2006
Soso Ina ia Latalata ia te Ia
Novema 2006


Soso Ina ia Latalata ia te Ia

O le perisitua, e ala i galuega a le Agaga, e siitia ai tagata ia latalata atili atu i le Atua e ala i le faauuga, sauniga, ma le faamamaina o natura faaletagata lava ia.

O tausaga ua mavae na siitia ai lo ma aiga talavou i se fale sa tu i se eria fou o le matou nuu, lea na iloa atu ai atumauga i sasae. I se tasi taeao o se Aso Gafua, ae faatoa uma lava ona fai ou lavalava ma sauni ou te faanatinati atu i le faitotoa mo le galuega, ae oo mai i totonu o le potu lo ma atalii e ono tausaga o Craig, ma taitai mai lona uso e fa tausaga o Andrew. Faatasi ai ma le naunautai, sa tilotilo mai i luga Craig ia te au ma fai mai, “Tama, na fai mai lou faiaoga ia i matou ananafi i le Peraimeri afai e te umia le perisitua, e mafai ona e aveeseina mauga. Sa ou faamatalaina ia Andy, ae le talitonu ia te au. O loo ia te oe le perisitua, a ea Tama?” Ona faliu ai lea o si ona tino laitiiti ma faasino atu i fafo o le faamalama, ma toe tilotilo mai i luga ia te au ma fai mai, “Ua e vaai atu i mauga la? Faaali i ai Tama!”

O le mea na sosoo ai o se aafiaga matagofie. E maeu lo’u faafetai ona o ni atalii laiti o e na amataina se olaga o le aoao e uiga i le perisitua.

E ui ina aoaoina moni e le Alii i latou na ia tuuina atu i ai le perisitua e faapea, o le faatuatua e mafai ai ona aveese ai mauga1—ma o loo i ai faamaumauga o faataitaiga faapena [na tutupu]2—o lo’u faamoemoega ia aumaia le malamalama sili atu i lena manatu o le aoaoga faavae o le perisitua lea e siitia ai tagata ia latalata atu i le Atua, e tuuina atu ai le avanoa ia i latou e avea ai e faapei o Ia, ma nofo ai e faavavau i Lona afioaga. O lenei aoaoga faavae e aofia uma ai atalii ma afafine o le Atua. O le mafuaaga lea, ou te tatalo ai ina ia aoga mea o le a ou faasoaina atu i ia vaega uma.

O le 1823 na faaali mai ai le agelu o Moronae ia Iosefa Samita ma siiina mai le tele o mau e aofia ai le mau lenei mai le Malaki: “Faauta, o le a ou faaali atu ia te outou le Perisitua, e ala atu i lima o Elia le perofeta.”3 O lenei faamaumauga muamua e faatatau i le perisitua i lenei tisipenisione, na tatalia ai se faagasologa o le a faapea ona faaalia i tausaga o lumanai.

I le 1829 na toefuatai mai ai e Ioane le Papatiso le Perisitua Arona,4 e le’i umi ae sosoo mai ai ma Peteru, Iakopo ma Ioane ma toefuatai mai le Perisitua Mekisateko.5

O le 1836, na toefuatai mai ai e Mose ma Elaia ki o le faapotopotoina o Isaraelu ma le tisipenisione o le talalelei a Aperaamo6 ona sosoo mai lea ma Elia na toefuataiina mai ki o le faamauga. Ona faaiu lea o le faaaliga i le tauina atu e Elia i le Perofeta o Iosefa, “O lea, o ki o lenei augatupulaga ua tuuina atu ia te oulua.”7

Faatasi ai ma le toe i ai i le lalolagi o le pule uma, tofi ma ki o le perisitua, o le 1841 sa faamamafa atu ai e le Alii i le Perofeta o Iosefa le taua o le fausiaina o malumalu ina ia mafai ai e le Alii ona tuuina atu i Lana fanau sauniga o le perisitua ina ia saunia ai Ona atalii ma afafine e toe foi atu i Lona afioaga.8

Na Ia fetalai mai: “Ia fausia se fale … ina ia ou faaali atu ai au sauniga i lou nuu;

“‘Aua ou te loto ina ia faaali atu … o mea tau le augatupulaga o le atoatoaga o aso.”9

I se taimi na muamua atu i Katelani na aoaoina ai e le Alii le Perofeta o Iosefa e uiga i le tautoga ma le feagaiga o le perisitua, i le faamalamalamaina atu o tulaga e iloa ai faamanuiaga folafolaina.10 I Navu, sa tuputupu ae le malamalama e uiga i le gafatia e faavavau ma le mana o le perisitua11 i le faamanuiaina uma o Ana fanau faamaoni, pe o le olaga nei po o le [olaga] a sau.12 A o tuuina atu le perisitua i atalii agavaa o le Atua, o Ona afafine o se vaega foi o Lona nuu lea Na te faaali atu i ai Ana sauniga o le perisitua. Ma o le faamanuiaga folafolaina “o mea uma o i ai [i le] Tama”13 e avanoa mo alii ma tamaitai uma o e faaalia le faatuatua ia Iesu Keriso, maua sauniga, ma tumau i le faatuatua e oo i le iuga. “O lea, i sauniga [o le Perisitua Mekisateko], ua faaalia ai le mana o le amioatua.”14

O le palealii o sauniga o le malumalu e avanoa mo na o se alii ma se tamaitai pe a faamauina faatasi i laua, e fausia se iunite e faavavau o le aiga. O le faamaoni i lenei sauniga ma isi sauniga uma o le perisitua, o le a faapea ona faamanuiaina ai aiga o le lalolagi.15 O lenei sauniga o le faamauga e matuai totonugalemu i faamoemoega o le Alii, ua Ia folafola atu ai i e faamaoni o e e le’i faamauina i lenei olaga, ona e le o so latou lava sese, lenei faamanuiaga i le olaga a sau.16 E leai se isi lava aoaoga faavae i mataupu faalelotu uma e sili atu ona faamautuina ai le alofa le faatuaoia o le Atua mo Ona atalii ma Ona afafine uma.

O le perisitua foi o loo i ai le mana e suia ai o tatou lava natura. E pei ona tusia e Paulo, “O i latou [uma] o e ua faauuina i lenei perisitua, ua faatusa lava i le Alo o le Atua.”17 O lenei faatusa ua le gata i le faauuga ma le sauniga, ae faapea foi i le faaatoatoaina o loto o [tagata] taitasi, o se mea e tupu “i le taimi ua tatau ai”18 a o tatou “[gauai] atu i galuega alofa a le Agaga ma ua [tuu] ese le tagata o le lalolagi.”19 Afai e faauuina se alii i le Perisitua Mekisateko, e ulu atu o ia i se “faatulagaga”20 lea e mafai ai ona faaleleia o ia e ala i le auauna atu i isi, aemaise i lona lava aiga, ma faamanuiaina i le mafutaga tumau a le Agaga Paia.21

Ua poloaiina i tatou uma e le Alii ina ua Ia aoao mai faapea o i latou o loo umia le perisitua, o le amioletonu e faamutaina ai mana po o aafiaga faalelagi, ae o le amiotonu e faamalosia ai. Sa ia faailoa mai uiga e “matua faalauteleina ai le agaga” o le “faaoleole, … faapalepale, … le gaoia[,] … agamalu, … alofa faamaoni[,] … agalelei, ma le malamalama mama.”22 Ona Ia faaopoopo mai lea o upu aoga nei: “Ia tumu foi lou loto i le alofa atu i tagata uma, ma le aiga o le faatuatua, ia teuteuina ou manatu i le mama e le aunoa; ona malosi ai lea o lou faatuatua fai ifo i luma o le Atua; ma totō ifo i lou agaga le mataupu faavae o le perisitua e pei o le sau mai le lagi.”23

E taua ina ua uma ona valaauliaina i tatou e alolofa atu i “tagata uma” sa faaopoopo i ai e le Alii le fasifuaitau, “ma le aiga o le faatuatua.” Aisea? Pe le o “tagata uma” e aofia i le “aiga o le faatuatua”? Mafaufau i le faaaogaina pe a malamalama i lenei fasifuaitau faaopoopo ina ia sili atu lona uiga patino, “lou lava lotoifale o le faatuatua.” O le mea e faanoanoa ai, o loo i ai ni nai tagata i totonu o le Ekalesia o e faaalia le alofa sili atu i aiga e le auai i le ekalesia nai lo o latou lava taitoalua ma fanau, tei [uso ma tuafafine] ma matua. Atonu latou te faaali atu le alofa faamaoni i le lautele ae o loo faalilolilo ona totoina ma tausia fatu o finauga, ma faalumaina i latou e tatau ona latalata atu ia i latou. E le tatau ona i ai nei mea faapenei.

Ona fetalai lea o le Alii e uiga i manatu e teuteuina—faamatagofieina ma puipuia—i le mama e le aunoa. O na ituaiga manatu e inoino i le agasala.24 Latou te faatagaina a tatou fesootaiga ina ia “Ioe, ioe; Leai, leai,”25 e le aofia ai le taufaasese. Latou te vaaia le lelei ma gafatia o loo i ai i isi, e le loto vaivai ona o vaivaiga masani o isi.

E faaiu le fuaiupu i se faatatauga manaia ma aoga i se faagasologa o le tōina. Ina ia malamalama lelei i le faatatauga o nei mataupu faavae i le faamamaina o o tatou olaga faaletagata lava ia, mafaufau i ni ipu vai se lua, e tutusa lava o la foliga i fafo, na tuu i totonu o se potu e maualuga le fua o le susū. Ina ua mavae se taimi, ua amata ona susū le tino o le tasi ipu, ona o loo i ai i se vevela e ese mai, o le mafuaaga ona o tapenaga a o le’i faia, lea e le’i iloaina muamua, a e o le isi ipu na tumau lava le mago e le’i aafia. O le aunoa ma faiga faamalosi, ua mafai ai ona “tafe”26 atu le susū i le ipu e tasi ae o le isi e leai se mea sa na maua. I se tulaga talitutusa, o uiga e tumu ai le loto, o le alofa atu i isi, ae maise lava o tatou aiga, ma manatu e teuteuina i le mama, e fetuunai ai o tatou fua vevela faaleagaga e mafai ai e aoaoga faavae o le perisitua ona to mai i o tatou loto.

O lea la o le perisitua, e ala i galuega a le Agaga e siitia ai tagata ia latalata atili atu i le Atua e ala i le faauuga, sauniga, ma le faamamaina o natura faaletagata lava ia, ma maua ai e le fanau a le Atua le avanoa e avea ai faapei o Ia ma mafuta ai e faavavau i Lona afioaga—o se galuega e sili atu le mamalu nai lo le aveeseina o mauga.27

Ou te faaiu i le tuufaatasia o lau tatalo ma Thomas Kelly, i upu na faatonutonu e Parley P. Pratt:

E pei o le sau to mai i le Lagi

To malie ifo i luga o laau

E faaola ai, e tusa ai ma lou

Finagalo poto mai luga,

Le Alii e, ia faapea

Ona e to mai au afioga mai luga,

Ua e faamanuia, ma e faapaia

Mo lau galuega alofa.28

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Tagai Mataio 17:20.

  2. Eteru 12:30; Mose 7:13; tagai foi Iakopo 4:6; Helamana 10:9.

  3. Talafaasolopito—Iosefa Samita 2:38.

  4. Tagai MFF 13.

  5. Tagai MFF 18:9; 27:12.

  6. Tagai MFF 110:11–12.

  7. MFF 110:13–16.

  8. I le avea ai ma faamaoniga na tuuina mai i le aoaoina o le Perofeta o Iosefa Samita i le potu pito i luga o lona faleoloa i Navu, na toefuatai mai ai e le Alii sauniga o le malumalu i le lalolagi ae le’i faaalia atu pe maua foi e lona nuu i le malumalu o Navu, ao faaauau pea ona Ia faia i le aso i Ona malumalu uma, e oo mai faatasi ma faaaliga ma musumusuga faaletagata lava ia (tagai History of the Church, 5:1–2).

  9. MFF 124:40–41; faamamafa faaopoopo; tagai foi f. 31–32, 34, 39.

  10. Tagai MFF 84:33–42.

  11. Tagai MFF 128:8–9.

  12. Tagai MFF 137:7–9; tagai foi Talai La’u Talalelei (2004), 86.

  13. MFF 84:38.

  14. MFF 84:20.

  15. Tagai Aperaamo 2:11.

  16. “Na tau manino mai e perofeta e faapea, e leai se faamanuiaga o le a taofia mai soo se tasi o atalii po o afafine o le Atua pe afai latou te alolofa ia te Ia, faatuatua ia te Ia, tausi Ana poloaiga, ma tumau faamaoni e oo i le iuga” (M. Russell Ballard, Counseling with Our Councils: Learning to Minister Together in the Church and in the Family (1997), 55. “O i latou uma ua agavaa mo faamanuiaga [faamauga i le malumalu ma aiga faavavau] o le a faamanuiaina i le taimi a le Alii i le olaga lenei po o le olaga a sau” (Richard G. Scott, “O Le Mana o le Amiotonu,” Liahona, Ianuari 1999, 81).

  17. Faaliliuga a Iosefa Samita, Eperu 7:3; tagai foi Mose 1:6.

  18. Mose 7:21.

  19. Mosaea 3:19.

  20. Alema 13:2, 16; MFF 107:3.

  21. Tagai MFF 20:77, 79; 121:46.

  22. MFF 121:41–42.

  23. MFF 121:45.

  24. Tagai Alema 13:12.

  25. Mataio 5:37.

  26. MFF 121:46.

  27. Tagai Mose 1:39.

  28. “As the Dew from Heaven Distilling,” Hymns, no. 149.