2019
Ko e Kau ʻAposetoló Ko Ha Kau Fakamoʻoni ʻo Kalaisi—pea ʻe lava ke pehē foki mo Koe!
Siulai 2019


Ngaahi lēsoni mei he Fuakava Foʻoú

Ko e Kau ʻAposetoló Ko Ha Kau Fakamoʻoni ʻo Kalaisi—pea mo Koe Foki!

ʻĪmisi
girls in a cafeteria

Tā fakatātaaʻi ʻo e taá ʻe David Stoker

Fakakaukau pē ʻokú ke maʻu meʻatokoni hoʻatā mo ha kaungāmeʻa ʻi he ʻapiakó. ʻOku ʻamanaki ke fakaava ʻe he kaungāmeʻá ha pā lole mo e lue mai ʻa ha taha ʻo tukuakiʻi ia naʻá ne kaihaʻasi e lolé pea fekau mai ke “fakafoki” ange ia. Naʻá ke ʻi ai mo ho kaungāmeʻá ʻi heʻene fakatau iá, pea neongo hoʻo manavasiʻí, ka ʻokú ke talaange ki he tokotaha tukuakiʻí ʻoku ʻikai ko ha taha kaihaʻa ho kaungāmeʻá.

Kau Fakamoʻoni Makehe

Ko e tuʻu maʻu peheni koeʻuhí ko e moʻoní ʻe lava ke ui ia ko e “hoko ko ha fakamoʻoni.” ʻI he sīpinga fakatātaá, te ke hoko ko ha fakamoʻoni ki he ʻulungaanga lelei ʻo ho kaungāmeʻá. Kuo ui ʻe he ʻOtuá ha kau palōfita mo e kau ʻaposetolo ke nau hoko ko ha kau fakamoʻoni makehe ki Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí, ʻo hangē pē ko hoʻo lava ʻo hoko ko ha fakamoʻoni ki ho kaungāmeʻá. Ko e kau ʻaposetoló ʻoku “fekauʻi kinautolu mo ha mafai mo e ngaahi fatongia pau”1 ke akonaki, fakamoʻoni, mo ngāue ko ha “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline moe Ngaahi Fuakava 107:23).

Ne ʻikai fuoloa mei he toetuʻu ʻa Kalaisí, ne ui e kau ʻAposetoló ke hoko ko ʻEne kau fakamoʻoni (vakai, Ngāue 1:8). ʻI hoʻo ako ʻa e tohi Ngāué ʻi he Fuakava Foʻoú, te ke lava ʻo lau ha ngaahi fakatātā lahi ʻo hono fakamoʻoniʻi ʻe he kau ʻAposetoló ko Sīsū Kalaisi ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá (vakai, Ngāue 2:36; 5:27–32; 10:36–44). ʻOku kei hokohoko atu e kau ʻAposetoló he ʻahó ni ʻi he uiuiʻi ko ʻení ko ha kau fakamoʻoni makehe—fakafanongo pē kiate kinautolu ʻi he konifelenisi lahí pea te ke vakai ai ki heʻenau fakamoʻoni kia Kalaisí.

ʻOku Fakamoʻoni e Laumālie Māʻoniʻoní kia Kalaisi

Naʻe feohi ha kau ʻAposetolo ʻe niʻihi ʻi he Fuakava Foʻoú mo Kalaisi ʻi Heʻene ʻi he māmaní mo mamata ki Heʻene hāʻele hake ki he langí (vakai, Ngāue 1:9–11), pea mahalo kuo mamata e kau ʻAposetolo ʻo e kuongá ni kia Kalaisi,2 ka ʻoku ʻikai ko e mamata kia Sīsū ʻi he kakanó ʻa e meʻa ʻokú ne ngaohi ha taha ke hoko ko ha fakamoʻoni kiate Iá. Naʻe pehē ʻe Palesiteni Siosefa Filitingi Sāmita (1876–1972), “[Ko e Laumālie Māʻoniʻoní] pē ʻa e founga ʻe lava ke ʻiloʻi moʻoni ai ʻe ha taha ko Sīsū ʻa e Kalaisí. pea ʻoku moʻoni ʻene ongoongoleleí.”3 ʻOku ‘uhinga ʻeni, neongo ne mamata ha kau ‘Aposetolo kia Kalaisi, ka ʻoku nau ʻiloʻi ko Ia ʻa e Fakamoʻuí koeʻuhí he naʻe fakahā ange ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní.

Te Ke Lava ʻo Hoko ko ha Fakamoʻoni

Ko e meʻa fakaofo angé ko hono talaʻofa atu kiate koe foki te ke lava ʻo ʻiloʻi ko Sīsū Kalaisi ho Fakamoʻuí ʻo fakafou ʻi he Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:13). ʻOku ʻikai ko ha meʻa ia ke ʻiloʻi pē ʻe he kau ʻAposetoló! Neongo ʻoku ʻikai ui koe ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi, ka te ke lava ʻo fekumi ki ha fakamoʻoni ʻo Kalaisi pea hoko ko ʻEne fakamoʻoni ki he kakai ʻi hoʻo moʻuí. Te ke lava ʻo muimui ki he fekau ʻa e Fakamoʻuí kia Pitá: “Pea ʻo ka ke ka toe liliu, ke ke tokoni [ki ho kāingá]” (Luke 22:32).

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Gordon B. Hinckley, “Special Witnesses for Christ,” Ensign, May 1984, 50.

  2. Vakai, Boyd K. Packer, “Ko e Fakamoʻoní,” Liahona, Mē 2014, 97; vakai foki, Lorenzo Snow, “Ko ha ʻAʻahi mei he Fakamoʻuí,” Liahona, Sepitema 2015, 80.

  3. Joseph Fielding Smith, Answers to Gospel Questions, comp. Joseph Fielding Smith Jr., 5 vols. (1957–66), 3:31.