2006
Ia Vaavaai, Pa’i Atu, ma O Mai ia Keriso
Novema 2006


Ia Vaavaai, Pa’i Atu, ma O Mai ia Keriso

O loo faaloaloa mai e le Mesia Lona aao o le alofa mutimutivale ia i tatou, e naunau e le aunoa e talia i tatou—pe afai tatou te filifili e o mai ia te Ia.

I le atavali matagofie a Minerva Teichert, Keriso i le Ofutalaloa Mumu, o loo tu mai ma le mamalu le Faaola o tagata uma, ma tulaga iloga o fao i Ona aao, o loo faaloloa mai. O loo silasila ifo ma le agamalu ma le alofa, i fafine o loo finafinau e fia papa’i atu ia te Ia.

Ou te fiafia lava i le uiga faafaatusa o tamaitai o loo aapa atu e pa’i atu i le Faaola. Tatou te moomoo ina ia latalata atu i le Alii, aua ua tatou iloa e alofa o Ia ia te i tatou, ma e finagalo ina ia siosiomia i tatou “e faavavau i aao o Lona alofa.”1 O Lana pa’i e mafai ona faamalolo ai ma’i faaleagaga, faalelagona, po o le faaletino foi. O Ia o lo tatou Fautua, Faaa’oa’o, Leoleo Mamoe Lelei, ma le Togiola. O fea le isi mea tatou te saili i ai, o fea le isi mea tatou te aapa atu i ai, o fea le isi mea tatou te o i ai, ua na o Iesu Keriso, “o lē na te taitaiina ma faaatoatoaina lo tatou faatuatua”?2

Na ia fetalai mai: “Ioe, e moni … , afai tou te o mai ia te au, e maua e outou le ola faavavau. Faauta, ua faaloaloa atu lo’u lima alofa ia te outou, ai se sau, ou te talia o ia.”3 O Lana folafolaga ua valaaulia ai i tatou e le gata ina ia aapa atu ai ia te Ia, ae ia faaaoga isi laasaga taua uma: e o mai ai ia te Ia.

O se aoaoga faavae faaosofia, ma le faamalosiau lenei. O loo faaloaloa mai e le Mesia Lona aao o le alofa mutimutivale ia i tatou, e naunau e le aunoa e talia i tatou—pe afai tatou te filifili e o mai ia te Ia. A tatou o mai i le Faaola ma le “loto atoa,”4 o le a tatou lagonaina Lona pa’i alofa mai i auala e aupito sili ona patino.

O le “tasi fafine”5 foi sa ia faia lena filifiliga ma lagonaina Lana pa’i atu. “O le fafine sa ia te ia le puna toto i tausaga e sefulu ma le lua, ua uma atu ana mea i fomai, a ua le mafai ona malolo i se tasi,

“Ua alu ane ia i ona tua, ma pa’i ane i le tuupao o lona ofu: ona utu loa lea o lona puna toto.

“Ona fetalai ane lea o Iesu, O ai ea na pa’i mai ia te au? Ua faafiti mai tagata uma, ona fai mai lea o Peteru ma i latou sa faatasi ma ia, Le Alii e, ua fetaomi ma fetuleni mai le motu o tagata ia te oe, e te fetalai mai ea, O ai ua na pa’i mai ia te au?

“Ua fetalai atu Iesu, Na pa’i mai lava se tasi ia te au: aua ua ou iloa ua alu atu le mana nai ia te au.

“Ua iloa e le fafine ua le lilo o ia, ona alu atu lea o ia, ma le gatete, ua faapau mai i ona luma, ma faamatala mai ia te ia i luma o le nuu uma le mea na pa’i atu ai o ia ia te ia, ma le faamaloloina loa o ia.

“Ona fetalai atu lea o ia ia te ia, Lo’u afafine e, ina faalototele ia oe: ua e ola i lou faatuatua; ina alu ia oe ma le manuia.”6

Sa ou fesili ifo ia te a’u lava, pe mata o le a se mea e tupu pe ana le lava le talitonu o le fafine na maua i le puna toto, i le Faaola e faia ai pe o le a lava le taumafaiga sa tatau ai, ina ia pa’i atu i le tuupao o Lona ofu. I lena tumutumu, ou te manatu o lena latalata atu ia te Ia sa matua manaomia ai se taumafaiga tele. Peitai, “e le’i masalosalo,”7 sa ia finafinau pea.

I se tulaga foi faapena, e tatau lava ona tatou faaalia ua lava le loloto o le tuia o o tatou loto i le faatuatua i le Alii, ma agai atu ai e faatino.

Sa faamatala mai e sa’u uo ia te au se taimi na le mafai ai ona faamaiseina o ia. Sa ia lagonaina lena faanoanoa ona o se mala matautia i le aiga, ma i se tasi aso sa le mafai e ia ona tuua lona fale. Sa sau se uso o le Aualofa, e aunoa ma se logo mai, i lona faitotoa ma faapea mai, “Sa ou maua se lagona o loo e manaomia a’u.” Sa le’i suesue pe fesili foi mo ni faamatalaga ae sa ia opo maia la’u uo i ona lima ma fesili atu, “E te manao e fai se ta tatalo?” Ina ua uma le la tatalo, sa alu loa le uso lea. O lena pa’i agalelei, ma se faiga ootia, na tele se aoga e faamalolo ai le loto nutimomoia o la’u uo.

O lenei uso alofa o le Aualofa, e le gata ina sa faalogo o ia i le Agaga, ae sa galue foi i lena uunaiga. O le mea moni lava, sa ia faaalia le mana o loo maua i aoaoga faavae o le faaolataga, na matua pa’i atu ia te ia ma ua galue ai i aso taitasi ina ia avea faapei o Keriso. O ana taga, ua atagia mai ai lona malamalama patino “e le uma le alofa.”8

O le fia miliona o outou na uso faamaoni o le Aualofa, o ē pei o lenei uso agaalofa, e atagia mai ai lena alofa faavavau o Keriso,9 o le alofa mama lea na saunoa i ai Peresitene Gordon B. Hinckley, “E le mafaitaulia galuega a nei tamaitai ofoofogia ma le matagofie ma le le manatu faapito, i le fesoasoani atu ia i latou o e faanoanoa, o le fusifusia o manu’a o i latou sa manunu’a, faafiafia ma faamafanafana i latou o e faanoanoa, … o le siitiaina o i latou ua pauu ma avatu ia i latou le malosi ma le faamalosiau ma le naunau e agai pea i luma.”10

O lena naunau e agai i luma i lo tatou Faaola, o nisi taimi e manaomia ai le salamo loa lava. O le iloa lea ua tatou sese, po o le le’i faia o mea e mafai ona tatou faia e faamalosiau ai pe fesoasoani i se tasi. O nei faasa’oga patino i mafaufauga, o taga, po o upu, e taua mo i latou uma e mananao e o mai ia Keriso. E suitulaga i faaiuga taitasi e uiga i le auala o le a tatou pa’i atu ai le tasi i le isi i le tino moni lava ma faafaatusa.

Tatou te latalata atili atu i le Faaola pe a tatou siosiomia isi i lima alolofa. Po ua tatou le faia. Tatou te fesoasoani i manu’a faalelagona po o le faaletino foi. Po ua tatou le faia. Tatou te vaavaai atu le tasi i le isi ma mata o le alofa ae le o mata faitio. Po ua tatou le faia. Tatou te ole atu mo se faamagaloga o se faatama’iga na tatou faia, tusa lava pe sa le’i faamoemoeina. Po ua tatou le faia. Tatou te faia le galuega faigata faaleagaga o le faamagalo o i latou na faatiga ia i tatou. Po ua tatou le faia. Ia vave ona tatou faasa’o o tatou sese po o sasi i fegalegaleaiga patino pe a tatou iloa. Po ua tatou le faia.

E faapei foi o outou, ua ou iloa le uiga o le faia o faasa’oga e tatau ai. Ou te manatua se taimi, e aunoa ma so’u faamoemoe e fai, sa ou faatausuai ai i se uso i la’u uarota. Sa manaomia ona ou faaleleia lea mataupu, peitai, e tatau ona ou tautino atu o lo’u faamaualuga na taofia a’u mai lo’u alu atu i ai mo sana faamagaloga. O le aiga, o isi tautinoga, ma isi mau mea—sa ou maua lava ni auala e tolopo ai lo’u salamo. Sa ou talitonu o le a te’i lava ua sololelei mea uma. Ae e leai.

I le taaligoligoa o se tasi po ae le na o le tasi, e faatele, sa ou ala a’e ai ma se manino o le iloa, ou te le o savali i le ala e finagalo le Alii ou te savali ai. Ou te le o faatinoina lo’u faatuatua, o loo faaloaloa moni mai Lona aao o le alofa mutimutivale ia te au—pe afai ou te faia le mea sa’o. Sa ou tatalo mo se malosi ma le lototele, faalotomaulalo a’u lava ma ou alu i le fale o le uso lea, ma talosagaina lana faamagaloga. Mo i ma’ua uma, sa mautinoa o se aafiaga suamalie ma sa faamaloloina ai.

O nisi taimi o se faasa’oga patino e vave e pei o le toe solisoli atu o a tatou laa faatopetope agai i le faitotoa e ulufafo ai pe a tuua le lotu, ae nai lo lena, e kolosi atu i le faapaologa e faafeiloai se uso ua na o ia, ae tatou te iloa e tautala umi. E tele taimi o le a pei lava lona umi, o le faatoilaloina e le aunoa o lagona o le le fiafia i tagata o aiga, o ē faaalia le lē mafaufau ia i tatou—i le taimi atoa a o tatou taumafai e fausia ni sootaga lelei. O taimi uma lava, o nei faasa’oga patino, ia e matua taua mo le salamo, e fua mai ai ‘‘le fua o le amiotonu e manuia.”11

O le sailia o lena fua o le amiotonu, e leitioa faapei i tatou o fafine i le faiva alofilima viia a Minerva Teichert, o loo finafinau atu ma le naunautai ma le faamemelo i le Faaola, aua ua tatou iloa na Ia faaloaloa atu “le aao o le alofa ia te i latou uma o e faalagolago ia te ia.”12 Aua e moni lenei folafolaga viia, o fea se isi mea tatou te saili i ai, o fea se isi mea tatou te aapa atu i ai, o fea se isi mea tatou te o mai i ai, ua na o Iesu Keriso, o le Malamalama o le Lalolagi, o le Tamai Mamoe a le Atua, o lo tatou Mesia?

Ou te iloa e “tulai le Atalii o le Amiotonu, e i ai foi le mea e malolo a’i i ona apaau”13 e le gata mo lena fafine na maua i le puna toto, ae mo i tatou uma foi taitoatasi. Na te taiala ma faamanuia ma ofaofata’i i tatou—pe afai tatou te filifili e o mai ia te Ia. Ia tatou faia o lea i aso uma o o tatou ola.

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. 2 Nifae 1:15.

  2. Eperu 12:2.

  3. 3 Nifae 9:14.

  4. 3 Nifae 10:6.

  5. Mareko 5:25.

  6. Luka 8:43–48.

  7. Iakopo 1:6.

  8. Moronae 7:46.

  9. Tagai Moronae 8:17.

  10. Mormon Should Mean ‘More Good,’” Ensign, Nov. 1990, 54.

  11. Eperu 12:11.

  12. Mosaea 29:20.

  13. 3 Nifae 25:2.