2019
Ko Ha Kau Fakamoʻoni Kimautolu: Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he ʻAho Ní
Siulai 2019


Ko Ha Kau Fakamoʻoni Kimautolu: Ko e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Ua ʻi he ʻAho Ní

ʻOku vahevahe ʻe he kau ʻAposetolo ʻo onopōní ʻenau ngaahi fakakaukau fekauʻaki mo honau uiuiʻi toputapú.

ʻĪmisi
members of the Quorum of the Twelve Apostles

Faitaaʻi ʻe he Busath Photography

ʻI he ngaahi taʻu ʻe 189 talu mei hono fokotuʻu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, kuo ui ha kau tangata ʻe toko 102 ke nau hoko ko ha kau mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Neongo kuo fakahinohino ʻe he ʻEikí ha ngaahi liliu lahi ʻi he Siasí talu mei ai, ka ko e ngaahi tefitoʻi fatongia ʻo e ʻAposetoló ʻoku kei tatau ai pē.

Naʻe lea ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá mei hono ʻōfisi ofi ki he Temipale Sikueá, ki he tufakanga fakalaumālie ʻoku tuku ki he kau ʻAposetoló ke fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí ʻi he funga ʻo e māmaní, ki he fehokotaki makehe ʻoku nau maʻu mo e kau faifekaú, pea mo e ngaahi maʻuhala angamaheni fekauʻaki mo e hoko “ko ha ʻaposetolo, tangata kikite, mo e tangata maʻu fakahaá.” ʻI hono fakafehuʻi ange pe ʻoku toe ʻi ai ha kau mēmipa kehe ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá te ne fie fokotuʻu mai ke talanoa ki ai fekauʻaki mo honau uiuiʻi toputapú mo fakakau ʻi he fakamatala ko ʻení, ne vave ʻaupito hono tali mai ʻe Palesiteni Pālatí, “ʻIo. Ko kinautolu kotoa.”

Mahino mo ʻIloʻi

ʻOku fehangahangai e kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní mo ha ngaahi faingataʻa lahi. ʻOku nau ngāue fakaetauhi ki he ngaahi fakatahaʻanga lotu fakamāmanilahi ʻoku ʻahiʻahiʻi ʻe he moveuveu fakapolitikalé, maumau ʻo e fāmilí, teke mālohi taʻetūkua ʻa e mītia fakasōsialé, mo e ngaahi tuʻunga taʻepau fakaʻekonōmiká. ʻOku mahuʻinga ke mahino ki he kau ʻAposetoló ʻa e ngaahi faingataʻa mo e tūkunga ʻoku fehangahangai mo e kau mēmipá.

ʻI heʻenau hoko ko e kau taki ʻo e Siasí, kuo pau ke feinga e kau ʻAposetoló ke nau ʻiloʻi e kakaí mo honau ngaahi tūkungá kae lava ke tokoniʻi lelei ange kinautolu.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soalisi, “ʻOku fie maʻu ke tau ako e ngaahi meʻa ʻoku nau uesia e moʻui ʻa e kakaí. ʻOku fie maʻu e kau ʻAposetoló ke nau toutou ngāue maʻu pē ke ako, fekumi, mo maʻu e ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, neongo ʻoku mahuʻinga ke ongoʻi e ngaahi meʻa ʻoku fehangahangai mo e kāingalotú, ʻoku toe mahuʻinga ange ki he kau ʻAposetoló ke nau mātuʻaki fakafanongo ki he leʻo fakahinohino ʻo e ʻOtuá pea ke nau fakaongoongo ki he finangalo ʻo e ʻEikí. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “Ko e Siasi ʻeni ʻo e ʻEikí, pea ko ʻemau faingataʻaʻia lahi tahá ko hono fakapapauʻi ʻoku fenāpasi e meʻa ʻoku mau faí mo e finangalo ʻo e ʻEikí ʻi Hono puleʻangá ʻi he māmani ko ʻení.”

Kau Fakamoʻoni Makehe

ʻI hono fakamatala ʻe he ʻAposetolo takitaha hono uiuiʻí, ʻoku vave ʻaupito e mahino mai ʻoku ʻikai ko e ngaahi fatongia fakapuleʻí ʻa e meʻa ʻoku mahuʻinga taha kiate kinautolú. Ko honau tefitoʻi fatongiá ʻoku tatau tofu pē talu mei tuai—ko ʻenau hoko ko ha “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23).

Ko e fakahinohino fakaʻosi ʻa e Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetoló (vakai, Mātiu 28:19–20) ko e fekau ke nau ʻalu atu “ke akoʻi, ke fakamoʻoni, ke papitaiso, pea ke langa hake mo fakamālohia Hono Siasí,” ko e fakamatala ia ʻa Palesiteni Pālatí.

Kuo teʻeki ke liliu e fatongia ʻo e kau ʻAposetoló ʻi he ʻahó ni. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Tēvita A. Petinā, “Ko e ʻuluakí mo e muʻomuʻa tahá, ʻi he taimi kotoa pē, ko e kau fakamoʻoni kimautolu ʻo hono moʻoni ʻo e moʻui ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ʻikai ko ha kau pule ngāue kimautolu; ko ha kau faifekau kimautolu ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.”

ʻOku fekauʻi e kau ʻAposetoló “ke nau hoko ko e kau fakamoʻoni fononga holo” ʻa ia ʻoku nau ʻalu atu “ki he māmaní kotoa,” ko e fakamatala ia ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlaní. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau fie maʻu ke ongoʻi, ʻo aʻu ki he ʻiuniti mamaʻo taha ʻo e Siasí ni ʻi he tuʻu faka-siokālafí, ʻoku ʻi ai ha fehokotaki vāofi ʻiate kinautolu mo e palōfita ʻa e ʻEikí. “ʻOku faʻa taku ʻo pehē, ʻʻOku siʻisiʻi fau e māmaní ki he Siasí.’ ʻOku mau ʻamanaki ʻoku hoko maʻu pē ʻeni ʻi he anga e fetuʻutaki Fakaeʻaposetoló.”

ʻĪmisi
Christ appearing to His Apostles

Ko Ia Ke ʻAlu ʻA Kimoutolu, ʻo Fakalotuʻi ʻa e Ngaahi Puleʻanga Kotoa Pē, tā ʻe Harry Anderson

Aʻu ki he Siteiki Kotoa Pē

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki hili ha taʻu ʻe fā, ʻoku ʻi ai ha mēmipa ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he siteiki mo e uooti, vahefonua mo e kolo kotoa pē ʻi he Siasí, ʻoku ʻalu atu ke fakataha mo honau kau takí—mo akoʻi kinautolu ki he ngaahi meʻa mahuʻinga fakaepalōfitá.

Naʻá ne pehē, “Kuo tuku ʻe he ngaahi konifelenisi fakatakimuʻá ke mau fakakakato homau tufakanga fakatokāteliné ke ‘[langa] hake e siasí mo [tokangaʻi] hono ngaahi meʻa kotoa pē ʻi he ngaahi puleʻanga kotoa pē’ [Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:34] ʻi he fakahinohino ʻa e Kau Palesitenisī ʻUluakí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, ʻoku tokoni e ngaahi aʻusia ako fakakātoa, mahutafea, mo loloto ʻoku maʻu ʻe he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke fakahinohino e kau taki fakalotofonuá ʻi heʻenau fakahoko e ngaahi tuʻutuʻuni mahuʻinga ke fakalotolahiʻi mo poupouʻi e kāingalotú ʻi honau ngaahi faingataʻaʻiá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo, “ʻI heʻemau fononga ki he ngaahi feituʻu kehekehé, ʻoku mau ongoʻi e failelei ʻa e kāingalotú. ʻOku mau fanongoa ha ngaahi aʻusia pea mau ako ha ngaahi meʻa ʻoku nau tokoni ke mahino kiate kimautolu ʻi heʻemau fealeaʻaki fakataha ko ha kōlomú, fekauʻaki mo e ngaahi meʻa ʻoku hoko ʻi he ngaahi tapa kehekehe ʻo e māmaní pea ʻi he ngaahi kulupu kehekehe ʻi he lotoʻi Siasí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuki ʻoku hoko e fononga ki he ngaahi konifelenisi fakatakimuʻá ke “ʻomi ai kiate kimautolu ha faingamālie ke mau feohi mo e kakai lelei mo fakaʻofoʻofá. “ʻOku mau ʻaʻahi ki honau ngaahi ʻapí, pea ʻoku mau maʻu e faingamālie ke ngāue fakaetauhi kiate kinautolu. … Ko e ngāue fakaetauhi ki he Kāingalotú ʻa e meʻa ʻoku ongo loloto taha ki homau ngaahi lotó. ʻOku mau fakahoko ia ʻaki e tataki mei he Laumālie Māʻoniʻoní mo e Fakamoʻuí pea mo e ʻilo ne ako ʻi he ngaahi aʻusiá, ʻa ia ʻoku fuʻu toputapu honau niʻihi ke vahevahe,” ko ʻene fakamatalá ia.

Ki he Toko Tahá

Hili ha taʻu ʻe 43 ʻo e hoko ʻa Palesiteni Pālati ko ha Taki Māʻolungá pea ko e taʻu fāngofulu ʻaki ʻeni ʻo ʻene ngāue ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, kuo ʻave ia ʻe hono ngaahi fatongiá ki he ngaahi fonua lahi ʻi he māmaní, ʻo ne lava ai ʻo ngāue fakaetauhi mo femātaaki mo ha kāingalotu mo e kau faifekau taʻefaʻalaua. Kuo feinga ha laui miliona ke fanongo ki heʻene ngaahi pōpoaki ʻi he konifelenisi lahí mo e ngaahi fakataha lotú. Pea neongo ʻene maʻu ha fatongia fakamāmanilahí, ʻoku fakaʻatā ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ia ke ne feohi mo tāpuekina e niʻihi fakafoʻituituí. Naʻá ne pehē, ko e meʻa ngali fehangahangaí ni ko e founga ia ʻa e Fakamoʻuí. “ʻOku ou faʻa maʻu ha tohi mei ha taha ʻo pehē, ʻNaʻá ku ʻi ha fakatahaʻanga, pea naʻá ke lea ʻaki ha meʻa naʻá ne liliu ʻeku moʻuí.’ Ko e mālohi ia ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tokanga e ʻEikí ki he fanga kiʻi meʻa fakaikiiki ʻi Hono Siasí.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, ʻOku “taʻefaʻalaua ha ngaahi aʻusia lelei mo faingofua mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻi he funga ʻo e māmaní” ʻoku nau fakamatalaʻi e ngāue fakaeʻaposetoló. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “ʻOku fekauʻi ʻe he ʻEikí ha mēmipa ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi feituʻu pau ʻi ha ngaahi taimi pau ʻa ia ʻoku mau feʻiloaki ai mo e kakai faivelenga ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní mo e niʻihi kehe ʻoku nau faʻa faingataʻaʻia pe fie maʻu e fakafiemālié mo e fakalotolahí. ʻOku fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá e ngaahi fengāueʻakí ni.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Lainolo A. Lasipeni hili hono ui ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló, naʻá ne ʻilo ʻoku fie maʻu ha taimi lahi ange ʻi ha meʻa ʻoku fai ke ne feʻiloaki ai mo e kau mēmipa ʻo e Siasí mo e niʻihi kehé. Naʻá ne pehē, “Oku ʻikai fakatefito ʻiate au. ʻʻOku fekauʻaki ia mo e fakaʻapaʻapa mo e fakalangilangi ʻoku maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ni ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló.”

Ne pehē ʻe ʻEletā Lasipeni lolotonga hono fakanofo ia ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló, naʻe fakahinohinoʻi ia ʻo pehē, “ʻʻOku mau tuku koe ʻi ha tuʻunga ke ke hoko ko ha fakamoʻoni makehe ʻo e huafa ʻo Kalaisí ʻi he funga ʻo e māmaní kotoa … ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he tūkunga kotoa pē.’ Ne kau e ngaahi lea ko iá ʻi hoku fakanofó: ʻʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he tūkunga kotoa pē.’”

ʻĪmisi
President Ballard, Elder Holland, Elder Uchtdorf, Elder Bednar

Palesiteni Pālati ʻi Sipeini

ʻEletā Hōlani ʻi ʻIngilani

ʻEletā ʻUkitofa ʻi Lūsia

ʻEletā Petinā ʻi Pelū

Faitaaʻi ʻe Juan Antonio Rodriguez (Sipeini), Simon Jones (ʻIngilani), Luis Antonio Arroyo Abando (Pelū), Christen Albo (ʻĀsenitina), Dalene Griffin (Mekisikou), Alexandre Borges (Palāsila)

Ko ha Vā Fetuʻutaki Mahuʻinga

ʻOku fevahevaheʻaki ʻe he kau ʻAposetoló mo e kau faifekau taimi kakato ʻe toko 70,000 tupu ʻa e Siasí ha vā fetuʻutaki toputapu pea naʻa mo e fefalalaʻakí.

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani ʻoku haʻu e foʻi lea ʻaposetoló mei he foʻi lea faka-Kalisi ʻoku ʻuhinga “ke fekauʻi.” Fakakaukau ki he fekau liliu moʻui ne ʻoange ʻe he Fakamoʻuí ki Heʻene kau ʻAposetolo ʻo e kuonga muʻá: “Mou ʻalu ki māmani kotoa pē ʻo malangaʻaki ʻa e ongoongoleleí ki he kakai fulipē. Ko ia ʻe tui mo papitaisó, ʻe moʻui” (Maʻake 16:15–16).

Naʻe fakamatala ʻa Palesiteni Pālati, ke muimui ki he fekau ko iá, ʻoku “femoʻuekina angatonu” e Toko Hongofulu Mā Uá ʻi he ngāue fakafaifekaú mo hono ʻoatu e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku vahevahe ʻe he kau ʻAposetolo ʻo e ʻaho ní, ʻo hangē ko Paula ʻi he kuonga muʻá, honau ngaahi fatongiá ʻi he faʻa lotu ke vahevahe e ongoongoleleí mo e niʻihi kehé. Pea ʻi he ʻulungaanga fakaeʻaposetoló, ʻoku fekauʻi atu e kau faifekaú ʻi he funga ʻo e māmaní ke akoʻi e ongoongolelei ʻa Kalaisí. Naʻe pehē ʻe ʻEletā Petinā, “Ko e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku nau fakaʻaongaʻi e ngaahi kī ʻoku nau maʻú, ke vahe kinautolu ki he ngaahi misioná. Pea ko ia ai, ʻoku mau fekauʻi kinautolu.”

ʻOku kei hoko pē e ʻEikí ko e pule faifakahinohino ki he ngāue fakafaifekaú. ʻOkú Ne fakamafaiʻi ʻEne kau ʻAposetolo moʻuí, ʻa ia kuo vahe ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ke ngāue ʻi he Fakataha Alēlea Pule ʻo e Kau Faifekaú, ke fakahoko Hono finangaló ki he kau faifekau taimi kakato ʻoku nau ngāue ʻi he ngoué. ʻOku mahulu atu e ngaahi fatongia pule ko iá ʻi hano “fakalele pē ʻo e kautahá,” ko e fakamatala ia ʻa ʻEletā Petinaá. ʻOku maʻu ʻe he kau ʻAposetoló e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ki hono tānaki ʻo ʻIsilelí. Naʻá ne pehē, “ʻOku mau tokangaʻi fakalaumālie mo ʻoatu e fakahinohino ke fakahoko e ngāué ʻi he founga ʻoku finangalo ki ai e ʻEikí.”

‘Oku tataki ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa e Fakataha Alēlea Pule ʻo e Kau Faifekau ʻa e Siasí. ʻOku ʻi hono funga tesí ha kiʻi tā tongitongi polonise siʻisiʻi ʻo ha ongo hoa faifekau ʻokú na ʻaka mālohi atu ʻi ha ongo pasikala, mahalo ko haʻana fakavavevave ki haʻana taimi akoʻi. Ko e taimi kotoa pē ʻokú ne vakavakaiʻi ai e tātongitongi polonisé, ʻoku fakamanatu ange kiate ia ko e fehokotakí he ʻikai lava ke motuhi ʻi he vahaʻa ʻo e kau ʻAposetoló mo e kau faifekaú. “ʻOku fakahoko ʻe he faifekau kotoa pē ʻi he toko 70,000 ha ngāue toputapu pea ʻoku ui kinautolu ʻe he ʻEikí ʻaki ha tohi mei he palōfita ʻa e ʻOtuá ke hoko ko ha kau fakafofonga ʻo e Fakamoʻuí. Ko ha meʻangāue kinautolu ʻa e Toko Hongofulu Mā Uá.”

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Pālati, “ʻOku mau fakataha mo kinautolu ʻi homau taimi ʻatā kotoa pē. “ʻOku mau tuku ke nau fai ha ngaahi fehuʻi. ʻOku mau feinga ke tokoniʻi kinautolu ke nau kumi, akoʻi, mo fakamālohia ʻa e fānau ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.”

ʻOku fekauʻi atu ʻi he ngāue fakataha ʻa e ongo kulupú fakatouʻosi ke vahevahe ʻa e ongoongo lelei ʻo e ongoongoleleí ki he funga ʻo e māmaní. Naʻe pehē ʻe ʻEletā D. Toti Kulisitofasoni, “ʻOku mau vakai atu ki he kau faifekau taimi kakató ko homau ngaahi hoa ngāue.”

Ngaahi Maʻuhalá

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni, neongo ʻe fakakaukau ha niʻihi mei tuʻa ʻoku tataki ʻa e Siasí ʻo hangē ha kautaha fakapisinisí, ka ko e tuʻunga fakaeʻaposetoló “ʻoku ʻikai hangē ia ko ha kau pule ki ha pisinisí; ʻoku fuʻu kehekehe ʻaupito.” “Ko hono moʻoní ko e fatongia ʻo ha ʻAposetolo ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí ko ha fatongia fakafaifekau mo e tokotaha malanga.” Ko e fatongia ʻo e hoko ko ha fakamoʻoni ʻo Sīsū Kalaisi ki he māmaní ʻoku “akoʻi mo ʻiloʻi ʻaki kimautolú.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Niila L. ʻEnitaseni ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku ʻikai ha fakatuʻutuʻunga, fakalotoa, pe tānakiʻanga mālohi. ʻOku ʻi ai ha “ngaahi fakakaukau kehekehe,” ka “ʻoku ʻikai ha loto-hīkisia.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni ʻoku fakatahatahaʻi ʻe he ʻEikí ha kakai mei he ngaahi malaʻe mo e puipuituʻa kehekehe. Ka “ʻoku nau faitatau ʻi heʻenau fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí pea ʻi heʻenau loto fakatōkilaló. ʻOku ʻikai ke nau fekumi ki ha tuʻunga; ʻoku ʻikai ke nau feinga ke pehē ko e tokotaha poto taha ia ʻi he lokí. ʻE lava ke ngāue ʻaki ia ʻe he ʻEikí. Kuo teʻeki ai ke u teitei sio ʻi ha taha [ʻi he Toko Hongofulu Mā Uá] ʻoku ʻita, pea ʻoku teʻeki ai ke u teitei sio ʻoku tukuhifo ʻe ha taha ha taha kehe.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, ʻoku fakamatalaʻi ʻe he loto fakatōkilaló e ʻuhinga ʻo e tuʻunga fakaeʻaposetoló. ʻOku ʻiloʻi kinautolu ʻi he meimei feituʻu kotoa pē ʻoku nau fononga ki aí koeʻuhi ko honau uiuiʻí, “ka ʻoku mau ʻilo ʻoku ʻikai fekauʻaki ia mo kimautolu—ʻoku fekauʻaki ia mo Ia. ʻOku mau fakafofongaʻi Ia. … ʻOku fekauʻaki ia mo ʻEne maʻongoʻongá.”

ʻĪmisi
Elder Cook, Elder Christofferson, Elder Andersen, Elder Rasband

ʻEletā Kuki ʻi ʻĀsenitina

ʻEletā Kulisitofasoni ʻi Mekisikou

ʻEletā ʻEnitaseni ʻi Palāsila

ʻEletā Lasipeni ʻi ʻInitia

ʻOku Ui Kotoa Kitautolu ki he Ngāué

Hili e pekia mo e Toetuʻu ʻa e Fakamoʻuí, naʻá Ne akoʻi ai ʻEne kau ʻaposetoló ʻi ha ʻaho ʻe 40 kimuʻa peá Ne hāʻele hake ki he langí. Koeʻuhí ko e ʻi ai ha tuʻunga ne ʻatā ʻi he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá—ne hoko koeʻuhí ko hono lavakiʻi mo e pekia ʻa Siutasi ʻIsikalioté—ne tautapa fakataha ai ʻa e kau mēmipa ʻo e kōlomú ki he ʻEikí.

Ne ʻiloʻi ai ha ongo tangata ʻe toko ua, ko Mataiasi mo Pāsapa, pea naʻe lotu e kau ʻAposetoló ke fakahaaʻi ʻe he ʻEikí “pe ko hai ʻiate kinauá ni kuó ke filí, … pea naʻa nau talotalo; pea totonu kia Mataiasi; pea naʻe lau fakataha ia mo e toko hongofulu mā toko taha ʻo e kau ʻaposetoló” (vakai, Ngāue 1:23–26).

Naʻe fakamatalaʻi ʻe ʻEletā Lenilani, ʻi he taimi ko iá mo e taimí ni, “ko hono ui kita ko ha ʻAposetoló ʻoku ʻikai ko ha lavameʻa pe ko ha fakalangilangi.” ʻOku ʻikai ko ha uiuiʻi ia ʻokú te feinga ke maʻu. Ko Mataiasi, ʻi he Ngāue vahe 1, naʻe fili ʻe he ʻOtuá kae ʻikai ko Pāsapa. Ne ʻikai fakahā mai ʻe he ʻOtuá hono ʻuhingá. Ka ko e meʻa ʻoku totonu ke tau ʻiloʻí, naʻe tatau pē ʻa e fakamoʻoni mo hono fakaʻapaʻapaʻi ʻe Pāsapa e Fakamoʻuí mo ʻEne Toetuʻú mo Mataiasi.”

Naʻá ne fakamatalaʻi, ko e filí naʻe fai ʻe he ʻOtuá. “Kapau naʻe fakahoko ʻe Pāsapa ha faʻahinga uiuiʻi pē naʻá ne maʻu, ne ʻikai kehe hono palé mei he meʻa ne mei maʻu ʻe Mataiasí, ʻo kapau naʻá ne tauhi faivelenga ki hono uiuiʻí.”

Hangē ko e tatau ʻa e fakamoʻoni ʻa Pāsapá mo e fakamoʻoni ʻa Mataiasí, ʻoku ʻi ai e totonu ʻa e mēmipa kotoa ʻo e Siasí ki ai, pea ʻe lava ke nau “fakatupulaki ha vā hangē ʻoku fakaeʻaposetoló mo e ʻEikí,” ko e fakamatala ia ʻa Palesiteni Pālatí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUkitofa, ko e ngāue ki he ʻEikí mo Hono siasí “ko ha faingamālie mo ha tāpuaki. Ko ha meʻa fakaʻeiʻeiki. Kuo fakahaaʻi mai ʻe he ʻEikí ʻEne ʻofa kiate kitautolú, pea ʻe lava ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻEikí ʻaki ʻetau fai ha faʻahinga meʻa pē ʻokú Ne kole mai ke tau fai.”

Ko ha Aʻusia Toputapu

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻEnitaseni, ko ha aʻusia toputapu ʻa e lava ke te hoko ko ha konga ʻo e fakataha alēlea māʻolunga fononga holó. “ʻI heʻemau fakamoʻoní, ʻoku aʻu e fakamoʻoni ko iá ki he loto ʻo e kakaí, ʻoku hoko hano konga koeʻuhí ko homau fakanofó.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kulisitofasoni ʻi he kamataʻanga ʻo ʻene ngāue fakaeʻaposetoló, naʻá ne ongoʻi lōmekina ʻi heʻene fakakaukau atu ki he ʻamanaki mai ʻa e kakaí. Ka naʻá ne maʻu ha pōpoaki mahinongofua mei he ʻEikí: “Fakangaloki koe mo e ngaahi fakakaukau ʻe ala maʻu ʻe he kakaí fekauʻaki mo koé, ʻo tatau ai pē pe te nau fiefia pe lotomamahi pe meʻa kehe pē. Tokanga taha pē koe ki he meʻa ʻoku ou fie foaki kiate kinautolu ʻo fakafou ʻiate koé. Tokanga taha ki he meʻa ʻoku ou finangalo ke nau fanongo ki ai ʻo fakafou ʻiate koé.”

ʻI he ngaahi taʻu kuo hilí, naʻe ʻaʻahi ʻa ʻEletā Kulisitofasoni ki Melita, Venesuela, pea ne ʻi ai ha kiʻi tamasiʻi, mahalo naʻe taʻu 7 nai, naʻá ne fakatokangaʻi mai ia mei ha matapā sioʻata peá ne kamata kaikaila, “El Apostol, el Apostol!” (“Ko e ʻAposetoló, ko e ʻAposetoló!”).

“Ko ha kiʻi meʻa faingofua ia, ka naʻá ne fakahaaʻi mai kiate au ʻa e loloto ʻo e houngaʻia ʻoku maʻú, naʻa mo e fānaú, ki he uiuiʻí,” ko ʻene fakamatalá ia. “ʻOku ʻikai fekauʻaki ia mo e tokotaha ʻokú ne maʻu e uiuiʻí. Kuo ako ʻe he kiʻi tamasiʻi ko iá ha tuʻunga ʻo e houngaʻia ki he uiuiʻí mo e meʻa ʻokú ne fakafofongaʻí.”

ʻĪmisi
Elder Stevenson; Elder Renlund; Elder Gong; Elder Soares

ʻEletā Lasipeni ʻi ʻInitia; ʻEletā Sitīvenisoni ʻi Hongo Kongo; ʻEletā Lenilani ʻi Palāsila; ʻEletā Kongo ʻi Sengihai, Siaina; ʻEletā Soalisi ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí.

Faitaaʻi ʻe Wendy Gibbs Keeler (ʻInitia), Clebher Tex (Palāsila), Monica Georgina Alvarado Zarate (Sengihai), Janae Bingham (BYU)