2019
Vahe 1: Fokotuʻu ha Kulupu
Siulai 2019


Vahe 1

Fokotuʻu ha Kulupu

Naʻe lauafe e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ne nau longomate ʻi he ongo mai e leʻo ʻo Lusi Meki Sāmitá ‘i he fale fakatahaʻanga lahi ’i he fungavaka ‘uluaki ʻo e Temipale Nāvuú ʻa ia ne meimei ʻosi hono langá.

Ko e pongipongi ʻo e ʻaho 8 ʻo ʻOkatopa, 1845, ko e ʻaho ia hono tolu mo fakaʻosi ʻo e konifelenisi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlau ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI hono ʻiloʻi ʻe Lusi he ʻikai te ne maʻu ha faingamālie lahi ange ke lea ki he Kau Māʻoniʻoní—tautautefito ki he taimi ko ʻení he naʻa nau palani ke nau mavahe mei Nāvū ki hanau ‘api foʻou mamaʻo ki he fakahihifó—naʻá ne lea ʻaki ha mālohi naʻe mahulu ange ʻi hono sino ngāvaivai mo motuʻa taʻu fitungofulú.

Naʻá ne fakamoʻoni, “ʻI he ʻaho uofulu-mā-ua ʻo Sepitemá ko e hili ia e taʻu ʻe hongofulu-mā-valu mei hono ʻave ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lauʻi peletí mei he kelekelé, pea lava e taʻu ʻe hongofulu-mā-valu he Mōnite kuo ʻosí talu mei he hoko ʻa Siosefa Sāmita ko e palōfita ʻa e ʻEikí—”1

Naʻá ne kiʻi longo, manatu kia Siosefa, ko hono foha ne fakapōngí. Ne ʻosi ʻiloʻi ʻe he Kau Māʻoniʻoni ʻi he lokí ʻa e founga kuo tataki ʻaki ia ʻe ha ʻāngelo ʻa e ʻEikí ki ha ngaahi lauʻi peleti koula naʻe tanu ʻi ha moʻunga naʻe ui ko Komolá. Naʻa nau ʻiloʻi kuo liliu ʻe Siosefa ʻa e ngaahi lauʻi peletí ʻaki e meʻafoaki mo e mālohi ʻo e ʻOtuá pea pulusi ʻa e lekōtí ko e Tohi ʻa Molomoná. Ka ko e hā nai hono tokolahi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he fale fakatahaʻangá kuo nau ʻiloʻi moʻoni iá?

Naʻe kei manatuʻi pē ʻe Lusi ʻi he kei taʻu uofulu-mā-taha ʻa Siosefá, naʻá ne ʻuluaki fakahā ange kiate ia kuo fakafalala ange ʻa e ʻOtuá kiate ia ʻi he ngaahi lauʻi peletí. Naʻá ne tailiili he pongipongí kotoa, manavasiʻi naʻa foki mai ʻoku ʻikai ke ne toʻotoʻo ha meʻa ʻi hono nimá, hangē ko e taʻu ʻe fā kimuʻá. Ka ʻi heʻene aʻu atú, naʻe vave ʻene fakafiemālieʻi iá. Naʻá ne pehē ange, “ʻOua te ke hohaʻa. ʻOku lelei e meʻa kotoa.” Naʻá ne ʻoange kiate ia ʻa e ngaahi meʻa fakatonulea kuo foaki ange kiate ia ʻe he ʻEikí ki hono liliu ʻo e ngaahi lauʻi peletí, kuo takatakaiʻi ʻaki ha holoholo, ko ha fakamoʻoni kuó ne lava lelei ʻo maʻu ʻa e lekōtí.

Taimi ko iá naʻe tokosiʻi pē ʻa e kakai tuí, ko e tokolahi taha ʻo kinautolú ko e kau mēmipa ʻo e fāmili Sāmitá. ʻI he taimi ko ʻení kuo laka hake he toko taha mano taha afe e Kau Māʻoniʻoni mei ʻAmelika Noate mo ʻIulope naʻa nau nofo ʻi Nāvū, ʻIlinoisi, ʻa ē naʻe fakataha ki ai e Siasí he taʻu ʻe ono kuo hilí. Naʻe foʻou e niʻihi ʻo kinautolu ki he Siasí pea teʻeki ke maʻu ha faingamālie ke nau feʻiloaki ai mo Siosefa pe ko hono tokoua ko Hailamé kimuʻa pea toki fanaʻi ʻa e ongo tangatá ʻe ha kau fakatanga ʻi Sune 1844.2 Ko e ʻuhinga ia naʻe fie lea ai ʻa Lusi fekauʻaki mo e kau pekiá. Naʻá ne fie maʻu ke ne fakamoʻoni ki he uiuiʻi fakaepalōfita ʻo Siosefá pea mo e fatongia ʻo hono fāmilí ‘i hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí kimuʻa pea mavahe e Kau Māʻoniʻoní.

Ne laka hake he māhina ʻe taha hono tutu ʻe he kau fakatanga angafītaʻá ʻa e ngaahi ʻapi mo e ngaahi pisinisi ʻa e Kau Māʻoniʻoní ‘i he ngaahi nofoʻanga ofi maí. Ne hola ha ngaahi fāmili tokolahi ki he tuʻunga malu ʻo Nāvuú ʻi heʻenau manavahē koeʻuhí ko ʻenau moʻuí. Ka naʻe fakautuutu pē e mālohi ange ʻa e kau fakatangá mo fokotuʻutuʻu lelei ange ʻi he ʻosi atu ha ngaahi uiké, pea vave hono fakahoko ha ngaahi feingatau kuo fakamahafu ʻi honau vahaʻa mo e Kau Māʻoniʻoní. Lolotonga iá, naʻe ʻikai ke fai ʻe he ngaahi puleʻanga fakafonuá mo e siteití ha meʻa ke maluʻi ʻaki e ngaahi totonu ʻa e Kau Māʻoniʻoní.3

Ko e tui ki aí ko ha meʻa fakataimi pē ia kimuʻa pea ʻohofi ʻe he kau fakatangá ʻa Nāvuú, ne aleaʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ha melino fakataimi ʻaki ʻenau loto fiemālie ke fetukutuku ʻa e Kau Māʻoniʻoní mei he vahefonuá ʻi he faʻahitaʻu failaú.4

ʻI hono tataki ‘e ha fakahā fakalangi, naʻe palani ʻa Pilikihami ʻIongi mo e kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke hiki e Kau Māʻoniʻoní ʻi ha maile ʻe tahaafe tupu fakahihifo, ʻo fakalaka atu he ʻOtu Moʻunga Maká, ʻi tuʻa ʻi he kauʻāfonua ʻo e ʻIunaiteti Siteití. Kuo fanongonongo ʻe he Toko Hongofulu Mā Uá, ko e kōlomu pule ʻo e Siasí, ʻa e fili ko ʻení ki he Kau Māʻoniʻoní ʻi he ʻuluaki ʻaho ʻo e konifelenisi ʻi he faʻahitaʻu fakatōlaú.

Naʻe pehē ʻe he ʻaposetolo ko Paʻale Palatí, “ʻOku palani ʻa e ʻEikí ke tataki kitautolu ki ha feituʻu te tau ngāue tauʻatāina ange ai, ʻa ia te tau lava ai ʻo fiefia ʻi he ngaahi tefitoʻi moʻoni haohaoa ʻo e tauʻatāiná mo e ngaahi totonu tuʻunga tataú.”5

Naʻe ʻiloʻi ʻe Lusi ʻe tokoniʻi ia ʻe he Kau Māʻoniʻoní ke fakahoko ʻa e fononga ko ʻení kapau te ne fili ke ʻalu. Naʻe fekauʻi ʻe he Ngaahi Fakahaá ke fakataha kotoa ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻi he feituʻu ʻe taha, pea naʻe fakapapau ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá ke nau fakahoko ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. Ka naʻe motuʻa ʻa Lusi peá ne tui he ʻikai te ne moʻui fuoloa. ʻI he taimi naʻá ne pekia aí, naʻá ne fie maʻu ke fai ia ʻi Nāvū ʻo ofi kia Siosefa, Hailame, mo e toenga ʻo e fāmilí kuo nau mālōloó, kau ai hono husepāniti, ko Siosefa Sāmita ko e Lahí.

ʻIkai ngata aí, ka naʻe nofo ʻi Nāvū ʻa e tokolahi taha hono fāmili naʻe kei moʻuí. Naʻe hoko hono foha pē ʻe taha naʻe kei moʻuí ʻa Uiliami ko ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá, ka kuó ne fakafisingaʻi honau tuʻunga fakatakí peá ne fakafisi ke ʻalu fakahihifo. Naʻe nofo foki mo hono ngaahi ʻofefine ʻe toko tolú—ko Sofolonia, Kataline mo Lusi—. Pea pehē foki mo hono ʻofefine ʻi he fono ko ʻEmá, ko e uitou ʻo e palōfitá.

ʻI he lea ʻa Lusi ki he fakatahaʻangá, naʻá ne naʻinaʻi ki he kau fanongó ke ʻoua te nau hohaʻa ki he fononga ʻoku tuʻunuku maí. Naʻá ne pehē ange, “ʻOua naʻa mou loto foʻi mo pehē he ʻikai te mou maʻu ha ngaahi saliote mo ha ngaahi meʻa.” Neongo e masivesivá mo e fakatangá, ka naʻe fakahoko ʻe hono fāmili ʻoʻoná ʻa e fekau ʻa e ʻEikí ke pulusi ʻa e Tohi ʻa Molomoná. Naʻá ne fakaʻaiʻai kinautolu ke nau fanongo ki honau kau takí pea fefaileleiʻaki.

Naʻá ne pehē, “Hangē ko e lea ʻa Pilikihamí, kuo pau ke mou faitotonu kotoa pē pe he ʻikai ke mou aʻu ki ai. Kapau ʻokú ke ongoʻi ʻita, te ke faingataʻaʻia.”

Naʻe lea lahi ange ʻa Lusi fekauʻaki mo hono fāmilí, he fakatanga fakamanavahē ne nau faingataʻaʻia ai ʻi Mīsuli mo ʻIlinoisí, pea mo e ngaahi faingataʻa ʻoku hanga mei muʻa ki he Kau Māʻoniʻoní. Naʻá ne pehē, “‘Oku ou lotua ke tāpuakiʻi ʻe he ʻEikí ʻa Misa Pilikihami mo e kotoa ʻo e kau taki ʻo e Siasí. ʻOku ou fie maʻu ke u feʻiloaki mo kimoutolu kotoa ʻi heʻeku ʻalu ki he maama ʻe tahá.”6

ʻI Sānuali ʻo e 1846, naʻe faʻa fakataha ʻa Pilikihami mo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá mo e Fakataha Alēlea ʻo e Kau Nimangofulú, ko ha kautaha naʻá ne tokangaʻi ʻa e ngaahi meʻa fakamāmani ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi he māmaní, ke palani ʻa e founga lelei taha mo vave taha ke fetukutuku ai mei Nāvuú pea fokotuʻu ha feituʻu fakatahaʻanga maʻá e Kau Māʻoniʻoní. Naʻe fokotuʻu ange ʻe Hiipa Kimipolo ko hono kaungā ʻaposetoló te nau taki fakahihifo ha kiʻi kulupu siʻisiʻi ʻo e Kau Māʻoniʻoní ʻi he vave tahá.

Naʻá ne faleʻi ʻo pehē, “Fokotuʻu ha kulupu te nau lava ʻo mateuteu ʻiate kinautolu peé, ke nau mateuteu ʻi ha faʻahinga taimi pē ʻe ui ai kinautolu ke nau ʻalu atu pea teuteu ha feituʻu maʻa honau ngaahi fāmilí pea mo e masivá.”

Naʻe fakamahinoʻi ange ʻe he ʻaposetolo ko ʻOasoni Palatí, “Kapau ʻe muʻomuʻa ha kulupu ʻo tō ha ngoue ʻi he faʻahitaʻu failau ko ʻení, ʻe fie maʻu ia ke kamata he ʻaho ʻuluaki ʻo Fēpuelí.” Naʻá ne fakakaukau naʻa fakapotopoto ange ke nau nofo ʻi ha feituʻu naʻe ofi angé, ʻa ia ʻe lava ke vave ange ai ʻenau tō ha ngoué.

Naʻe ʻikai ke leleiʻia ʻa Pilikihami ʻi he fakakaukau ko iá. Kuo ʻosi fakahinohinoʻi ʻe he ʻEikí ʻa e Kau Māʻoniʻoní ke nau nofo ofi ki he Anovai Māsima Lahí. Ko e anovaí ko ha konga ia ʻo e Anovai Māsima Lahí, ko ha feituʻu hangē ha fuʻu poulu lahí ʻoku ʻākilotoa ʻe ha ngaahi moʻunga. Ko e konga lahi ʻo e anovaí ko e fonua toafa mōmoa pea ko ha meʻa faingataʻa ia ke ngoueʻi, ʻa ia ʻoku ʻikai fie maʻu ia ʻe he kau ʻAmelika tokolahi ke nau hiki ki he fakahihifó.

Naʻe fakaʻuhingaʻi ʻe Pilikihami ʻo pehē, “Kapau te tau ʻalu atu ʻi he vahaʻa ʻo e ngaahi moʻungá ki he feituʻu ʻoku fai ki ai e fakakaukaú, he ʻikai ha meheka mei ha faʻahinga puleʻanga pē.” Naʻe mahino kia Pilikihami naʻe ʻosi nofoʻi ʻa e vahefonuá ʻe he kakai totonu ʻo e fonuá. Ka naʻá ne ʻamanaki lelei ʻe lava ke nofo melino ai ʻa e Kau Māʻoniʻoní ʻi honau lotolotongá.7

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Historianʻs Office, General Church Minutes, Oct. 8, 1845; “Conference Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1013–14. ʻOku lava ke maʻu atu ha lipooti kakato ʻo e malanga ʻa Lusí ʻi he konifelenisi ʻo ʻOkatopa 1845, mo e ngaahi fakamatala ʻi he Reeder and Holbrook, At the Pulpit, 21–26. Tefitó: Lusi Meki Sāmita

  2. Lusi Meki Sāmita, History, 1844–45, tohi 5, [7]; Saints, Volume 1, vahe 4 mo e 44; ʻUliʻuli, “How Large Was the Population of Nauvoo?” 92–93. Tefitó: Pekia ʻa Siosefa mo Hailame Sāmitá

  3. Solomon Hancock and Alanson Ripley to Brigham Young, Sept. 11, 1845, Brigham Young Office Files, CHL; “Mobbing Again in Hancock!” and “Proclamation,” Nauvoo Neighbor, Sept. 10, 1845, [2]; Gates, Journal, volume 2, Sept. 13, 1845; Glines, Reminiscences and Diary, Sept. 12, 1845; “The Crisis,” and “The War,” Warsaw Signal, Sept. 17, 1845, [2]; “The Mormon War,” American Penny Magazine, Oct. 11, 1845, 570–71; Jacob B. Backenstos to Brigham Young, Sept. 18, 1845, Brigham Young Office Files, CHL; Orson Spencer to Thomas Ford, Oct. 23, 1845; Thomas Ford to George Miller, Oct. 30, 1845, Brigham Young History Documents, CHL; vakai foki Leonard, Nauvoo, 525–42.

  4. To the Anti-Mormon Citizens of Hancock and Surrounding Counties (Warsaw, IL: Oct. 4, 1845), Chicago Historical Society, Collection of Manuscripts about Mormons, CHL; vakai foki Leonard, Nauvoo, 536–42.

  5. Fakataha Alēlea ʻa e Kau Nimangofulú, “Record,” Sept. 9, 1845, ʻi he JSP, CFM:471–72; “Conference Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1008–11.

  6. Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 29:8 (Revelation, Sept. 1830–A, ‘i he josephsmithpapers.org); Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 125:2 (Fakahā, fakafuofua nai ki he konga kimuʻa ʻo Māʻasi 1841, ‘i he josephsmithpapers.org); Historianʻs Office, General Church Minutes,” Times and Seasons, Nov. 1, 1845, 6:1013–14.

  7. Fakataha Alēlea ʻa e Toko Nimangofulú, “Record,” ʻaho 11 ʻo Sānuali, 1846, ʻi he JSP, CFM:514, 515, 518. Tefitó: Fakataha Alēlea ʻa e Toko Nimangofulú