʻengata pea taʻengata.”19

ʻOku mahino, ʻoku ʻi ai ʻetau Tamai ʻi Hēvani ʻokú Ne ʻafioʻi mo ʻofaʻi fakataautaha kitautolu pea ʻoku mahino lelei kiate Ia hotau faingataʻaʻiá. Ko Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí ʻa hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí.

Naʻe fakamamafaʻi mālohi ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni mo Palesiteni M. Lāsolo Pālati ʻa hono mahuʻinga ʻo e pulusinga foʻou hono ua ʻo e Malanga ʻaki ʻEku Ongoongoleleí.20 ʻOku ou fiefia tatau mo kinauá. Ko e tohi foʻoú ni ʻokú ne fakamoʻoniʻi e ngaahi folofola toputapú, pea fakahā mālohi:

“ʻI he feilaulau fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, naʻá Ne toʻo kiate Ia ʻetau ngaahi mamahí, mahamahakí, mo e ngaahi vaivaí. Koeʻuhí ko e meʻá ni, ʻokú Ne ʻafioʻi ʻo ʻfakatatau ki he kakanó ʻa e founga ke tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaíʼ (ʻAlamā 7:12; vakai foki, veesi 11). ʻOkú Ne fakaafe mai, ke ʻHaʻu kiate au,ʼ pea ʻi heʻetau fai iá, ʻokú Ne foaki mai ʻa e fiemālié, ʻamanaki leleí, mālohí, fakakaukaú, mo e fakamoʻuí (Mātiu 11:28; vakai foki, veesi 29–30).

“ʻI heʻetau fakafalala kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, te Ne lava ʻo tokoniʻi kitautolu ke tau kātekina hotau ngaahi faingataʻá, mahamahakí, mo e mamahí. ʻE lava ke fakafonu ʻaki kitautolu ʻa e fiefiá, nongá mo e fiemālié. ʻE lava ke fakaleleiʻi ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻoku taʻe-fakafiemālie ʻi he moʻui ní, ʻo fakafou ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí.”21

ʻE lava ke tau fiefia ʻi heʻetau hoko ko e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí.

Ko e palani ʻa ʻetau Tamaí ki he fiefia ʻEne fānaú, ʻoku ʻikai ngata pē ai ha moʻui ʻi he maama fakalaumālié mo e moʻui fakamatelié ka ko e malava foki ke maʻu ʻa e moʻui taʻengatá, kau ai ha toe fakataha maʻongoʻonga mo nāunauʻia mo kinautolu kuo pekiá. ʻE fakatonutonu ʻa e hala kotoa pē, pea te tau sio ʻaki ʻa e mahino mo e fakakaukau ʻoku haohaoa mo taʻe hano melé.

Kuo fakafehoanaki ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e fakakaukau ko ʻení ki ha taha ʻoku toki hū konga loto atu ki ha foʻi faiva konga tolu.22 Ko kinautolu ʻoku taʻe ʻilo ki he palani ʻa e Tamaí ʻoku ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e meʻa ne hoko ʻi he ʻuluaki kongá (pe ko e moʻui ʻi he maama fakalaumālié) pea mo e ngaahi taumuʻa naʻe fokotuʻu aí; pea ʻikai mahino kiate kinautolu ʻa e fakamahino mo e fakalelei ʻoku hoko ʻi he konga tolú, ʻa ia ko hono fakakakato nāunauʻia ia ʻo e palani ʻa e Tamaí.

ʻOku tokolahi ha niʻihi ʻoku ʻikai ke nau fakahoungaʻi ʻoku ʻi he malumalu ʻo ʻEne palani ʻofa mo mahinó, ʻa e ʻikai iku uesia ʻa kinautolu ʻoku ngali faingataʻaʻia ka naʻe ʻikai ko honau foʻuí.23

ʻOku mahino ʻa e folofolá: ʻe faitāpuekina ʻa e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisi ʻa ia ʻoku angatonú, muimui ki he Fakamoʻuí, pea tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Ko e taha ʻo e ngaahi potufolofola mahuʻinga taha kiate kinautolu ʻoku angatonú, tatau ai pē pe ko e hā honau tūkunga ʻi he moʻuí, ko e konga ia ʻo e lea ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki hono kakaí. ʻOkú ne talaʻofa mai ko kinautolu ʻoku tauhi faivelenga ʻa e ngaahi fekaú ʻoku tāpuekina kinautolu ʻi he meʻa kotoa pē ʻi he moʻuí ni pea ʻe “maʻu hake ʻa kinautolu ki he langí … [pea] nau nofo mo e ʻOtuá ʻi he tuʻunga fiefia ʻoku ʻikai hano ngataʻanga.”24

ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku meimei ke tau ʻosi aʻusia kotoa pē ha ngaahi matangi mālohi fakatuʻasino mo fakalaumālie ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku fakamamahi hanau niʻihi. Kuo ʻomi ʻe ha Tamai ʻi Hēvani ʻofa mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻa ia ko e ʻulu ki Hono Siasi kuo fakafoki maí, ha ngaahi folofola mo ha kau palōfita ke teuteuʻi kitautolu, fakatokanga mai fekauʻaki mo e ngaahi fakatuʻutāmakí, mo ʻomi ha fakahinohino ke teuteuʻi mo maluʻi kitautolu. ʻOku ʻi ai ha ngaahi fakahinohino ʻe niʻihi ʻoku fiemaʻu ki ai ha ngāue vave, pea ʻoku ʻomi ʻe ha niʻihi ha maluʻi ʻi ha ngaahi taʻu lahi ʻi he kahaʻú. Ko e talamuʻaki ʻa e ʻEikí ki he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá, ʻa e vahe 1, ʻoku naʻinaʻi mai ai ke tau “tokanga ki he ngaahi lea ʻa e kau palōfitá.”25

ʻOku toe fakatokanga mai foki ʻa e vahe 1 ke, “Mou teuteu, mou teuteu ki he meʻa ʻe hoko maí.”26 ʻOku foaki ʻe he ʻEikí ha faingamālie ki Hono kakaí ke nau teuteu ki he ngaahi faingataʻa te nau fehangahangai mo iá.

Naʻe ʻoange ʻe he ʻEikí ha fakahā mahuʻinga kia Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻi he ʻaho 14 ʻo Sānuali 1847, ʻi he Nofoʻanga Faʻahitaʻu Momokó.27 Ko e fakahā ko ʻení ko ha sīpinga fungani ia hono teuteuʻi ʻe he ʻEikí ʻa e kakaí ki he meʻa ʻe hoko maí. Naʻe kamata ʻa e hikifononga tokolahi ʻa e Kāingalotu faivelengá ki he hūfangaʻanga ʻi he moʻunga ʻo e Teleʻa Sōlekí. Naʻa nau lava lelei ʻo langa ʻa e Temipale Nāvuú mo maʻu ʻa e ngaahi ouau fakamoʻui toputapú. Naʻe tuli fakamālohiʻi kinautolu mei Mīsuli, pea naʻe tuli kinautolu ʻe honau kau fakatangá mei Nāvū ʻi ha faʻahitaʻu momoko fakalilifu. Naʻe ʻomi ʻe he fakahā kia Pilikihamí ha faleʻi ʻaonga ki he founga ke teuteu ai ki he hikifonongá. Naʻe fakamamafaʻi makehe ʻe he ʻEikí hono tokangaʻi ʻo e masivá, kau uitoú, tamai maté, pea mo e ngaahi fāmili ʻo kinautolu naʻe kau ʻi he Patalione Māmongá ʻi he hoko atu ʻa e tokolahi taha ʻo e Kāingalotú ʻi heʻenau fononga fakatuʻutāmakí.

Makehe mei hono ʻomi ha faleʻi kehe ke moʻui angatonú, naʻe fakamamafaʻi ʻe he ʻEikí ha tefitoʻi moʻoni kehe ʻe ua ʻoku hokohoko atu ke ʻaonga ʻi he ʻahó ni.

ʻUluakí, naʻá Ne fakalotolahiʻi kinautolu ke “fakafetaʻi ki he ʻEikí ʻaki ʻa e hiva, mo e ngaahi fasi, mo e faiva, pea mo e lotu ʻo e fakamālō mo e fakafetaʻi.”28

Uá, naʻe faleʻi ʻe he ʻEikí kapau naʻa nau “loto-mamahi, ui ki he ʻEiki ko [homou] ʻOtuá ʻaki ʻa e lotu taaumaʻu, koeʻuhí ke fiefia ʻa homou laumālié.”29

Ko e ongo naʻinaʻi ko ʻení ko ha faleʻi maʻongoʻonga ia ki hotau kuongá. ʻOku tāpuekina makehe ʻa e moʻui ʻoku fonu ʻi he fakafetaʻí, hivá, mo e fakamāloó. Ko e fiefia mo fakafalala ki he tokoni fakalangí ʻo fakafou ʻi he lotú, ko ha founga mālohi ia ke hoko ai ko e kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí. ʻOku tokoni ʻa e feinga maʻu pē ke fiefiá ke fakaʻehiʻehi mei he tōʻonga ʻikai leleí.

ʻOku ʻomi ʻe he laine fakaʻosi ʻo ha himi fakatupu fakakaukau ʻa e tali taupotu tahá ʻi ha founga fakaʻofoʻofa: “ʻOku ʻikai ha mamahi ʻi he māmaní he ʻikai lava ʻe he ʻOtuá ʻo fakamoʻui.”30

ʻI heʻeku hoko ko ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku ou fakamoʻoni ʻe maʻu ʻe he “kau muimui anga-fakamelino ʻo Kalaisí” ha nonga fakataautaha ʻi he moʻuí ni pea mo ha toe fakataha fakalangi nāunauʻia. ʻOku ou fai ha fakamoʻoni pau ki he tuʻunga fakalangi ʻo e Fakamoʻuí pea mo e moʻoni ʻo ʻEne Fakaleleí. Ko Ia hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.