2006
O Le Malumalu E faatatau i Aiga
Novema 2006


O Le Malumalu E faatatau i Aiga

A e ulufale atu i le malumalu o le a atili ai le loloto o lou alofa i lou aiga, nai lo se isi lava taimi muamua.

E pei ona taua nei lava e Peresitene Hinckley, o le malumalu lona 123 O Le Ekalesia a Iesu Keriso o le Au Paia o Aso e Gata Ai, na faapaiaina lata mai nei e Peresitene Gordon B. Hinckley i Sacramento, Kalefonia. O lenei malumalu matagofie o loo tautuaina ai le silia i le 80,000 o tagata lelei ma le fiafia o le Ekalesia i Sacramento ma eria lata ane. E silia i le 168,000 tagata asiasi na maimoaina le malumalu i le taimi o maimoaga. Sa ta’u atu ia i latou e mafai e tagata o le ekalesia ona latalata atili atu i le Faaola o Iesu Keriso i nei maota matagofie, nai lo se isi lava nofoaga i le lalolagi. Ua silafia e tagata [o la tatou ekalesia] e ala atu ia te Ia, e mafai ai ona latou maua le toafilemu ma le faamoemoe o le a fesoasoani ia i latou ma o latou aiga i le lalolagi faigata i le taimi nei.

A e ulufale atu i le malumalu o le a atili ai le loloto o lou alofa i lou aiga, nai lo se isi lava taimi muamua. O le malumalu e faatatau i aiga. A o ma faateleina ma lo’u toalua o Karen a ma auaunaga i le malumalu, ua faateleina ai foi le alofa o le tasi i le isi faapea ma le ma fanau. Ma ua le gata ai iina. Ua faasolo atu i matua, uso ma tuafafine, uso ma tuafafine [o matua], tausoga, augatama aemaise lava i fanau a le ma fanau! O le Agaga lenei o Elia o le agaga o galuega o talafaasolopito o aiga; ma a musuia ai e le Agaga Paia, e faaosofia ai le liliu atu o loto o matua i fanau, ma loto o fanau i matua. Ona o le perisitua ua faamauina ai tane ma ava, e faamauina fanau i o latou matua mo le faavavau e faapea ona faavavau ai le aiga ma o le a le tetea i le oti.

A o avea i maua ma lo’u toalua ma ni matua talavou, faatasi ai ma le ma fanau laiti i le fale, sa ma luiina ai le ma fanau e tauloto ia Mataupu Faavae o le Faatuatua. O le togi po o le taui mo le taulotoina uma [o sauniga] o se po e tafafao ai ma Tama. Sa ma fiafia lava ina ua ausia e le ma fanau matutua e toatolu le lu’i. Ina ua muamua tauloto uma e lo’u atalii e fitu tausaga ia Mataupu Faavae o le Faatuatua e 13, sa ma nonofo loa i lalo e filifili se po ma le gaoioiga e mafai ona ma faia faatasi. Sa ou pisi lava i le galuega, o gaoioiga i le lotoifale, ma matafaioi i le Ekalesia, o lea na le mafai ai ona ou tuuina atu i lo’u atalii se po ma te tafafao ai mo le pe tusa ma le lua vaiaso. Sa matuai le fiafia lava o ia. Ae ui i lea, na ou iloa ane, i le taulaga na matou nonofo ai, sa i ai se fale faataavalepolo e tatala i le po atoa. Sa vave ona ma filifilia se aso ma tonu ai loa e amata le ma gaoioiga i le 5:00 i le taeao. O le ma tonu, ma te feala i le 4:00, fai le ma ti ona ma o lea i le taulaga.

Ina ua oo mai lena aso, sa ou faalogoina se tagata o luelue lo’u tauau i le taeao po lava. A’o ou taumafai e pupula ae, na ou faalogo atu o faapea mai lo’u atalii, “Ua oo i le taimi Tama?” Na ou tilotilo atu i la’u uati tatagi ua faatoa ta le 2:00 i le vaveao!

“Atalii, alu e moe” o la’u tala lea, “E le’i oo i le taimi.”

O se itula mulimuli ane, na toe tupu ai foi lea mea e tasi, “Tama, Tama, ua tai oo i le taimi ta te o ai?” Ina ua uma ona toe tuli o ia e moe mo le taimi lona lua, sa le mafai ona tatali lo’u lagonaina o lona fiafia.

Ma i le 4:00 i le taeao, sa ma feala i luga, fai sina meaai, ma ma o loa i le fale faataavalepolo. Na ma maua se taimi sili ona fiafia.

Maimau pe ana mafai ona ou faapea atu, sa masani ona i ai ni au gaoioiga e manatua pea faapena ma la’u fanau uma, ae e le mafai. O au o se tasi o matua foi lea, e tele taimi e moomoo ai maimau pe ana mafai ona toe foi i tua ma toe fai nisi o mea.

E pei o outou, ou te le manao e leiloa se tasi o la’u fanau. Ou te manao ia matou faatasi e faavavau ma lo’u aiga uma. O le malumalu e aumaia ia i tatou uma se faamoemoega faaopoopo o le faaauau pea ma faaleleia atili o nei sootaga, e tusa lava pe mavae lenei olaga. O faamauga na tuuina mai i totonu o le malumalu, ua folafola mai ai faamanuiaga faaopoopo.

“Na folafola mai e Iosefa Samita—ma na te le’i aoaoina se aoaoga faavae e sili atu ona mafanafana—e faapea, o faamauga e faavavau a matua faamaoni ma folafolaga paia na faia ia i latou mo auaunaga totoa i le Pogai o le Upumoni, o le a le gata ina laveaiina ai i latou lava, ae faapea foi ia latou fanau. E ui ina o nisi o mamoe o le a sē ese, e tausia pea i latou e le Leoleo Mamoe, mulimuli ane, o le a latou lagona ai ’ave o le Tausiga Faalelagi e aapa atu ia i latou ma toe aumai i latou i le lafu. A lē o le olaga nei o le olaga a sau, o le a latou toe foi mai ai. E tatau ona latou totogia a latou aitalafu i le faamasinoga tonu; o le a latou tigaina mo a latou agasala; ma ono uia se ala matuitui; mulimuli ane, afai e taitaiina atu ai i latou, e pei o le Faamaumau oa salamo, i se loto ma se aiga o se tama agalelei ma le lotofaamagalo, o le aafiaga tiga o le a le maimauina.”1

Pe le o se talafou fiafia ea lenei faamatalaga mo matua ua faamauina a latou fanau ia i latou?

Sei o tatou tagai i nai nisi faamanuiaga e aumai e le malumalu. O le maota o le Alii o se sulufaiga mai le lalolagi. Na faasoa atu e tagata o le ekalesia i Sacramento le manatu lenei ia latou malo i latou fale tatala: “O nisi taimi ua siomia ai o tatou mafaufau i faafitauli, ma e tele naua mea ua alaga mai ia [tatou] uai atu i ai ua le mafai ai ona tatou mafaufau manino. I le malumalu o iina e foliga mai e te’a ese ai le pogisa o mea faalavelave, ma aveesea ai le puao ma le faanenefu, ma mafai ai ona tatou ‘iloa’ mea sa le mafai ona tatou iloa i le taimi muamua.”2

O le potu selesitila i le malumalu o se nofoaga faapitoa o le filemu, toafimalie, ma le matagofie. O se sulufaiga toafilemu lea e mafai ai e se tagata ona manatunatu, mafaufau, tatalo, mafaufau loloto ma lagona le alofa o le Tama Faalelagi ma le Faaola. A o tatou mafaufau ma manatunatu loloto i totonu o le malumalu, e masani lava ona taulai atu o tatou mafaufauga i tagata o o tatou aiga.

I le 2 Samuelu 22:7 tatou te faitau ai i upu a Tavita: “Ona ou valaau atu ai lea ia Ieova i lo’u puapuaga, na ou valaau lava i lo’u Atua: na faafofoga mai foi o ia i lo’u leo ai lona malumalu, o la’u alaga na oo i ona fofoga.” O le malumalu o se nofoaga o faaaliga patino o le a faapea ona faamanuiaina ai i tatou i [aiga] o loo tatou tausia.

Na fofoga mai e Peresitene Hinckley ia i tatou e faapea, “e pei lava ona ofoina atu e lo tatou Faaola Lona soifua e ositaulaga e fai ma sui o tatou uma, ma o le faia o lena mea ua avea ai ma o tatou Faaola, e faapena foi ia i tatou, i se auala itiiti lava, pe a tatou faia galuega e sui ai i totonu o le malumalu, e avea [i tatou] ma faaola ia i latou o loo i le isi itu, o e ua leai se mea latou te toe mafaia e alualu ai i luma, vagana ua i ai se mea e fai mo i latou e i latou o loo i le fogaeleele.”3

O se auaunaga aoga lenei tatou te tuuina atu aua o o tatou uso ma tuafafine ua maliliu ua fusia moni ia i tatou.

O le malumalu o se nofoaga e iloa ai le Tama ma le Alo. O se nofoaga tatou te maua ai le mafutaga faalelagi. Na augani mai le Perofeta o Iosefa Samita: “Ou te fautuaina tagata uma ina ia … saili pea lava pea i mealilo Faaleatua.”4 Ma o fea o le a tatou saili i ai? I totonu o le maota o le Atua.

Ia avea i tatou o ni tagata e auai atu ma fiafia i le malumalu. Ou te molimau atu o le malumalu e faatatau i aiga. Ou te molimau atu foi o mea uma o loo i totonu o le malumalu e molimau ia Iesu Keriso. O Lana faataitaiga o le alofa ma le auauna atu, e lagonaina iina. O le malumalu o Lona maota paia lea. Ou te iloa o Ia o le Alo o le Atua, o lo tatou Faaola, o lo tatou Togiola, o lo tatou Puluvaga ma o lo tatou Fautua i le Tama. E alofa o Ia ia i tatou, ma e finagalo ia fiafia o tatou aiga ma ia faatasia e faavavau. E finagalo o Ia mo i tatou uma ina ia tatou toaaga i Lona malumalu.

I le suafa o Iesu Keriso, amene.

Faamatalaga

  1. Orson F. Whitney, in Conference Report, April 1929, 110.

  2. Boyd K. Packer, “O Le Malumalu Paia,” Liahona, Iuni 1992, 23; Ensign, Feb. 1995, 36.

  3. Discourses of President Gordon B. Hinckley, Volume 2: 2000–2004 (2005), 265.

  4. History of the Church, 6:363.