2006
O Ni Solo Taele se Tolu ma se Nusipepa e 25 Sene
Novema 2006


O Ni Solo Taele se Tolu ma se Nusipepa e 25 Sene

Afai tatou te tutumau i a tatou mataupu faavae paia o le faamaoni ma le amio sa’o, ua tatou faamaoni foi i lo tatou faatuatuaga, ma ua tatou faamaoni ia i tatou lava.

I luma o lenei aofia toatele i le lalolagi atoa, faatasi ai ma sina matamuli, ou te faia ai se tautinoga patino. Ou te faia lenei mea o se folasaga i se mataupu ua fai si umi o mamafa i lo’u mafaufau. I le 1955, ina ua maea lo’u tausaga muamua i le kolisi, sa ou faaaluina ai le taumafanafana e faigaluega ai i le faletalimalo fou faatoa tatalaina o Jackson Lake Lodge i Moran, Wyoming. O le taavale sa ou fealuai ai o se ituaiga o le Hudson 1941 ua 14 tausaga talu ona ia te a’u, ae sa tatau ona lafoai i le 10 tausaga na mavae atu. O nisi o vaaiga e iloagofie ai le taavale, o le fola ua matuai pala leaga lava, ana le seanoa se fasi laupapa, semanu e oloia o’u vae i luga o le alatele. O le mea e lelei ai ona e le pei o le tele o taavale ua ta’i 14 tausaga i lena vaitaimi, e leai se suauu e faaaogaina ai—ia tele lava le vai i le tane vai, ae leai se suauu. Sa le mafai foi ona ou fuafuaina po o fea e alu i ai le vai ae pe aisea foi e faaauau ai pea lava ona manifinifi le suauu, ma manino atili.

I sauniuniga mo le malaga e 185 maila (298-km) e toe foi atu ai i le aiga i le faaiuga o le taumafanafana, sa ou aveina atu ai le taavale i le inisinia e tasi i totonu o Moran. Ina ua mavae se iloiloga puupuu, sa faamatala mai e le inisinia faapea ua tale ulu o le afi ma o loo sisina atu ai le vai i totonu o le suauu. O iina na faamalamalamaina ai le mea lilo lea sa ou leiloa e uiga i le vai ma le suauu. Sa ou manatu ana mafai ona ou faasisinaina le vai agai i le tane o le penisini; semanu e tele atu ni maila e faaaoga ai.

O le taimi la lenei o le ta’uta’u atu: ina ua tuanai se vavega o le taunuu i le aiga, sa oso fiafia mai i fafo lo’u tama e faafeiloai au. Ina ua uma ni fusifusiga ma ni nai feofoofoaiga, sa tilotilo atu o ia i le nofoa i tua o le taavale ma iloa atu ai ni solo taele se tolu a le Faletalimalo o Jackson Lake Lodge—le ituaiga lea e le mafai ona e faatau maia. Sa na ona ia faapea mai foliga faanoanoa, “E tele nisi mea ou te faamoemoeina mai ia te oe.” Na leai so’u manatu e sese le mea sa ou faia. I lo’u manatu, o nei solo ua na o se faailoga lea o le galue i le taumafanafana atoa i se faletalimalo taugata, o se aia tatau i le avea ai ma tagata faigaluega. Ae ui i lea, o le aveeseina mai o na solo sa ou lagonaina ai ua leai se faatuatuaga ma se talitonuina o au e lo’u tama, ma sa ou faanoanoa tele ai.

O le faaiuga o le vaiaso na sosoo ai sa ou toe fetuunaia ai le fasi laupapa i le fola o la’u taavale, faatumu le tane vai, ma amataina ai loa le faigamalaga e 370 maila (595-km) le alu ma toe foi mai i Jackson Lake Lodge e toe faafoi solo taele e tolu. E lei fesili mai lava lo’u tama pe aisea na ou toe foi ai i le faletalimalo ma ou te lei faamatalaina lava i ai. E le’i moomia ona tautalagia. O se lesona taugata ma tiga lenei o le faamaoni lea sa tumau ai ia te au i lo’u olaga atoa.

O le mea e faanoanoa ai, o nisi o uiga ua tele ina le maua i le lalolagi i aso nei o le faamaoni ma le amio sao. I tausaga ua tuanai atu sa faalauiloaina ai le faateleina pea o taitai o pisinisi e le faamaoni ma isi ituaiga amio e le lelei. O le taunuuga, e fia sefulu afe tagata faamaoni ua leva ona faigaluega ae leai ni a latou tupe maua ma ni a latou penisione. O nisi o i latou na avea lenei mea ma mafuaaga na aveeseina ai fale, suia ai aoaoga, ma isi fuafuaga o le olaga. Tatou te faitau ma faalogo i le sosolo o le faimamago i a tatou aoga, ma le faateleina o le popole i le mauaina o se tofi po o se faailoga nai lo le aoaoina ma le sauniaina. Ua tatou faalogo i tamaiti aoga o e sa faimamago i le taimi atoa o a latou aoga faafomai ae o loo latou faatinoina nei ni suesuega faigata i a latou ma’i. O e matutua ma isi ua avea ma tagata ua afaina i faiga taufaavalea, e masani ona oo atu ai i le aveeseina o o latou fale po o tupe sa teuina. O lenei le faamaoni ma le leai o se amio sa’o e faavae mai le faaloloto, faasausili, ma le le faaaloalo.

I le Faataoto tatou te faitau ai, “E inosia e Ieova o laugutu pepelo: a o e fai mea faamaoni, e fiafia i ai o ia” (Faataoto 12:22).

Na tusia e Mamona e uiga i tagata sa Lamana na liliu mai o e sa ta’ua o tagata o Aneti-Nifae-Liae: “Ua faatasia i latou ma le nuu o Nifae, ua faitauina foi faatasi ma le nuu ua i le ekalesia a le Atua. Ua faailogaina foi i latou ona o lo latou maelega i la le Atua, atoa ma tagata; aua ua faamaoni lava ma amiotonu i mea uma, ma ua tumau i latou i le faatuatua ia Keriso e oo lava i le iuga” (Alema 27:27; ua faatusilima mea e faamamafa).

Pe tusa ma le 30 tausaga talu ai ao o’u galue i le lalolagi o pisinisi, sa matou sopoia ai ma nisi o uo faipisinisi le Malaevaaelele o O’Hare i Chicago, Illinois. O se tasi o nei alii sa faatoa faatau ese atu lava lana kamupani mo le fiasefulu miliona tala—i se isi faaupuga, e le o ia o se tagata mativa.

A o matou laasia se tasi o masini e faatau ai nusipepa, sa tuu e lenei tagata se kuata i totonu o le masini, tatala le faitotoa e tau atu i le faaputuga nusipepa o loo i totonu o le masini, ma amata ona tufatufa mai ia i matou uma ia nusipepa e lei totogia. Ina ua ia tuuina mai le nusipepa ia te au, sa ou tuuina se kuata i totonu o le masini, i le taumafai ai ia aua nei faatiga ia te ia ae ia tau atu se manatu, sa ou talasua ma fai atu, “Jim, e mafai ona ou tausisia la’u amio sa’o mo le 25 sene. O se tala, e fesiligia, ae o le 25 sene—e leai, e le mo le 25 sene.” Ua outou vaai i ai, sa ou manatuaina lelei le aafiaga o solo taele e tolu ma se Hudson 1941 malepe. I ni nai minute mulimuli ane, sa matou toe laasia ai le masini nusipepa lava lea e tasi. Sa ou matauina ai le aluese mai o Jim mai le matou vaega ae alu atu ma momono ia kuata i totonu o le masini. E le faapea ua ou faamatalaina atu ia te outou lenei mea ina ia faailoa atu ai lo’u tagata e avea o se faataitaiga e le masani ai o le faamaoni, ae na ona faamamafa atu ai le lesona o solo taele e tolu ma se nusipepa e 25 sene.

O le a leai lava se faamaoni i le lalolagi o pisinisi, i aoga, i le aiga, po o soo se nofoaga lava seiloga e i ai se faamaoni i totonu o le loto.

O lesona taua ma le uumi e masani ona aoaoina e ala i nai faataitaiga faigofie—atonu e faigofie e pei o solo taele e tolu po o se nusipepa e 25 sene. Ou te manatunatu pe o le a faapefea le lalolagi pe afai e aoaoina i totonu o le aiga mai le laitiiti ia ni lesona faigofie o le faamaoni, o lesona faigofie e pei o le “Alofa i lou tuaoi e pei o oe lava ia te oe” (tagai Mataio 22:39; Mareko 12:31) ma le “Ia faia i isi le mea e te manao e fai mai e isi ia te oe” (tagai Mataio 7:12; Luka 6:31). Ou te manatunatu po o fea se mea semanu e i ai i le taimi nei le fiaafe o tagata faigaluega na vaea mai a latou galuega faatasi ma a latou penisione na le maua pe ana fai e vave maua e tagata faipisinisi i tulaga maualuluga ni aafiaga o solo taele e tolu po o se nusipepa e 25 sene.

O le faamaoni o le faavae ia o se olaga faaKerisiano moni. Mo le Au Paia o Aso e Gata Ai, o le faamaoni ma le amio sa’o o tulaga manaomia ia mo le ulufale atu i le malumalu paia o le Alii. O le faamaoni o loo faamautuina i feagaiga tatou te osia i totonu o le malumalu. O Aso Sa taitasi uma tatou te taumamafa ai i faatusa paia o le tino ma le toto o le Faaola, tatou te toe faafouina ai a tatou feagaiga paia—ia e aofia ai le faamaoni ma le amio sa’o. I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai ua i ai sa tatou matafaioi paia e le gata o le aoao atu o mataupu faavae o le faamaoni, ae ia faapea foi ona ola ai, atonu i ni faataitaiga faigofie e pei o solo taele e tolu po o se nusipepa e 25 sene. O le faamaoni e tatau ona i ai faatasi ma uiga sili ona taua lea e pulea ai o tatou olaga i aso taitasi.

Afai tatou te tutumau i a tatou mataupu faavae paia o le faamaoni ma le amio sa’o, ua tatou faamaoni foi i lo tatou faatuatuaga, ma ua tatou faamaoni ia i tatou lava.

O la’u tatalo, i le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai o le a lauiloa i tatou o nisi o tagata sili ona faamaoni i le lalolagi. Ma e mafai ona faia foi ia i tatou e pei ona faia i tagata o Aneti-Nifae-Liae o e sa “faamaoni lava ma amiotonu i mea uma; ma … tumau i latou i le faatuatua ia Keriso, e oo lava i le iuga” (Alema 27:27). I le suafa o Iesu Keriso, amene.