2008
E riro vau ei tavini no’na
Atopa 2007


Taime faaiteiteraa

E riro vau ei tavini no’na

« No reira, o outou o te haamata i te rave i te ohipa a te Atua, a mata na outou i te taviniraa ia’na ma to aau atoa, ma to puai, to mana‘o e ma to itoito hoi, ia ti‘a parau-ti‘a mai outou i mua i te aro o te Atua ia tae i te mahana hopea ra » (PH&PF 4:2).

Ua haere o Amona, te hoê misionare maitai roa, i te fenua o te ati Lamana no te « faaite i te parau a te Atua ia ratou » (Alama 17:12). I to Amona tomoraa’tu i roto i te fenua, ua haruhia oia e ua Afa‘ihia’tu oia i mua i te arii. Ua ani atu te arii ia Amona e mai te mea e hinaaro oia e faaea i taua fenua ra. Ua ani atu o Amona i te arii mai te mea e nehenehe oia ia riro ei tavini no’na.

Ua tavini Amona i te arii ma to’na aau, to’na puai, to’na mana‘o e to’na itoito atoa. Ua faaite oia i te here i te mau taata. Ua faaohipa oia i to’na puai no te paruru i te mau mamoe e te mau tavini o te arii. Ua faaohipa oia i to’na feruriraa no te haapii mai i te evanelia e ua faaite atu i te reira i te arii. Ua faaohipa oia i to’na itoito no te paari e te aueue ore i te oraraa i te evanelia. (A hi‘o Alama 17-18.)

Te faahamana‘o mai nei te mau parau o te himene a te Paraimere « I Will Be Valiant » (Children’s Songbook, 162) ia tatou ia riro mai ia Amona te huru.

Te hinaaro nei te Fatu i te mau tavini itoito

No te rave i ta’na ohipa i te tau hopea nei

O tei haapa‘o i te mau haapiiraa a Iesu

E tei tavini i to’na nunaa na roto i te here

E nehenehe ta tatou e haapii mai ia tavini mai ta Amona i na reira. E nehenehe ta tatou e faaite i te here i te feia e haati nei ia tatou, to tatou ihoa râ utuafare e mau hoa. E nehenehe ta tatou e faaohipa i to tatou puai no te rave i te mau mea maitai, mai te riroraa ei taata maitai e te tautururaa. E nehenehe ta tatou e faaohipa i to tatou mau feruriraa no te haapii mai i te evanelia na roto i tai‘oraa i te mau papa‘iraa mo‘a e te faarooraa i to tatou mau metua e mau orometua. E nehenehe ta tatou e ma‘iti ia riro ei mea paari e te aueue ore na roto i te raveraa i te mea ti‘a.

E riro ïa vau ei tavini na’na

E e tape‘a vau i ta‘u mau fafauraa ma te itoito.

E ti‘a atu ïa vau no te parau mau. E ti‘a atu ïa vau no te parau-ti‘a.

E nehenehe ta te Fatu e ti‘aturi mai ia‘u.

Faaoaoaraa

A tapupu i te mau api parau omenemene, a tapiripiri. A tapupu i na api parau hoho‘a afata e a tufetu ia ratou i te afaraa, e a tapiri te pae i muri mai ia riro mai ei afata. A tapupu i te api parau menemene no te ni‘araa e a patia i te hoê apoo i te pae ni‘a o te afata hoho‘a omenemene o na afata e maha. A faaohipa i te taura no te faaoti i te taoa. A pia atu i te taoa i te vahi e faahaamanao ai ia outou ia tavini i te Fatu e ia vetahi ê.