2019
“ʻOku Fie Maʻu ke Ke Mavahe Mei He Feituʻú Ni”
Siulai 2019


“Oku Fie Maʻu ke Ke Mavahe Mei He Feituʻú Ni”

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻAnitofakasitā, Silei.

Neongo ʻeku ngaahi manavasiʻi kau ki heʻemau hiki ki he fakatokelau ʻo Sileí mo hoku fāmilí, ne hoko e toafá ko homau fonua ʻo e talaʻofá.

ʻĪmisi
road in Chile

Tā ʻo Konisepisioni, Silei, mei he Getty Images

ʻI heʻeku lau ʻi he Tohi ʻa Molomoná kau ki hono poupouʻi maʻu pē ʻe Nīfai ʻene tamai mata meʻa-hā-maí, naʻá ku aofangatuku ai mahalo ko e toʻu tupu kotoa ʻi he Siasí ʻoku nau mei hangē pē ko Nīfaí. Ka ʻi he fakakaukau hoku fāmilí ʻoku fie maʻu ke mau hiki ki he toafá, naʻá ku ongoʻi hangē ko Leimana mo Lemiuelá. Ne ʻikai ke u fie mavahe mei homau ʻapí.

Hangē ko Nīfaí, naʻe “fanauʻi au ʻi he ongo mātuʻa lelei” (1 Nīfai 1:1). Naʻá na kau fakatouʻosi ki he Siasí ʻi heʻena kei taʻu hongofulu tupú, pea naʻe tatali ʻeku fineʻeikí ki heʻeku tangataʻeikí lolotonga ʻene ngāue fakafaifekaú. Naʻá na hoko ko ha ongo mēmipa mālohi mo ngāue mālohi ʻo e Siasí.

ʻI heʻeku kei ʻi he ako māʻolungá, naʻe tuai e ngaʻunu ʻa e ʻekonōmiká ʻi homau vahefonua ko Konisepisioni, Sileí. Ne siʻisiʻi ke toe maʻu ha ngāue, pea ne faingataʻa ke maʻu ha ngāue ʻeku tangataʻeikí. Ne faifai peá ne fekumi ki ha ngāue ʻi tuʻa ʻi he koló.

Ne ʻave fakatokelau ia ʻe heʻene kumi ngāué ki he kolo ko Kalamá, ʻi he vahefonua keliʻanga malala ʻo Sileí. Ko ha taha ʻenisinia langa fale ia, pea naʻá ne maʻu ha ngāue lelei ai. Ka naʻá ne toko taha pē pea mamaʻo fau. Ne mau toki mamata pē kiate ia ʻi haʻane lava ʻo totongi e pasi houa ʻe 32 ke ne haʻu ai ki ʻapí.

Hili ha ngaahi taʻu siʻi ʻo e toki sio tuʻo ua pē pe tuʻo tolu he taʻu ki heʻeku tangataʻeikí, ne ongoʻi ʻe heʻeku fineʻeikí kuo taimi ke fai ha liliu. Ne aofangatuku ʻe heʻeku mātuʻá ʻoku fie maʻu ke hiki e toenga ʻo homau fāmilí ki he tokelaú.

ʻOku Fie Maʻu ke tau Fakataha mo ʻEtau Tangataʻeikí

Ne ʻikai faingataʻa ki hoku tehiná ke hiki. Pea ko hoku tuofefine lahí, ʻa ia naʻe ʻi he ʻunivēsití, naʻá ne tā ha sīpinga lelei kiate au.

Naʻá ne pehē, “Te u feilaulauʻi ʻeku akó. ʻOku fie maʻu ke tau fakataha mo ʻetau tangataʻeikí.”

Ne poupouʻi ʻe he taha kotoa e fili ke hikí tuku kehe pē au. Naʻá ku fie fakataha foki mo ʻeku tangataʻeikí, ka naʻá ku fakafepakiʻi hono fakahoko ʻo ha ngaahi liliú mo e ngaahi feilaulau fakatāutahá. Ne u maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa, ne u ʻilo hoku ʻātakaí, naʻá ku fiefia ʻi heʻeku tōʻonga moʻuí, pea naʻá ku fie ʻalu ʻo ʻunivēsiti ʻi Konisepisioni. Naʻá ku fai e meʻa kotoa pē ne u ala lavá ke fakalotoʻi ʻeku fineʻeikí ʻoku ʻikai totonu ke mau ʻalu.

Ne faifai peá ne pehē mai, “Foha, ʻoku toko taha pē hoʻo tangataʻeikí. ʻOkú ne fie maʻu ke tau fakataha mo ia. ʻOku ou fakaʻamu ange naʻe mahino kiate koe, ka ʻokú ke fuʻu tokanga taha pē kiate koe.” Naʻá ne fakapapauʻi mai kiate au, “Te tau maʻu ha ngaahi faingamālie ai.”

Naʻá ku ʻiloʻi ʻi hoku lotó ko ʻene moʻoni—neongo naʻe teʻeki ai fakalotoʻi ʻeku fakakaukaú. Ne ʻikai haʻaku fakamoʻoni mālohi he taimi ko iá, ka naʻá ku fakakaukau ke u lotu pe ʻoku totonu nai ke u ʻalu mo hoku fāmilí. Ne haʻu ha tali mahino kiate au: “ʻOku fie maʻu ke ke mavahe mei he fetuʻú ni.” Naʻá ku lotomamahi, ka naʻá ku talaange ki heʻeku ongomātuʻá te u ʻalu.

Ko e Fē ʻa e ʻUlu ʻAkaú?

Ko Konisepisioní ko ha feituʻu lanu mata pea ʻulu ʻakauʻia. ʻOku tō mai ki ai ha ʻuha ʻinisi ʻe 50 (127 cm) he taʻú. Ko ʻAnitofakasitā, ʻa e kolo ofi ki Kalama naʻa mau hiki ki aí, ʻoku tō mai pē ha ʻinisi ʻe 0.1 (0.25 cm) he taʻu.

Ko e meʻa fakaʻohovale taha kiate au fekauʻaki mo e hikí ko e fononga ki aí. ʻI heʻemau fononga pasi fakatokelaú, naʻe fakamamahi e mamata ki he liliu mei he lanu matá ki he lanu melomeló. Naʻá ku fifili, “Ko e fē ʻa e ʻulu ʻakaú? Ko e fē ʻa e fanga pulu ʻi he tafaʻaki tukuʻutá?” Ko e meʻa pē naʻá ku sio ki aí ko e kelekele, makamaka, mo e ngaahi moʻunga.

Ne ʻosi mahino ko e tafaʻaki fakatokelau ʻo Sileí ko e toafa, ko e hā ha toe meʻa ke u ʻamanaki atu ki ai? Ne fakamanatu mai kiate au e ongo naʻe maʻu ʻe Leimana mo Lemiuela ʻi he taimi ne liʻaki ai ʻe he fāmili ʻo Līhaí e fonua ʻo honau tofiʻá pea nau ʻalu atu ki he maomaonganoá.

Ne lahi ha ngaahi meʻa naʻá ku manavasiʻi ki ai ʻi heʻemau tūʻuta ki ʻAnitofasitaá. Ko e hā nai ʻe hoko kapau he ʻikai maʻu haʻaku ngaahi kaungāmeʻa? Ko e hā nai ʻe hoko kapau he ʻikai ke u lata ʻi he feituʻú? Ko e hā nai ʻe hoko kapau he ʻikai hoko ʻeku ngaahi fakaʻānaua ki he kahaʻú?

Ko hono fakaʻosí, ne ʻikai totonu ke u hohaʻa. Ne moʻoni pē ʻeku fineʻeikí kau ki he ngaahi faingamālie ne fakatatali mai kiate kimautolú—tautautefito ki he ngaahi faingamālie fakalaumālié.

Kimuʻa pea mau hikí, ne ʻikai ke mahuʻinga e ongoongoleleí kiate au. Ne kimui atu ʻa e ʻEikí ia. Ka ʻi ʻAnitofasitaá, ne haʻu ha kakai ki heʻeku moʻuí ʻo nau tokoniʻi au ke u mamata ki he fakaʻofoʻofa ʻo e ongoongoleleí. Naʻá ku maʻu ha tokoni mei ha kau taki lakanga fakataulaʻeiki makehe. Ne maʻu hoku ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau kei hoko ko ha makakoloa kiate au. Kuo liliu fakaʻaufuli ʻeku moʻui fakalaumālié.

ʻĪmisi
Segio at institute

ʻOku feohi ʻa Sēsiō mo hono ngaahi kaungāmeʻá ʻi he ʻinisititiutí.

ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku fanongo ki heʻeku fineʻeikí. ʻOku ou houngaʻia ʻi hono tali ʻe he ʻEikí ʻeku lotú. ʻOku ou houngaʻia ʻi heʻeku maʻu e loto-toʻa ke hiki fakatokelau mo hoku fāmilí.

Ko e toafa ko ʻení ʻa e feituʻu naʻá ku fakahoko ai ha ngaahi liliu naʻá ne tokoniʻi au ke u hoko ki he tuʻunga ʻoku ou ʻi ai he ʻaho ní. Ko e feituʻu ʻeni naʻá ku tukupā ai ke tali kakato e ongoongoleleí, ngāue fakafaifekau, mali ʻi he temipalé, mo fakatapui ʻeku moʻuí ki he ʻEikí. Ko e feituʻu ʻeni naʻá ku fakapapauʻi ai ʻoku ʻikai ke u toe fie hoko ʻo hangē ko Leimana mo Lemiuelá.

Kiate au mo hoku fāmilí, ne hoko e maomaonganoá ko homau fonua ʻo e talaʻofá.