Fesoasoaniga mo Suesuega
Ierusalema


Ierusalema

O se aai i Isaraelu o nei onapo. O se aai sili ona taua i le talafaasolopito o le Tusi Paia. O nisi o mea e silisili ona paia i le au Kerisiano, i tagata Iutaia, ma le au Musalemi o loo i ai i lenei aai ma e asiasia pea e le toatele o le au faatuatua. E masani lava ona taʼua lenei aai o se aai paia.

Sa taʼua muamua o Salema (Kene. 14:18; Sala. 76:2), Ierusalema o se aai o tagata sa Iepusē seia oo ina faatoilaloina lea aai e Tavita (Iosua 10:1; 15:8; 2 Samu. 5:6–7), o lē na faia le aai ma ona laumua. Seia oo i lena taimi sa avea lenei aai o se olo mauga, e tusa e 2600 futu (800 mita) e maualuga ai i le maualuga o le sami. O lenei aai e siomia i vanu loloto i itu uma lava vagana ai le itu i matu.

I le taimi o le nofoaiga a le Tupu o Tavita i Ierusalema, sa nofo o ia i se maota laau. Ae ui i lea, i le taimi o le nofoaiga a Solomona, sa faia e le nuu le tele o mea e faamatagofie ai le aai, e aofia ai le fauina o le maota o le tupu ma le malumalu.

Ina ua mavae ona vaeluaina le malo o Isaraelu ma le malo o Iuta, na avea pea Ierusalema ma laumua o le malo o Iuta. Sa osofaia soo lenei aai e autau (1 Tu. 14:25; 2 Tu. 14:13; 16:5; 18–19; 24:10; 25). I lalo o Esekia na avea ai Ierusalema ma nofoaga tutotonu o tapuaiga faalelotu, ae na faaleagaina se vaega i le 320 T.L.M., 168 T.L.M., ma le 65 T.L.M. Sa toe fausia e Herota o pa o le aai atoa ma le malumalu, a o le 70 T.A. na toe faaumatia uma ai e Roma.