2006
Ua Toe O Mai Perofeta i le Nuu
Novema 2006


“Ua Toe O Mai Perofeta i le Nuu”

E le o se mea faatauvaa i lenei Ekalesia le folafola atu i le lalolagi o le tulaga faaperofeta, tagatavaai, ma le tali faaaliga ae matou te tautino atu lava.

E lei leva ona auai le ma uo o Carolyn Rasmus i le vasega o faiaoga a le Iunivesite o Polika Iaga, ae valaaulia o ia e se vaega o faiaoga fou latou te auai faatasi i se sopoaga i le Aso Toonai i mauga o loo i luga a’e o Provo. O Carolyn e le o se tagata O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, ae sa ia lagonaina le taliaina aloaia o ia i lana lio o paaga fou. Sa ia auai ma le naunautai ma i latou, i le sopoaga.

E oso a’e le la i luga, ua i ai foi le au sopo i auvae mauga. Ina ua lata i le itula e 10, sa amata ona saili e le vaega ni nofoaga e nonofo ai i lalo. Sa mafaufau Carolyn, “Manaia tele lenei mea. Na faapefea ona latou iloa ua ou fia malolo?” ma sa ia sailia foi se nofoaga lelei e malolo ai. Ae na foliga mai e lei naunau tele i latou sa auai i lenei malologa, o nisi na aveane i fafo ni penitala ma ni tamai api, ae o isi sa ki se tamai leitio.

O le isi mea na sosoo ai, na avea lea ma suiga i lona olaga e faavavau. Sa faapea atu se tasi o ana uo, “Carolyn, e i ai se mea matou te fia faamatalaina atu ia te oe. O le Aso Toonai muamua lenei o Oketopa ma, ia i matou o lona uiga e le gata o se tau e lagilelei ma le touluulu ifo o lau o laau, ae o lona uiga foi o se konafesi aoao a le Ekalesia. I le avea ai ma Au Paia o Aso e Gata Ai i soo se mea matou te i ai ae po o le a foi le mea matou te faia, matou te tuu mea o loo matou faia ae faalogologo. O lea o le a tatou nonofo ai iinei i lalo o garava ma paina, ma tilotilo atu i le vanu o loo i lalo, ma faalogologo i perofeta a le Atua mo ni nai itula.”

“Mo ni nai itula!” o le mafaufau lea o Carolyn. “Ou te le iloa o loo ola pea ni perofeta a le Atua ma e ou te mautinoa ou te le iloa e lua itula e alu ai!” Na te le iloaina foi latou te toe malolo i le ta o le lua i lena aoauli mo se isi lua itula ona toe valaaulia foi lea o ia e toe ki lana laau i le fale mo le isi fa itula i le aso e sosoo ai.

Ia, o le tele o le tala ua mavae atu. Faatasi ai ma se meaalofa o se seti o tusitusiga paia pa’u manu mai ana tamaiti aoga, o le alofa o uo ma aiga i le uarota a le AAG sa amata ona ia auai atu i ai, ma aafiaga faaleagaga tatou te mananao ia i latou uma o e agai atu lo latou ala i le malamalama o le talalelei ina ia mauaina, sa papatiso ma faamauina ai Carolyn o se tagata lotu o le Ekalesia. O le vaega o totoe o le tala, e pei ona latou ta’ua ai, o le talafaasolopito. Faatasi ai ma lona faatoa malamalama i le konafesi aoao i lena aso a o nofo ai i luga o le Mauga o le “Y”, sa vaaia ai e Sister Rasmus lona faataunuuina e ia lava o le valaaulia faavaloaga a Isaia, “O mai ia, tatou o ae ia i le mauga o Ieova, o le fale o le Atua o Iakopo; e aoao mai foi o ia ia te i tatou i ona ala, ona tatou savavali ai lea i ona ala: aua e alu atu le tulafono ai Siona, o le afioga foi a Ieova ai Ierusalema.”1

Ua tatou oo mai i le faaiuga o se isi konafesi aoao ofoofogia. Ua faamanuiaina lava i tatou e faalogologo atu i savali mai o tatou taitai, aemaise lava le aofia faapitoa ai o Peresitene Gordon B. Hinckley, le tamalii ua tatou lagolagoina o le perofeta a le Atua i le lalolagi, o lo tatou perofeta soifua, tagatavaai, ma le tali faaaliga. E pei ona faia e perofeta i tisipenisione mai ia Atamu e oo mai i le taimi nei, ua faafoliga faapena le faapotopotoina o i tatou e Peresitene Hinckley i le lalolagi atoa e tutusa ma le vanu o Atamu-onai-Amani, ua alofa ia i tatou ma aoaoina i tatou ma tuuina mai i o tatou luga ana faamanuiaga.2

Ou te manatu e saogalemu le faapea atu o tatalo a uso ma tuafafine sa i ai mo i matou a o latou saunoa atu i lenei faaiuga o le vaiaso ina ia avea le konafesi aoao o se vaega e siitia ai, ma afai e moomia, ia avea o se suiga o le olaga mo i tatou taitoatasi e pei ona sa faia mo Sister Rasmus ma le fiaafe o isi o e tali atu faaleafatausaga i la tatou viiga a le AAG, “O mai, e faalogo i le leo o se perofeta, ma faalogo i le afioga a le Atua.”3

I la’u lava faamatalaga o le molimau ma le agaga faafetai mo savali ma le uiga o le konafesi aoao, e le itiiti ifo ma le tolu ni mea ou te fia fautuaina atu e faailoa atu e nei faatasiga e faalua i le tausaga i le lalolagi atoa.

Muamua, latou te faailoa atu ma le naunautai ma le manino e faapea ua toe i ai se perofeta soifua i le lalolagi o loo tulei mai i le suafa o le Alii. Ma e maeu lo tatou moomia o sea taitaiga! O o tatou aso ua le mautonu ma ua faigata. Ua tatou vaai i taua i le lalolagi ma faanoanoaga i totonu o lotoifale. O tuaoi o loo siomia i tatou o loo feagai ma tiga faaletagata ma faanoanoaga faaleaiga. E fiaafe i latou ua oo i popolega ma faafitauli e le mafaitaulia. E faamanatu mai ai ia i tatou afai e oo mai ma siomia le au faimalaga i na ao o le pogisa e pei ona vaaia i le miti a Liae i le laau o le ola, e siomia uma ai lava ona tagata auai—o e amiotonu e faapea foi e amioletonu, o le autalavou faapea le aumatutua, o le tagata fou faatoa liliu mai ma se tagata lotu ua leva. I lena tala faatusa e feagai tagata uma ma faigata ma tiga, ma e na o le ai uamea—le afioga folafola a le Atua— e mafai ona aumaia i latou i le saogalemu. Tatou te manaomia uma le ai uamea. Tatou te manaomia uma lena upu. E leai se tasi e faasaogalemuina e aunoa ma lena upu, aua a aunoa ma lena upu e mafai e soo se tasi ona “[pa’ū] atu i ala e faasaina ma leiloloa [ai],” pei ona fai mai ai tusitusiga.4 E maeu lo tatou agaga faafetai i le faalogoina o le siufofoga o le Atua ma lagonaina le malosi o lena ai uamea i lenei konafesi i nei aso e lua.

E le masani ai ae i le gasologa o tausaga ua fautua mai ai nisi e faapea ua pasia foi saunoaga a le Usoga, e faapea latou te le malamalama i faafitauli, ma o nisi o a latou tulafono ma faatinoga ua leva, e le fetaui i o tatou taimi.

I le avea ai ma se tasi o e aupito itiiti o i latou o e na outou lagolagoina ina ia molimauina muamua le taitaiga o lenei Ekalesia, ou te faapea atu ma le maelega o lo’u agaga ou te lei mafuta lava i lo’u olaga faaletagata pe faalegaluega ma soo se vaega o e ua sili atu ona malamalama, o e ua sili atu ona malamalama i mataupu o loo feagai ma i tatou, o e matuai vaavaai loloto i mea o anamua, e matuai nofouta lava i mea fou, ma e matuai mafaufau totoa, ma loloto, ma le agaga tatalo i mea uma o i le va lea. Ou te molimau atu o le malamalama o lenei vaega o alii ma tamaitai o loo i ai i mataupu faaleamioga ma faalauaitele, e sili mamao atu nai lo soo se mafaufau po o se faiai faatuatuaina e le mafaatusalia ua ou iloa i soo se mea i luga o le fogaeleele. E tuuina atu la’u lava molimau i le maoae o lo latou lelei, i le maeu o le mamafa o la latou galuega, ma le maeu o le auala maualalo o loo latou ola ai. E le o se mea faatauvaa i lenei Ekalesia le folafola atu i le lalolagi o le tulaga faaperofeta, tagatavaai, ma le tali faaaliga ae matou te tautino atu lava. O se malamalama moni o loo susulu atu i se lalolagi pogisa, ma e susulu atu mai nei taualumaga.

Lona lua, o nei konafesi taitasi uma e faailogaina ai se valaau ina ia galulue e le gata i o tatou lava olaga ae faapea foi mo i latou o loo siomia i tatou, o i latou o o tatou lava aiga ma le tapuaiga ma i latou tatou te le aiga pe le tutusa foi tapuaiga. O le taeao nei, na faamanatu mai ma le faamomoiloto e Peresitene Hinckley, le lona 150 lenei o tausaga o na aumalaga o taavale tosolima, a o faagasolo taualumaga o le konafesi aoao ia Oketopa 1856 iinei i le Vanu o Sate Leki, o la e tautevateva mai i maila faaiu i le maatiati o le malulu i Nebraska, ma e le’i pine ae pa’ulia ai i le kiona o le nuu maualuga o Wyoming ua le mafai ona toe laasia. Sa ia ta’ua le savali musuia a Polika Iaga i le Au Paia i le konafesi aoao, ina ia “o nei loa ma aumai na tagata o loo i luga o laufanua valevalenoa.”5

E mautinoa lava o le laveaiina o i latou sa pagatia, o le autu lena o le konafesi aoao o Oketopa 1856, o le autu foi lena o lenei konafesi ma le konafesi ua mavae ma le isi konafesi i le tautotogo e sosoo ai. Atonu e le o ni matagi kiona ma ni falelauasiga i le kiona tatou te feagai i lenei konafesi ae o loo i ai pea i latou e le tagolima o loo i ai iina—o e matitiva ma le lavavā, o e lotovaivai ma loto nutimomoia, o e ua “[pauu] atu i [le] ala e faasaina” sa tatou ta’ua muamua, ma le anoanoai o e o loo “taofia mai le upumoni ona ua latou le iloa le mea e maua ai.”6 O loo i ai i latou uma iina ma tulivae ua vaivai, ma lima o loo tautau i lalo,7 ma ua fotua’i mai foi le tau leaga. E faatoa mafai ona faasaoina i latou e i latou o e tele mea o i ai ma tele mea ua iloa ma e mafai ona saga fesoasoani atu. Ma aua le popole i le fesili atu “O fea i latou?” O loo i ai i mea uma, i lou itu taumatau ma lou itu tauagavale, i o tatou vaiaai ma fale faigaluega, i soo se nuu ma le itumalo ma atunuu o le lalolagi. Ave lau vaega ma le taavale toso, ia uta i ai le alofa, o lau molimau ma se taga falaoamata faaleagaga. Ona malaga atu lea i soo se itu. O le a taitai atu oe e le Alii ia i latou o e o loo moomia le fesoasoani pe afai o le a e matuai taliaina le talalelei a Iesu Keriso sa aoaoina atu i lenei konafesi. Ia tatala atu lou loto ma ou lima ia i latou o loo saisaitia i le seneturi e luasefulu ma le tasi e pei o le Martin Cove ma le Devil’s Gate. O le faia faapea tatou te faatauaina ai le aioiga faifai soo a le Matai mo mamoe ua leiloloa ma tupe leiloloa ma agaga leiloloa.8

O le vaega mulimuli, o se konafesi aoao a le Ekalesia o se folafolaga i le lalolagi atoa e faapea o Iesu o le Keriso, ma o Ia ma Lona Tama, le Atua ma le Tama o i tatou uma, sa faaali atu i le perofeta taulealea o Iosefa Samita i le faataunuuina o lena folafolaga anamua e faapea o le a toefuataiina e Iesu o Nasareta Lana Ekalesia i le lalolagi ma e toe “afio mai e pei ona [vaaia e na Au Paia Iutaia o] ia o [afio ae] i le lagi.”9 O lenei konafesi e faapea foi i isi konafesi e pei o lenei, o se folafolaga lea e faapea na faamaualaloina o Ia ina ia afio mai i le lalolagi i le mativa ma le lotomaulalo, ina ia feagai ma faanoanoaga ma le tuulafoaiina, o le faanoanoa ma le oti ina ia mafai ona faasaoina i tatou mai na lava taunuuga a o faailoa mai le faavavau, ma o “ona faalavalava foi ua malolo ai tatou.”10 O lenei konafesi e folafola atu ai i atunuu uma, ituaiga, gagana ma tagata ua folafola mai le Mesia alofa e faapea “e faavavau lava lona alofa.”11

O outou uma o e ua manatu ua e leiloloa pe ua leai se faamoemoe pe ua manatu ua tele mea sese ua e faia mo se taimi umi, ia te outou uma o e o loo popole ona o loo pa’ulia i laufanua matagiā o le olaga ma ua malepelepe ai a outou taavale tosolima, o lenei konafesi e valaau atu ai le tagitagi mai pea o le fetalaiga a Ieova, “O loo faaloaloa atu pea [lo’u] lima.”12 “Ou te faaloaloa atu lo’u lima,” na Ia fetalai ai, “[e tusa lava pe latou te] faafitia au; ae ui i lea, ou te loto alofa ia te i latou, … afai latou te salamo ma o mai ia te au; aua ua faaloaloa atu pea lo’u lima i le aso atoa, o loo fetalai mai ai le Alii le Atua o au.”13 O lona alofa e tumau e faavavau ma o loo faaloaloa mai pea Lona aao. O Lona alofa o le alofa mama lea o Keriso, o le alofa e le uma, o lena alofa e tumau e tusa lava pe mou ese atu isi malosi uma.14

Ou te molimau atu i lenei Iesu alofa, laveai, ma aapa mai, o Lana Ekalesia togiola lenei o loo faavae i luga o Lona alofa togiola, ma, e pei ona folafola mai e i latou o loo i totonu o le Tusi a Mamona, “na o mai perofeta i le nuu, na aauina mai i latou e le Atua, [ina ia tautala atu]… . [Ioe] ua toe o mai perofeta i le nuu.”15 Ou te molimau atu o Peresitene Gordon B. Hinckley o se perofeta i soo se itu, mai lava i le tumua’i e oo i ona mati’uti’uvae, o lona soifua ma lona siufofoga tatou te faatauaina, ma o lē foi o loo tatou matua talosia. O le a ia faaiuina lenei faatasiga faaleafatausaga. Mo lena faamanuiaga—ma nei faamanuiaga uma ma le anoanoai o isi— ou te faafetai ai lava au i le taimi o le konafesi aoao, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Isaia 2:3.

  2. Tagai MFF 107:53–56.

  3. “O Mai Faalogo i le Siufofoga,” Viiga, nu. 13.

  4. 1 Nifae 8:28; tagai foi ff. 23–24.

  5. Deseret News, Oct. 15, 1856, 252; see also LeRoy R. Hafen and Ann W. Hafen, Handcarts to Zion (1960), 120–21.

  6. MFF 123:12.

  7. Tagai MFF 81:5.

  8. Tagai Luka 15.

  9. Galuega 1:11.

  10. Isaia 53:5.

  11. Tagai Salamo 136:1.

  12. Tagai Isaia 5:25; 9:17, 21.

  13. 2 Nifae 28:32.

  14. Tagai Moronae 7:46–47.

  15. Eteru 7:23; 9:28.