2006
O Se Korama a le Au Perisitua
Novema 2006


O Se Korama a le Au Perisitua

O le malosi o se korama e tele ina oo mai i le auala o loo faatasia ai ona sui i le amiotonu.

Ua ou fiafia lava tatou te mafuta i lenei sauniga perisitua maoae. O i tatou uma o ni sui o se korama o le perisitua. Atonu e le o se mea tulaga ese lea ia te outou, ae e tulaga ese ia te au. Sa faauuina au o se tiakono i le Perisitua Arona i se paranesi toagaogao a le Ekalesia. Sa na o le toatasi le aiga i le paranesi. Sa leai so matou falesa. Sa matou faapotopoto i lo matou fale. Sa na o au le tiakono, ae sa na o lo’u uso le aoao.

O lea la, ua ou iloa le lagona o le faataunuuina toatasi o le perisitua, e aunoa ma le galulue faatasi ma isi i se korama. Sa ou fiafia i lena paranesi toagaogao e aunoa ma se korama. Na leai se auala ou te iloa ai le mea na ou misia. Ona siitia lea o lo’u aiga i se konetineta na toatele ai i latou e umia le perisitua ma ni korama malolosi.

Na ou iloa i tausaga ua mavae e faapea, o le malosi o se korama e le maua mai i le fuainumera o i latou o loo i ai e umia le perisitua. Pe otometi foi ona oo mai, ona o le matutua ma le faatagata matutua o tagata. Ae, o le malosi o se korama e tele ina oo mai i le auala o loo faatasia ai ona sui i le amiotonu. O lena lotogatasi i se korama malosi o le perisitua, e le pei o se isi lava mea na ou oo i ai i se au afeleti po o se kalapu po o se isi lava faalapotopotoga i le lalolagi.

O upu a Alema, o loo tusia i le Tusi a Mamona, e tau latalata mai i le faamatalaina o le lotogatasi na ou lagonaina i korama perisitua e sili ona malolosi:

“Na ia poloai atu foi ia aunoa i latou ma fefinauaiga, a ia latou faamoemoe i le mea e tasi ona ua tasi le faatuatua ma le papatisoga ua tasi, ma ua fusifusia faatasi o latou loto i le lotogatasi ma le fealofani.”1

Sa tau atu foi e Alema i lona nuu le ala e agavaa ai mo lena lotogatasi. Sa ia tau atu ia i latou, e aua latou te talai atu se tasi mea tau lava o le salamo ma le faatuatua i le Alii, o le na togiolaina lona nuu.2

O le mea na aoao atu e Alema, ma le mea moni i soo se korama perisitua lotogatasi ua ou vaaia, o le suia o loto o tagata [o le korama] e ala i le Togiola a Iesu Keriso. O le auala lena na fusia faatasi ai o latou loto.

Ua outou silasila la i le mafuaaga ua tofia ai e le Alii peresitene o korama e taitai i le auala o loo Ia taitai ai. I le vaega e 107 o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, o loo Ia faaaogaina ai toetoe lava o upu e tasi e faamatalaina ai tiute o le peresitene i korama taitasi. O le peresitene o le korama a tiakono e aoaoina tagata o la latou korama i lo latou tiute “e pei ona tuuina mai e tusa ma feagaiga.”3 O le Peresitene o le korama a aoao e aoaoina tagata o la latou korama i o latou tiute e “pei ona tuuina mai i feagaiga.”4 O le peresitene o le korama a ositaulaga, o le epikopo lea, ua poloaiina e “taitai i ositaulaga e toafasefulu ma le toavalu, ma fono faatasi ma i latou, e aoao ia i latou tiute o lo latou tofiga, e pei ona tuuina mai i feagaiga.”5

O le peresitene o le korama a toeaina ua tofia i le ala lenei:

“O lenei foi, o le tiute o le peresitene i le tofi o toeaina o le taitai lea i toeaina e toaivasefulu ma le toaono, ma fono faatasi ma i latou ma aoao ia te i latou e tusa ma feagaiga.”6

E faigofie ona malamalama i le mafuaaga ua finagalo ai le Atua ina ia aoaoina Ana korama “e tusa ma feagaiga.” O feagaiga o folafolaga faamaoni. Ua folafola mai e le Tama Faalelagi ia i tatou uma le ola faavavau pe afai tatou te osia ma tausia feagaiga. Mo se faataitaiga, ua tatou maua le perisitua faatasi ma se feagaiga ia faamaoni i le fesoasoani atu lea ia te Ia i Lana galuega. O tagata tatou te papatisoina i totonu o Lana Ekalesia, ua latou folafola atu e faatuatua ia Iesu Keriso ma ia salamo ma tausia Ana poloaiga. O feagiga uma e manaomia ai le faatuatua ia Iesu Keriso ma le usiusitai i Ana poloaiga, e agavaa ai mo le faamagaloga ma le loto mama lea e manaomia e maua ai le ola faavavau, o le faamanuiaga silisili lea o faamanuiaga uma a le Atua.

Atonu tou te fesili faapea: O lona uiga la, o lesona uma i totonu o le korama e tatau lava ina na o le faatuatua ma le salamo e faatatau i ai? E leai. Ae o lona uiga, o le faiaoga ma i latou o e auai, e tatau ona naunau i taimi uma e aumai le Agaga o le Alii i totonu o loto o tagata e i ai i le potu, ina ia maua ai le faatuatua ma se naunautaiga e salamo ma ia mama.

Ma o lena naunautaiga e i ai sona aafiaga ia i latou i fafo atu o le potu o loo mafuta faatasi ai le korama. I se korama e lotogatasi moni, o lena naunautaiga e oo atu i tagata [o le korama] po o fea lava e i ai.

Sa ou vaaia lena mea i ni nai tausaga ua mavae i se korama a tiakono, lea sa tofia i ai au e faia lesona. Na i ai ni nai tiakono sa le o mai i sauniga a le korama mai lea taimi i lea taimi. Na ou iloaina o le faia o aoaoga i lena korama—ma korama uma lava—o le tofiga lea o le peresitene o loo i ai ki. E tatau ona latou fono faatasi ma i latou uma. Ma o lea, na fai ai ma au masani le saili atu mo se fautuaga a le na tofia e le Atua e ala i le fesili atu ia te ia, “E te manatu o le a se mea e tatau ona ou aoaoina atu? O le a se mea e ao ina ou taumafai e ausia?”

Sa ou aoao e mulimuli i lana fautuaga, aua na ou iloa sa tuuina atu e le Atua ia te ia le tiutetauave mo le aoaoina o uso o lana Korama. Sa ou iloaina i se tasi Aso Sa, na faamamaluina e le Atua le tiute o se peresitene o le korama. Sa ou faiaoga i le au tiakono. Sa ou matauina se nofoa avanoa. Sa i ai se laau pueleo i luga o le nofoa. Ma na ou iloa atu o loo vili le laau. Ina ua tuua le vasega, na aveese mai e se tamaitiiti sa saofai ai i talaane o le nofoa avanoa le laau pueleo. Ina ua sauni e alu, sa ou fesili i ai pe aisea na ia pueina ai le matou lesona. Sa ataata o ia ma faapea mai, na fai mai se tasi alii tiakono o le a le auai mai i le korama i lena aso. Sa ia aveina atu le laau pueleo i le fale i lana uo, ina ia mafai ona faalogologo o ia i le matou lesona.

Sa ou faatuatuaina le matafaioi na tuuina atu i se peresitene talavou o le korama, ma o lea na oo mai ai le fesoasoani mai le Lagi. Na oo mai le Agaga e pai atu i tagata i totonu o lena potu ma auina atu se tasi i se uo e taumafai e faamalosia lona faatuatua ma taitai atu ai o ia i le salamo. Na aoao e le tiakono sa i ai le laau pueleo e pei ona tuuina mai i feagaiga, ma sa ia aapa atu i lana uo ma uso o le korama, e pei ona tuuina mai i feagaiga, ma sa ia aapa atu e fesoasoani i lana uo ma uso o le korama.

E tele ni auala o loo aoaoina ai tagata o le korama a le au perisitua nai lo lesona i totonu o se vasega. O le korama o se iunite auauna atu ma e aoao mai ona tagata i a latou auaunaga. E tele atu se auaunaga e mafai ona tuuina atu e se korama nai lo auaunaga e mafai ona fai taitoatasi e ona tagata. Ma, o lena mana e faateleina atu nai lo le latou fuainumera. E tofu korama ma se taitai ua i ai le pule ma le tiutetauave e taitai ai le galuega faaleperisitua. Ua ou vaaia le mana e oo mai pe a valaauina korama e o atu e fesoasoani i taimi o faalavelave. E tele taimi na faailoa mai ai e tagata e i fafo atu o le Ekalesia le faateia ma le faamemelo i le mataala o le Ekalesia e faatulagaina ma tuuina atu le fesoasoani. E foliga mai ia i latou o se vavega. I auaunaga uma a le au perisitua, o le vavega o le mana e oo mai ona o le faamamaluina e taitai ma tagata o le pule a i latou o e taitaia le auaunaga a korama a le au perisitua i le lalolagi atoa.

E mafai ona oo mai vavega o le mana a o aapa atu korama e auauna atu i isi. E oo mai foi pe a tuuina atu le auaunaga faaperisitua i tagata e i totonu o le korama. Sa fono faatasi se peresitene o le korama a tiakono ma ona fesoasoani ma le failautusi, i le taeao po o se tasi Aso Sa, a o lei faia le vasega a le korama. Ina ua maea se iloiloga ma le agaga tatalo i le fonotaga, sa musuia o ia e tofi se tiakono e valaaulia i le isi a latou fonotaga e sosoo ai, se isi tiakono e le’i auai atu lava. Sa ia iloa o le tiakono lea e le’i auai mai lava, o lona tama e le o se tagata o le Ekalesia, ma o lona tina e tau le fiafia i le Ekalesia.

Sa talia e le tiakono na tofia le valaau mai lona peresitene e faafesootai le tamaitiiti. Na alu o ia. Sa ou matauina o ia a o alu. Sa tau musu o ia e alu ona atonu o se galuega faigata. Sa na o ni nai taimi na auai mai ai le tamaitiiti na valaaulia ae siitia ese loa lo latou aiga. Ina ua mavae ni tausaga se tele mulimuli ane, sa ou auai atu i se konafesi faalesiteki e fia afe maila le mamao mai le mea na fono ai le korama a tiakono. I le va o sauniga o le konafesi, sa sau ai se alii ou te le’i iloaina ma fesili mai pe ou te iloaina se tagata. Sa ia ta’u mai le igoa. O le tamaitiiti lea na tofia e lona peresitene o le korama a tiakono e alu e vaai se mamoe e tasi na leiloa. Sa faapea mai le alii ia te au, “E mafai ona e faafetai atu ia te ia mo au? O au o le tamamatua o le tamaitiiti sa ia valaauliaina i se korama a tiakono i tausaga ua mavae. Ua matua o ia. Ae ma te talanoa lava e uiga i le tiakono na valaauliaina o ia la te o i le lotu.”

Sa maligi ona loimata ma sa faapena foi au. Sa musuia se peresitene talavou e aapa atu i se tasi o lana korama na se. Sa musuia o ia e auina atu se tamaitiiti i le feau e auauna atu. Na faia e lena peresitene le mea na semanu e faia e le Matai. Ma i le faagasologa, na aoaoina ai e se peresitene talavou se tagata fou o loo umia le perisitua i lana tiute o le auauna atu i isi, e pei ona tuuina mai i feagaiga. Na fusia faatasi loto lea sa fesootai pea ina ua silia ma le 20 tausaga ua mavae, ma le fiaafe maila le mamao. E tumau le lotogatasi o korama pe a fausia i le galuega a le Alii ma le ala a le Alii.

O se tasi o uiga iloga a se korama malosi o le lagona o le faaaumea i ona tagata. E popole le tasi i le isi. E fesoasoani le tasi i le isi. E mafai e peresitene o korama ona fausia ia sili atu ona lelei lena faaaumea pe afai latou te manatua le faamoemoega o le Alii mo le lotogatasi i le korama. E sa’o lava, ina ia mafai ona latou fesoasoani ai le tasi i le isi. Peitai e matuai sili atu nai lo lena. Ina ia siitia ma uunaia ai e le tasi le isi e auauna atu i le amiotonu faatasi ma le Matai i Lana galuega, e ofoina atu le ola faavavau i le fanau a le Tama Faalelagi.

O le malamalama i lena mea o le a suia ai le ala tatou te taumafai ai e fausia le faaaumea i totonu o le korama. Mo se faataitaiga, atonu foi e suia ai le ala e taaalo pasiketipolo ai le korama a aoao. Atonu e faamoemoe ai tagata [o le korama] ia sili atu ona fausia le faaaumea nai lo le na o le manumalo i se taaloga. E mafai ona latou filifili e valaaulia se tamaitiiti e tele ina le faataaloina ona e le lelei tele lana taalo. Afai na te taliaina ma sau, atonu o le a tele ina pasipasi e tagata o le korama le polo, ma sue ai se avanoa, ae maise lava o le tamaitiiti e le ono maua se sikoa. O le luasefulu tausaga mulimuli ane, atonu latou te le manatuaina pe na latou malo i lena po, ae o le a latou manatua pea pe na faapefea ona latou taaalo faatasi ae pe aisea foi—ma pe o ai foi le au. O le Alii na fetalai mai, “Afai e le tasi outou, e le a a’u outou.”7

O le malamalama i le pogai ua finagalo ai le Alii e faaaumea, e mafai ona suia ai le ala e fuafuaina ai se pati a le korama. Sa ou i ai i se pati, ma o le alii na fuafuaina o se tagata liliu mai i le Ekalesia. O le mauaina o le talalelei, o le mea aupito sili lea ona manaia na tupu ia te ia. O lea, na valaauliaina ai i le pati ia tuaoi ma uo o e sa le’i auai i le Ekalesia. Ou te manatuaina pea le lagona o le faaaumea a o matou talatalanoa ia i latou i le uiga o le Ekalesia ia i matou. Na ou lagonaina se mea e sili atu i lena pati nai lo le faaaumea ma uso o le perisitua. Na valaaulia e le Matai Ona soo i Lana Korama muamua o le Toasefululua i Lana galuega i le tino faapenei: “Ina mulimuli mai ia ia te au, ou te faia oulua ma fai faiva i tagata.”8 Ma i lena po i se fiafia, sa ou lagonaina na ou i ai i le faaaumea a le Matai ma Ona soo, i le avea ai ma tagata ua Ia finagalo e avea ai i tatou.

Sa faamanuiaina au i lena lava lagona e tasi o le faaaumea e se taitai perisitua a o ou i ai i le Perisitua Arona. Sa malamalama o ia i le ala e fausia ai le faaaumea faaleperisitua lea e mafai ona tumau. Sa la feutagai ma le pule o se nofoaga e maua ai fafie ina ia matou faaaluina se afiafi e tata ma faaputu ni fafie. O faaputuga fafie mo tina ua maliliu a latou tane, ina ia mafai ona i ai ni a latou afi i le malulu o le taumalulu. Ou te manatuaina pea le mafanafana o le faaaumea na matou lagonaina ma lau usoga o le perisitua. Ae e sili atu foi ona ou manatuaina le lagona e faapea, sa ou faia le mea e ono faia e le Faaola. Ma o lea na ou lagonaina ai le faaaumea ma Ia. E mafai ona tatou fausia lena faaaumeaina faapelepele i totonu o a tatou korama i lenei olaga, ma e mafai foi ona tatou mauaina e faavavau, i le mamalu ma i ni aiga, pe a tatou ola e pei ona tuuina mai i feagaiga.

O lau tatalo ina ia outou talia le valaaulia a le Alii ina ia faatasia, ia tasi, ia tatou korama o le perisitua. Ua ia faailogaina le ala. Ma ua Ia folafola mai ia i tatou e faapea, faatasi ai ma Lana fesoasoani, e mafai ai ona avea korama lelei ma ni korama maoae. E finagalo o Ia i lena mea mo i tatou. Ma ou te iloa o loo Ia manaomia ni korama e malolosi atu e faamanuia ai le fanau a lo tatou Tama Faalelagi, e pei ona tuuina mai i feagaiga. E i ai lou faatuatua o le a Ia faia.

Ou te iloa o loo soifua lo tatou Tama Faalelagi. Ou te iloa o Lona Alo o Iesu Keriso, na togiola mo a tatou agasala faapea ma agasala ai latou uma o le a tatou feiloai ai. Ua toetu o Ia. O loo soifua o Ia. O loo Ia taitaiina Lana Ekalesia. O loo Ia umia ki o le perisitua. E ala mai i musumusuga ia i latou o e o loo umia ki i totonu o le Ekalesia, ua Ia tofia ai peresitene o korama uma a le au perisitua. Ou te molimau atu, na toefuatai mai le perisitua faatasi ma ona ki uma ia Iosefa Samita. Ma ou te molimau faamaoni atu o na ki ua faasolo mai i le Peresitene O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai i nei aso, o le peresitene o le au perisitua i le lalolagi atoa.

Ou te molimau atu ai, i le suafa paia o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Mosaea 18:21.

  2. Tagai Mosaea 18:20.

  3. MFF 107:85.

  4. MFF 107: 86.

  5. MFF 107:87.

  6. MFF 107:89.

  7. MFF 38:27.

  8. Mataio 4:19.