Konifelenisi Lahi
Ko Hono Fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Leá mo e Ngaahi Ngāué
konifelenisi lahi ʻo ʻOkatopa 2023


Ko Hono Fakamoʻoniʻi ʻo Sīsū Kalaisi ʻi he Leá mo e Ngaahi Ngāué

ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻo fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hoko hotau ʻulungāngá ko ha fakamoʻoni moʻui ki hotau Huhuʻí.

Ko e taha ʻo e ngaahi palōmesi ʻoku tau fakahoko ʻi he papitaisó, ko ʻetau loto-fiemālie ke toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí. Ko ʻeku taumuʻa ʻi he ʻaho ní ke fakamanatu atu te tau lava ʻo fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻoku tau toʻo ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló kiate kitautolu ʻaki ʻetau fakamoʻoni ʻi he lea mo e ngāue, pea ʻi he lahi taha te tau malavá, ko Sīsū ʻa e Kalaisí.

ʻI he ngāue fakaetauhi mo e akonaki ʻa e Fakamoʻuí ki he kakai ʻi he ongo ʻAmeliká hili ʻEne Toetuʻú, naʻá Ne folofola ʻo pehē:

“Kuo ʻikai te nau lau koā ʻa e ngaahi folofolá, ʻa ia ʻoku pehē mai ai ʻoku totonu ke mou ʻai kiate kimoutolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, ʻa ia ko hoku hingoá? He ko e hingoa ia ʻe ui ʻaki ʻa kimoutolu ʻi he ʻaho fakaʻosí;

“Pea ko ia ia ʻokú ne toʻo kiate ia ʻa hoku hingoá, pea kātaki ki he ngataʻangá, ʻe fakamoʻui ia ʻi he ʻaho fakaʻosí.”1

Kuo akoʻi kitautolu ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “ʻoku kau ʻi hono toʻo kiate kitautolu e huafa ʻo e Fakamoʻuí hono fakahaaʻi mo e fakamoʻoniʻi ki he niʻihi kehé—ʻi heʻetau tōʻongá mo e leá—ko e Kalaisí ʻa Sīsū.”2

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ‘o e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu ai ʻa e tāpuaki mo e faingamālie ke tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻa e ʻEikí mo Hono huafá ʻi he feituʻu kotoa pē ʻoku tau ʻi aí.3 ʻI heʻetau feinga ke moʻui ʻo fenāpasi mo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, ʻe hoko hotau ʻulungāngá ko ha fakamoʻoni moʻui ki hotau Huhuʻí mo Hono huafá. ʻIkai ngata aí, ʻoku tau fakamoʻoni kia Kalaisi ʻi he leá ʻaki hono vahevahe mo e niʻihi kehé ʻa e meʻa ʻoku tau tui, ongoʻi, pe ʻilo ʻo kau kia Sīsū Kalaisí.

ʻI he taimi ʻoku tau vahevahe loto-fakatōkilalo ai ʻetau fakamoʻoni ki he ʻEikí ʻo fakafou ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngāué, ʻoku fakapapauʻi mai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní4 kiate kinautolu ʻoku loto-moʻoni, loto-tauʻatāina, mo ʻatamai fie ngāué, ko Sīsū moʻoni ʻa e Kalaisí.5

ʻOku ou fie vahevahe ha ongo sīpinga fakalaumālie kimuí ni ʻo ha kāingalotu ʻoku nau fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻoku nau toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki ʻenau lea ʻo kau kiate Ia mo fakamoʻoniʻi haohaoa ʻa e ʻEikí ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí.

Sīpinga ʻuluakí: ʻI he taimi naʻá ku ʻalu ai mo hoku uaifi ko ʻIleiní, ki Sipeini ʻi he 2022, naʻá ma kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté ʻi ha kiʻi ʻiuniti ʻo e Siasí ʻi ai. ʻI heʻeku tangutu ʻi muʻa mei he tuʻunga malangá pea tangutu hoku uaifí ʻi he haʻofangá, naʻá ku fakatokangaʻi naʻá ne tangutu ʻi he tafaʻaki ʻo ha fefine matuʻotuʻa. ʻI he ʻosi ʻa e houalotu sākalamēnití, naʻá ku lue atu kia ʻIleini ʻo kole ange ke ne fakafeʻiloaki au ki hono kaungāmeʻa foʻoú. Naʻá ne fai ia peá ne talamai ko e fefine ko ʻení, ʻa ia naʻe ʻikai kau ki he Siasí, kuó ne ʻaʻahi mai ki he Siasí ʻi ha taʻu nai ʻe ua. ʻI heʻeku fanongo ki aí, ne u fehuʻi ange ki he fefine manavahē ʻOtua ko ʻení pe ko e hā ʻokú ne ʻai ia ke toutou foki mai ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá ʻi ha vahaʻataimi lōloa peheé. Naʻe tali angaʻofa mai ʻa e fefiné, “ʻOku ou saiʻia ke haʻu ki hení he ʻoku mou lea ʻo kau kia Sīsū Kalaisi ʻi homou ngaahi fakatahaʻangá.”

ʻOku mahino ko e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he ʻiuniti ko ia ʻi Sipeiní naʻa nau lea, akonaki mo fakamoʻoni kia Kalaisi ʻi heʻenau ngaahi fakatahá.

Sīpinga hono uá: Hili ʻeku ngāue ʻi he ʻĒlia Palāsilá, naʻe vahe mai ha fatongia foʻou ke u ngāue ʻi he ngaahi ʻuluʻi ʻōfisi ʻo e Siasí. ʻI heʻemau hiki mai ki Sōleki Siti, ʻi he fakaʻosinga ʻo Siulai ʻo e taʻu ní, ne mau kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté ʻi homau uooti foʻou mo fakaʻofoʻofá. Naʻe kau ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻení ha Sāpate ʻaukai mo fakamoʻoni. Hili hono maʻu ʻo e sākalamēnití ʻi ha loto-ʻapasia, naʻe tuʻu hake ʻa e kāingalotú ʻo fakamoʻoni fakamātoato ki he Fakamoʻuí. Naʻe fakatefito ʻa e fakatahá ʻia Sīsū Kalaisi, pea naʻe lava ke mahino moʻoni ʻemau ongoʻi ʻa e Laumālié. Naʻe fakamaama kimautolu pea naʻe fakamālohia ʻemau tuí. Kapau naʻe ʻi he fakatahaʻanga ko iá ha ngaahi kaungāmeʻa ʻo e Siasí naʻa nau fekumi moʻoni ki he moʻoní, naʻa nau mei ʻiloʻi ko e Siasi ʻeni ʻo Sīsū Kalaisí.

Ko ha tāpuaki moʻoni ke vakai ki he hoko ʻetau ngaahi fakatahaʻanga ʻi he Siasí ko ha ngaahi faingamālie lelei ke tau fakamoʻoniʻi ai ʻa Kalaisi mo fakahaaʻi ki he ʻOtuá ʻoku tau fiefia ʻi hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Hono ʻAló.

Tuku muʻa ke u lave ki ha sīpinga mālohi ʻo hono toʻo kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí ʻaki hono fakamoʻoniʻi Ia fakafou ʻi he ngaahi ngāué.

ʻI ʻAokosi ʻo e taʻu kuo ʻosí, ne u ʻalu ai mo ʻEletā Sonatane S. Simiti ki he ʻoupeni hausi ʻo e Temipale Feather River California ʻi ʻIupa Sití. Ne u monūʻia ai ke tataki ha ngaahi kulupu ʻi ha ʻaʻahi takai ʻi he temipalé. Naʻe kau ʻi ha taha ʻo e ngaahi kulupu ko ʻení ʻa Vēsili ʻAtikinisoni, ko ha mēmipa ʻo e Siasí, mo ha ngaahi kaungāmeʻa ʻe toko fitu mei ha ngaahi tui fakalotu kehe. ʻI he ofi ki he fakaʻosinga ʻo e ʻaʻahí, ʻi ha loki sila ʻi he temipalé, naʻe tangi ʻa Brother ʻAtikinisoni ʻi heʻene fakahaaʻi ʻene ʻofa ki hono ngaahi kaungāmeʻa naʻe omi ki he temipalé ʻi he ʻaho ko iá. ʻI he ʻosi pē ʻene fai iá, naʻe tuʻu hake ha fefine ʻi he kulupú ʻo pehē, “ʻOku mau ʻofa kotoa ʻia Vēsili. Kuo teʻeki ai ke ne fakamālohiʻi kimautolu ke mau kau ki heʻene tui fakalotú. Ka ʻoku ʻikai ke ne maaʻi foki ia. ʻOkú ne moʻui ʻaki pē ʻa e meʻa ʻokú ne tui ki aí.”

ʻI he fakalau ʻa e ngaahi taʻú, naʻe hoko ʻa e moʻui anga faka-Kalaisi ʻa Brother ʻAtikinisoní ko ha fakamoʻoni mālohi ki hono ngaahi kaungāmeʻá. Ko ʻene sīpingá ko ha fakamoʻoni mālohi ia kuó ne toʻo kiate ia ʻa e huafa ʻo Kalaisí.

Ko hono fakaʻosí, tuku ke u vahevahe atu ʻa e lēsoni ne u ako fekauʻaki mo e founga ke toʻo ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí mo fakamoʻoni kiate Ia ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Nalesoni, ko e palōfita moʻui ʻa e ʻOtuá, ʻi haʻane lea ʻi he konifelenisi lahi ʻo e 2018, “Ko e Hingoa Totonu ʻo e Siasí,” naʻá ne pehē: “Ko e fakatonutonu. Ko e tuʻutuʻuni ʻa e ʻEikí. Naʻe ʻikai ke fakahingoa ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Siasi ne fakafoki mai ʻiate iá; pe ko Molomona. Ko e Fakamoʻuí Tonu pē naʻe folofola, ʻHe ʻe ui peheʻi ʻa hoku siasí ʻi he ngaahi ʻaho fakaʻosí, ʻio, ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Níʼ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 115:4].”6

Naʻa tau mavahe kotoa mei he konifelenisi lahí ʻi he ʻaho ko iá ʻo tukupā mo fakapapau ke muimui ki he palōfitá pea fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo e Siasí kuo fakahā maí mei he taimi ko iá ʻo fai atu. Naʻá ku tokanga ʻaupito ke fakapapauʻi ʻoku ou fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí. ʻI he kamatá, naʻe pau ke u mātuʻaki tokanga pea ʻikai fakavaivai ke u toe foki ki he ngaahi founga motuʻá. Hili ʻa e ngaahi ʻuluaki feingá, ne u ongoʻi fiemālie ange ke fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa ʻo e Siasí kuo fakahā maí. ʻOku ou talaatu ne tuʻo lahi ʻeku lea vave ʻaki ʻa e hingoa ʻo e Siasí. Naʻá ku hohaʻa naʻa ʻikai tokanga ʻa e kakaí ki he hingoa kakato ʻo e Siasí, pea mahalo te nau fakakaukau ʻoku kiʻi lōloa.

Ka neongo ia, naʻá ku toki fakatokangaʻi kimui naʻe hanga ʻe heʻeku lea fakamātoato ʻaki ʻa e hingoa kakato ʻo e Siasí ʻo ʻomi ha ngaahi faingamālie mahuʻinga ke u lea ʻaki ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻaki hono fakahā Hono huafá ʻi he hingoa ʻo Hono Siasí. Naʻá ku toe fakatokangaʻi foki ko e taimi naʻá ku lea ʻaki ai ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí ki he niʻihi kehé, naʻá ku faʻa manatuʻi lahi ange ai ʻa Sīsū Kalaisi mo ongoʻi Hono ivi tākiekiná ʻi heʻeku moʻuí.

ʻI heʻetau muimui ki he palōfitá, te tau lava kotoa ʻo ako ke fakamoʻoni lahi ange kia Sīsū Kalaisi ʻaki hono fakaʻaongaʻi ʻa e hingoa totonu ʻo e Siasí, ʻo toʻo kakato ange ai kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo e ʻEikí.

ʻOku ou fakamoʻoni fiefia ʻi he pongipongi Sāpate ko ʻení, ko Palesiteni Nalesoní ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá pea ko e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko e Siasi ia ʻo Kalaisi kuo fakafoki maí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻi he loto-fakatōkilalo ki he ʻAlo ʻo e ʻOtuá mo Hono fakalangí. Ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻUluaki ʻAlo pē Taha naʻe Fakatupú, ko hotau Fakamoʻuí mo e Huhuʻí, ko e ʻImanuelá.7 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.