2019
Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Faifekau ʻOku Foki Teʻeki ʻOsi ki ʻApi Mei he Ngāue Fakafaifekaú
Siulai 2019


Fakakomipiuta Pē: Kakai Lalahi Kei Talavoú

Ko Hono Poupouʻi ʻo e Kau Faifekau ʻOku Foki Teʻeki ʻOsi ki ʻApi Mei he Ngāue Fakafaifekaú

Ngaahi tokoni ki hono fakamoʻui ʻo e kau faifekau ʻoku nau foki ki ʻapi teʻeki ʻosi honau taimí.

Ko e taha ʻo e ngaahi talanoa mālie mei he Tohi ʻa Molomoná ko e kau tau kei talavou ʻe toko 200 ʻa Hilamani ne kafó (vakai, ʻAlamā 57:25). ʻOku ou pehē ʻoku ʻi ai ha ngaahi meʻa ʻoku faitatau ai e kau tau ʻe toko 200 ko iá mo e kau faifekau ʻo e kuongá ni ʻa ia ʻoku nau foki vave ki ʻapi mei he taimi totonú, koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga kehekehe.

Neongo ne mavahe ʻa e toko 200 mei honau ngaahi ʻapí ʻi he ngaahi ʻuhinga loto-toʻa tahá, ka ne nau kei kafo pē ʻi he taú. Fakatauange pē ne nau vakai kiate kinautolu ko ha kau loto-toʻa, kuo fai honau tūkuingatá, kae mahalo naʻa nau aʻusia ha veiveiua mo fakafehuʻia e ʻuhinga kuo ʻikai maluʻi ai kinautolu ʻo hangē ko honau kaungā fonongá.

Hangē ko e kau tau ʻa Hilamaní, ʻoku faʻa ngalo ʻi he kau faifekau ʻoku nau foki vave ki ʻapi mei honau ngaahi misioná ʻa e foʻi moʻoniʻi meʻa, naʻa nau loto fiemālie ke ngāue tokoni mo ʻalu atu ki he “taú,” ʻi he moʻui līʻoa kakato. Ne nau teuteu ki he ngāue fakafaifekaú pea ne fakafonu kinautolu ʻaki e tuí mo ha loto holi ke ngāue maʻá e ʻEikí. ʻI he taimi ʻoku nau “tōnounou” aí (hangē ko ʻení, fehangahangai mo ha ngaahi palopalema fakatuʻasino mo fakaeʻatamai, naʻa mo e maumau fonó), ʻoku nau faʻa tokanga taha ki he meʻa ne ʻikai ke nau ikunaʻí pea nau ongoʻi mamahi, mā pe loto-foʻi ai. Mahalo te nau fakafehuʻia ʻa e ueʻi fakalaumālie ne nau maʻu ke nau ngāue fakafaifekaú. Mahalo ʻe hohaʻa ʻa e kau faifekau kuo foki maí ko ʻení ki he anga e vakai ange ʻa e kakaí pe ko e ʻEikí kiate kinautolú. Mahalo te nau ongoʻi hangē kuo nau tōnounou pe taʻe taau pe ko ʻenau fakamaauʻi taʻetotonu pē kinautolu.

ʻOku fie maʻu ʻe he kau faifekau ʻoku fakafoki ki ʻapi kimuʻa honau taimí, e ngāue fakataha ʻa e fāmilí, ngaahi kaungāmeʻá, kau takí, mo e kāingalotu ʻo e uōtí ke tokoniʻi kinautolu ke nau “fakaakeake.” Ko ha ngaahi tokoni ʻeni maʻá e kau faifekau foki ki ʻapí mo e kau mēmipa honau fāmilí, kau taki faka-Siasí, ngaahi kaungāmeʻá, mo e kau mēmipa ʻo e uōtí.

Maʻá e Ngaahi ʻOfaʻangá: Ngaahi Meʻa ʻe 6 Te Ke Lava ʻo Fai ke Tokoni ki he Fakaakeake ʻa e Kau Faifekau Foki ki ʻApí

  1. Tokoni ʻi he ʻofa ke fakafiemālieʻi, fakapapauʻi, mo tokangaʻi e faifekau kotoa pē ʻoku foki ki ʻapí mo hono fāmilí, ʻo hangē pē ko ia te ke fai ki ha toʻa ne kafo ʻi he taú. Fakamāloʻia kinautolu he ngāue ne nau fakahokó, poupouʻi kinautolu ke nau tokanga taha ki he meʻa ne nau faí, kae ʻikai ko e meʻa ne ʻikai ke nau fakahokó.

  2. Ui ia ʻaki ʻa e “tokotaha ʻosi ngāue fakafaifekau” kae ʻikai ko ha “faifekau ne fakafokiʻi mai” pe “faifekau ne tukuange vave.” ʻE lava ke tokoni e ngaahi lea ongo moʻoní ki he tūkunga fakaakeake ʻoku fie maʻú.

  3. Fanongo kiate kinautolu kae lava ke ke ʻilo e founga ke tokoni lelei taha aí.

  4. Poupouʻi ʻenau mātuʻá. Mahalo ko ha taha ia ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga te ne lava ʻo liliu e tuʻunga fakaakeake ʻa e faifekaú. Mātuʻaki tokanga ke ʻoua naʻá ke tukunoaʻi e ngaahi fiemaʻu fakaeloto ʻa ha mātuʻa ʻa ha tokotaha ʻoku fakafoki mai mei he ngāue fakafaifekaú.

  5. Fekumi ki ha faleʻi fakaepalōfesinale kapau ʻe fie maʻu. ʻE lava ke tokoni e kau taukei ʻi he moʻui lelei fakaeʻatamaí ke anga e faifekau fakafoki maí ki he moʻui ʻi ʻapí, mo fakafoki kinautolu ki he tūkunga angamahení. ʻI he ngaahi feituʻu ʻoku maʻu aí, ʻoku foaki ʻe he Ngaahi Tokoni ʻa e Siasí ki he Fāmilí ʻo aʻu ki ha ngaahi kalasi taʻe totongi ʻe ono ki he kau faifekau ʻoku fakafoki vavé, kapau ʻe fie maʻu.

  6. Fekumi ki ha fakahinohino fakalaumālie. ʻOua naʻá ke teitei fakasiʻia e mālohi ʻo e lotú. Lotua ha fakahinohino ʻi he founga te ke lava ʻo poupouʻi lelei taha ai kinautolu mo fakakakato ʻenau ngaahi fie maʻú.

Maʻá e Kau Faifekau Fakafoki Maí: Ngaahi Moʻoni ʻe 5 ke Ke Manatuʻi ʻi Hoʻo Fakaakeaké

  1. ʻOku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. ʻOku tau fehangahangai kotoa pē mo e faingataʻá ʻi ha ngaahi taimi kehekehe ʻi heʻetau fononga he māmaní. ʻOku ʻikai hoko e tui kia Sīsū Kalaisí ko ha huhu maluʻi mei he faingataʻá—ka ko ha tefitoʻi moʻoni te ne lava ʻo tokonia koe ke ke ikuna. Koeʻuhí ko e feilaulau huhuʻi ʻa Kalaisí, ʻoku ʻikai ngata pē ʻi Heʻene maʻu ha mālohi ke fakamaʻa kitautolu mei he angahalá, ka ke ʻomi foki ha fakafiemālie, mahino, fakamoʻui, mo ha poupou. (Vakai ki he lea ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ʻi he konifelenisi lahi, “Hangē ha Ipu Kuo Maumaú.”)

  2. ʻOku fakamatala ʻa e folofolá ki he fakamoʻuí. Te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻa e folofola mai ʻa e ʻOtuá ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní, mo ha ngaahi meʻa kehe, ʻi heʻetau ako fakamātoato mo moʻui ʻaki e folofolá. Lau fekauʻaki mo e kau tau ʻa Hilamaní, mo e niʻihi kehe ne nau kafo ʻi heʻenau fononga he moʻuí, ke maʻu ha mahino. Kumi ha ngaahi sīpinga kehe ʻo e founga naʻe ngāue fakaetauhi mo tokoni ai e Tamai Hēvaní kiate kinautolu ne feinga ke muimui ʻiate Ia ʻi he kuohilí.

  3. ʻE tokoniʻi koe ʻe he ngāue tokoní ʻi hoʻo fakaakeaké. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke ke “femouʻekina ʻi he holi lahi” ʻi he ngaahi ngāue leleí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 58:27) koeʻuhí ko e meʻa ia ʻe tokoni ke ke fakaakeake aí. Vakavakai takai mo lotua ha ngaahi faingamālie ke ke tokoni ai ki he niʻihi kehé.

  4. ʻE lava ke fakaava ʻe he lotú ho matá. Fakahaaʻi hoʻo loto houngaʻiá ki he Tamai Hēvaní. ʻOkú Ne finangalo ke tokoniʻi koe ke ke moʻui. Kole kiate Ia ke Ne fakamālohia koe mo fakaʻā ho matá ki he ngaahi meʻa kuó Ne ʻosi fakahoko ke tāpuekina mo fakamoʻui koé, kae pehē foki ki ha mālohi ke vakai atu ʻo fakalaka ʻiate koe ke tāpuekina e niʻihi kehé.

  5. Mahalo he ʻikai mahino ki he niʻihi kehé. He ʻikai mahino ki he tokotaha kotoa pē ho tūkungá, pea te nau ala lea ʻaki ha ngaahi meʻa ʻi he taʻe fakakaukau. Kae ʻoua naʻá ke tuku ʻeni ke ne ʻohifo ai koe. Tokanga taha ki hono fakahaaʻi hoʻo loto houngaʻia ki he niʻihi ne nau fakamālohia koé, mo lotua ha tokoni ke fakamolemoleʻi e niʻihi kehé kapau he ʻikai mahino kakato kiate kinautolu ho tūkungá.