2006
Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga
Novema 2006


Tusitusiga Paia: O Le Mana o le Atua i lo Tatou Faaolataga

O faamaumauga paia o loo molimau e uiga i le Faaola ma taitai atu ai tatou ia te Ia.

O tusituaiga paia o afioga a le Atua ua tuuina mai ia i tatou mo lo tatou faaolataga. E taua tusitusiga paia i le mauaina o se molimau ia Iesu Keriso ma Lana talalelei. O tusitusiga paia ua tuuina mai ia i tatou e le Atua i nei aso e gata ai, o le Feagaiga Tuai, o le Feagaiga Fou, o le Tusi a Mamona, o le Mataupu Faavae ma Feagaiga, ma le Penina Tau Tele. O nei faamaumauga paia o loo molimau e uiga i le Faaola ma e taitai atu ai i tatou ia te Ia. O le mafuaaga lena na augani atu ai perofeta maoae e pei o Enosa ma le faatuatua i le Alii ina ia faasaosaoina tusitusiga paia.

Pe mafai ona tatou susu’e faatasi le faavaa o le Tusi a Mamona? Silasila i le itulau autu. Tatou te faitau ai sa “tusia ona o se poloaiga, … e ala i le agaga o le valoaga ma faaaliga.” Ua “oo mai e ala i le meaalofa ma le mana o le Atua” ma o lona faaliliuga ua “auala mai i le meaalofa a le Atua”—e ala i le Agaga Paia. Ua faaalia ai “mea e tele [ua] faia e le Alii” ma ua tuuina mai ia i tatou “ina ia mafai ona [tatou] iloa feagaiga a le Alii” ina ia le mafai ona “tuliesea i tatou e faavavau.” Ae o le mea e sili ona taua, na tusia ina ia tatou “mautinoa ai o Iesu o le Keriso, le Atua Faavavau.”

Toe susue le itulau, i le folasaga. O i tatou te iloa ai o lenei faamaumauga faaperofetaga o se “tusitusiga paia e pei o le Tusi Paia.” O loo i ai le “atoaga o le talalelei e faavavau, … o loo otootoina ai le ata o le faaolataga, ma o loo ta’u mai ai ia i [tatou] mea e ao ona [tatou] faia e maua ai le filemu i lenei olaga ma le faaolataga e faavavau i le olaga a sau.” O loo folafola mai ai ia i tatou taitoatasi e faapea “o i latou uma o e o le a o mai [i le Faaola] ma usitai i tulafono ma sauniga o Lana talalelei, o le a faaolaina.”

O le a le matafaioi taua a lenei tusi paia i o tatou taimi? O le a lana savali e faatatau i le faamoemoega o tusitusiga paia uma?

I le itulau muamua o le tusi a 1 Nifae—le uluai tusi o le Tusi a Mamona—tatou te iloa ai, na poloaiina Liae e le Atua pe tusa o le 600 T.L.M. ina ia ave lona aiga ma sosola i le vao. Ae peitai, e le’i mamao ese atu Liae ae poloaiina o ia e le Alii ia toe faafoi ona atalii. Aisea? Ina ia aumai tusitusiga paia, o papatusi apamemea, lea sa matuai taua lava ma sa faapea ona lamatia ai ola o atalii o Liae ma leiloloa ai a latou oa faalelalolagi ina ia maua mai! Mulimuli ane, o le fesoasoani a le Alii ma le faatuatua o Nifae na faapea ona aumai ai faavavega ia papatusi i ona lima. Ina ua toe foi mai Nifae ma ona uso, sa olioli Liae. Sa amata ona ia suesue i tusitusiga paia “e afua mai le amataga,” ma “ua iloa ua manaomia; ioe, e aoga tele lava … ina ia mafai [e Liae ma lana fanau] ona faatumauina poloaiga a le Atua e oo atu i a [latou] fanau.”1

E moni, o papatusi apamemea o se faamaumauga o augatama o Liae, e aofia ai la latou gagana, gafa, ma le mea e sili ona taua, o le talalelei sa aoaoina e perofeta paia a le Atua. A o suesue Liae i papatusi, sa ia iloa ai mea ua tatou iloaina uma e ala i le suesueina o tusitusiga paia:

  • O ai i tatou.

  • O a tulaga e mafai ona tatou oo i ai.

  • O valoaga mo i tatou ma a tatou fanau.

  • O poloaiga, tulafono, sauniga, ma feagaiga e ao ona tatou ola ai ina ia maua ai le ola faavavau.

  • Ma le ituaiga olaga e tatau ona tatou ola ai ina ia mafai ona tumau seia oo i le iuga ma toe foi atu ma le mamalu i lo tatou Tama Faalelagi.

E matuai taua tele nei upumoni o lea na tuuina atu ai e le Tama Faalelagi ia Liae ma Nifae ni faaaliga manino e faatusaina le afioga a le Atua i se ai uamea. Sa iloa uma e le tama ma le atalii o le pipii atu i lenei taiala malosi, mausali, ma le matuai faatuatuaina ua na o le pau lea o le ala e tumau ai i lena ala sa’o ma le vaapiapi e tau atu i lo tatou Faaola.

E tele mataupu o le Tusi a Mamona o loo faaautu ia Liae ma Nifae i le faatatauina o lenei lesona—o le suesue o tusitusiga paia ma le siitia mai ia i la’ua. E manino sa la mananao i o la aiga ma i tatou ia malamalama i le taua o tusitusiga paia, aemaise lava i valoaga a Isaia e uiga i le Toefuataiga o le talalelei ma le oo mai o le latou talafaamaumau—o le Tusi a Mamona—i o tatou aso.

O loo tusia foi i le Tusi a Mamona le manatu po o le le manatu o se vaega o tagata i tusitusiga paia, na amata mai lava i le aiga o Liae. Na poloaiina e le Alii Liae ina ia sosola ese ma Ierusalema ona o le a avefaatagaotauaina e Papelonia ma ia malaga atu i luga o le vasa i le nuu o le folafolaga i se vaa na mamanuina mai le lagi. Ae sa matuai fevaevaea’i leaga le fanau a Liae i ni vaega se lua. O i latou na mulimuli ia Nifae amiotonu—o le sa Nifae—sa latou taofia tusitusiga paia ina ua latou teteaese ma sa Lamana, ma “faamalamalamagia o latou agaga i le malamalama o le upu faavavau [a le Atua].”2

Ae peitai o Lamana ma Lemuelu—ma a laua fanau o sa Lamana—sa teenaina tusitusiga paia ma savavali i le pogisa o le valea, finauga, ma faaumatiaga. Pe tusa o le T.A. 400, na teena ai foi e sa Nifae le afioga a le Atua, na le talitonu, ma sa faaumatia, o lea na faaiuina ai le tusa ma le 1,000 tausaga o le i ai o tagata sa Nifae.

O le tusi a Eteru o loo aumaia ai se talafaasolopito o se nuu, o sa Iareto, o e na tuua le Lalolagi Tuai i le taimi o le Olo o Papelu, pe tusa lea o le 2200 T.L.M. Sa taitaiina i latou e le Alii e sopoia le vasa e agai atu i le nuu o le folafolaga i ni vaa tetele na mamanuina mai le lagi. Ina ua amiotonu sa Iareto, sa faamanuiaina i latou; ma ina ua latou teena le afioga a le Alii ma mumusu e salamo, sa le toe finau foi le Agaga o le Atua ma i latou. Na iu lava ina latou o ese mai ala o le Alii ma faaumatia ai e le tasi le isi i le pe a o le 600 T.L.M., o lea na faaiuina ai le tusa ma le 1,600 tausaga o tagata sa Iareto.

Sa taunuu Liae i le nuu o le folafolaga pe tusa o le taimi na faaumatia ai sa Iareto. I nai tausaga mulimuli ane, sa i ai lava se isi nuu, o Moleka ma ona tagata, na o mai foi i le nuu o le folafolaga. Sa latou maua le tagata mulimui na ola o le au sa Iareto, o se tupu e igoa ia Korianetuma. E leai ni tusitusiga paia na o mai ma sa Moleka; o lea pe tusa ma le 400 tausaga mulimuli ane, ina ua tau atu Mosaea ma sa Nifae ia i latou, sa faaleagaina le gagana a sa Moleka, ma ua leai so latou talitonuga i lo latou Foafoa. Sa latou leiloa po o ai i latou. Ina ua iloa e sa Moleka na auina atu e le Alii sa Nifae ma papatusi apamemea, lea na i ai le tala faaletusipaia o tagata Iutaia, sa latou fiafia ma au faatasi ma tagata sa Nifae.

O le taunuuga leaga o nei tagata, e pei ona tusia i tusitusiga paia, o se molimau lea i le lalolagi uma: afai e le ia i tatou le afioga a le Atua po o le le pipii atu foi ma usitai i le afioga a le Atua, o le a tatou se ese i ala sese ma leiloloa ai taitoatasi, o ni aiga, ma o ni atunuu.

E pei o leo mai le efuefu, ua saunoa mai ai perofeta a le Alii ia i tatou ua i le lalolagi i aso nei: suesue i tusitusiga paia! Pipii i ai, savavali ai, ola ai, fiafia i ai, ma taumamafa ai. Aua le na ona tofo. O le “mana o le Atua i le faaolataga”3 lea e taitai atu ai i tatou e toe foi atu i lo tatou Faaola o Iesu Keriso.

Ana faapea o loo tatou faatasi ai ma le Faaola i la le tino i aso nei, semanu Na te aoaoina i tatou mai tusitusiga paia e pei ona sa Ia aoao atu ai a o soifua o Ia i luga o le fogaeleele. I le sunako i Nasareta, “ua tuuina mai ia te ia le tusi a le perofeta o Isaia… . Ona amata lea ona fetalai atu o ia ia te i latou, O le aso nei ua taunuu ai lenei tusi o outou o faalogologo i ai.”4 Mulimuli ane ina ua fesiligia e le au Satukaio ma le au Faresaio se fesili faigata, “Ona tali atu ai lea o Iesu, ua faapea atu ia ia te i latou, Ua outou sese lava, ina ua outou le iloa upu o tusi ma le mana o le Atua.”5 Ma ina ua mavae Lona Toetu, i le ala e agai atu i Emau, “Ona fetautalatalai ai lea o Ona soo, E lei mu ea o ta loto i totonu ia i taua, ina ua fetalai o ia ia te i taua i le ala, ina ua faamatala mai foi e ia o Tusi ia te i taua?”6 I Ona soo i na aso ma aso nei, o loo manino lava Lana fetalaiga: “E suesue outou i Tusi; aua … o tusi foi ia o loo molimau ia te au”7—o se molimau na tuuina mai e le Agaga Paia, aua “o le mana foi o le Agaga Paia tou te iloa ai le tonu i mea uma lava.”8

Uso e ma tuafafine, ou te molimau atu o tusitusiga paia na “tausia ai ma faasaoina [mo i tatou] e le aao o le Atua … ona o le faautautaga poto ia te ia.”9 Na valoia e Liae, “E le mafai lava ona faaumatia ia papatusi apamemea; pe soloia i tausaga.”10 Na osifeagaiga le Alii ma Enosa ina ia faasaoina ma aumai tusitusiga paia “i ona … aso e tatau ai.”11 E uiga i le Tusi a Mamona, na tusia e le perofeta o Moronae, sa “tusia ma faamauina, ma natia i le Alii, ina ia le faaumatiaina ai.”12 O tusitusiga paia ua tatou maua o loo tuuina mai ai valoaga ma folafolaga, ma ua faataunuuina i o tatou aso.

Oka se faamanuiaga mamalu! Aua a tatou mananao e talanoa i le Atua, tatou te tatalo. Ma a tatou mananao ia te Ia e talanoa mai ia i tatou, tatou te suesue i tusitusiga paia; aua o Ana afioga e fetalaia mai e ala i Ana perofeta. Ma o le a Ia aoaoina i tatou a o tatou faalogologo atu i musumusuga a le Agaga Paia.

Afai e te le’i faalogoina Lona siufofoga o fetalai atu ia te oe lata mai nei, ia e foi atu i tusitusiga paia ma se vaaiga fou ma e pei o le taimi muamua lea ua e faalogo i ai. O i latou o o tatou maea faaola faaleagaga. I tua o le pogisa o le Pupuni Uamea, sa saogalemu pea le Au Paia aua sa latou faalogo i Lona siufofoga e ala i tusitusiga paia. I isi itu o le lalolagi, pe a le mafai ona auai atu tagata o le Ekalesia i le Lotu mo se taimi, latou te faaauau lava ona tapuai i le Atua aua sa latou faalogo i Lona siufofoga e ala i tusitusiga paia. I taua uma o le seneturi ua tuanai ma feteenaiga o loo tutupu mai i aso nei, e saogalemu pea le Au Paia o Aso e Gata Ai ona latou te faalogo i Lona siufofoga e ala i tusitusiga paia. Aua ua fetalai mai le Alii, “O le a tuuina atu tusitusiga paia … i le faaolataga o ou tagata filifilia; aua latou te faalogoina lou leo, ma vaavaai mai ia te au, a e le momoe, latou te mau foi i le aso o lou oo mai; aua e faamamaina i latou, e pei ona mama au.”13

I le silia ma le lua afe tausaga ua mavae, na tusi ai Isaia e faatatau i le afioga a le Atua, “O lenei, alu ia ma tusi lenei mea i se papa i o latou luma, ia tusi ai foi i se tusi, ina ia tumau i aso amuli e faavavau faavavau lava.”14 O lena taimi o le taimi nei. E manaomia e lenei lalolagi i aso nei ia tusitusiga paia. A o lumanai le afio mai o le Faaola, sa talafeagai ai i fanau uma a le Atua ona aoaoina i le tulafono faasauniuni a Mose, lea na faatagaina ai “le mata i le mata, ma le nifo i le nifo.”15 E toatele [tagata] i lenei lalolagi o loo ola pea i lena tulafono taufaamatau, ma o lona faamaoniga o loo siomia ai i tatou.

Matou te folafola malosi atu e faapea o le tali i le faatupu faalavelave, faatamaiaga, faapea foi ma le faaumatiaina o ni tagata se toatele, o loo maua i tusitusiga paia. O le talalelei o loo i le Feagaiga Tuai ua faataunuuina i le Feagaiga Fou. O valoaga o loo i le Tusi Paia ua faataunuuina i le Tusi a Mamona. O le Mataupu Faavae ma Feagaiga ma le Penina Tau Tele, o loo molimau i le atoaga o le talalelei o lea ua i ai nei i luga o le fogaeleele.

Mai le Kenese e oo i le Malaki ma mai le Mose e oo i le Aperaamo, na valoia ai o le a afio mai le Faaola. Mai le tusi o Mataio e oo i le Faaaliga, mai le Nifae e oo i le Moronae, ma mai ia Iosefa Samita e oo mai i lo tatou perofeta soifua pele o Peresitene Gordon B. Hinckley, e molimau perofeta uma o Iesu Keriso, le Mesia ua loa ona tatalia, ua oo mai ma o le a toe afio mai. O Ia “ua mavae atu [ai] mea tuai ma ua faafouina mea uma lava.”16 Ua folafola mai Lana talalelei fou ma faavavau e ala mai i tusitusiga paia e faapea: “E te alofa atu i le lua te tuaoi, ia pei o oe lava ia te oe.”17 “Ia outou alolofa atu i e ua ita mai ia te outou, ia outou faamanuia atu i e ua fetuu mai ia te outou, agalelei atu i e ua inoino mai ia te outou, ia outou tatalo foi mo e ua tuuaifua mai ma faasaua mai ia te outou.”18 “A o outou e ao ina outou faamagaloina atu i tagata uma.”19 Aua o le talalelei lenei a lo tatou Faaola, o le ua faauuina “e faamalolo i e loto momomo, e talai le saolotoga i le tafeaga, ma … tuu saoloto i e ua faasauaina.”20

I le faaiuga o le Tusi a Mamona, na vaai faafaataoto ai Moronae i tagata mulimuli na totoe o lona nuu. Sa ia iloaina semanu e mafai ona taofia lo latou faaumatiaga pe ana latou le faagaloina le afioga paia a le Atua ma se ese mai le Agaga o le Alii. Pe o se mea ea e ofo ai le tusi patino mai o Moronae ia i tatou, o oe ma au, ma augani mai ia tatou maua faamanuiaga o tusitusiga paia?

“Pe a maua e outou nei mea, ou te apoapoai atu ia te outou, ia outou ole atu i le Atua, le Tama Faavavau, i le suafa o Iesu Keriso, pe le moni ea nei mea; afai tou te ole atu ai ma le loto faamaoni, ma le manatu tonu i ai, ma le faatuatua ia Keriso, na te faaalia le tonu i ai ia te outou, i le mana o le Agaga Paia.

“O le mana foi o le Agaga Paia tou te iloa ai le tonu i mea uma lava.”21

O loo tatou ola i aso e gata ai, uso e ma tuafafine, i le atoaga o taimi. E ao ona tatou manatua ua tatou pulea e i tatou i tatou lava po o ai i tatou e tusa lava pe o le a le faigata e oo i ai le lalolagi. E pei o i latou o loo i le 1 Nifae, o e amiotonu ma faamaoni o le a mafai ona tatalia u fanafana mu a le fili pe a tatalaina o ia i luga o lenei fogaeleele.22 E ui lava i faigata uma i le lalolagi, pe a afio mai le Faaola i Lona malumalu, e pei ona Ia faia i le Tusi a Mamona, o i latou o e amiotonu ma faamaoni o le a i ai iina. Talosia ia tatou i ai ma i latou, ou te tatalo atu ai, i le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. 1 Nifae 5:10, 21.

  2. Alema 5:7.

  3. MFF 68:4.

  4. Luka 4:17, 21.

  5. Mataio 22:29.

  6. Luka 24:32.

  7. Ioane 5:39.

  8. Moronae 10:5.

  9. Alema 37:4, 14; tagai foi 1 Nifae 9:5; Upu a Mamona 1:7.

  10. 1 Nifae 5:19.

  11. Enosa 1:16.

  12. Itulau autu o le Tusi a Mamona.

  13. MFF 35:20–21.

  14. Isaiaa 30:8.

  15. Mataio 5:38; tagai foi 3 Nifae 12:38.

  16. 3 Nifae 12:47.

  17. Mataio 22:39.

  18. Mataio 5:44; tagai foi 3 Nifae 12:44.

  19. MFF 64:10.

  20. Luka 4:18.

  21. Moronae 10:4–5; faamamafa faaopoopo.

  22. Tagai 1 Nifae 15:24.