2019
Kau Faifekau ʻOku Foki Teʻeki ʻOsi Honau Taimí: ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa
Siulai 2019


Kakai Lalahi Kei Talavoú

Kau Faifekau ʻOku Foki Teʻeki ʻOsi Honau Taimí: ʻOku ʻIkai Ke Ke Tuenoa

ʻOku lolotonga ako ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú, ʻa ia ʻoku haʻu mei Falanisē, ʻi ʻIutā, USA.

ʻOku vahevahe ʻe he kakai lalahi kei talavoú e founga ne ʻuhingamālie ai mo nau maʻu e melinó hili ʻenau foki ʻoku teʻeki ʻosi ʻenau ngāue fakafaifekaú mo e founga te ke lava ai ʻo fakahoko e meʻa tatau.

ʻĪmisi
three young adults walking and laughing

Faitaaʻi ʻe Tiffany Myloan Tong

ʻOku ʻomi ʻe he kongakau ʻo e kau faifekau taimi kakato ʻoku nau faifeinga ke fai honau fatongia ko hono “fakaafeʻi e niʻihi kehé ke haʻu kia Kalaisí”1 ha “fuʻu ʻamanaki mo e fiefia lahi” (ʻAlamā 56:17) ki he tokolahi. ʻOku ngāue e kau faifekau ko iá, ʻo hangē ko e kau tau kei talavou ʻi he Tohi ʻa Molomoná, mo e “fuʻu ivi fakaofo pehē; pea ʻi he mālohi lahi” (ʻAlamā 56:56).

Ka ne aʻu pē ki he kau tau kei talavou ʻe toko 2,060, ne ʻi ai ha toko 200 “naʻe pongia koeʻuhi ko e mole ʻa e totó” (ʻAlamā 57:25). Ne siʻisiʻi ange nai ʻenau loto-toʻá? Siʻi ange honau mālohí? Siʻi ange ʻenau loto-lahí? Siʻi ange honau mahuʻingá he niʻihi kehé? ʻIkai ʻaupito.

ʻOku pehē pē ʻa e ʻikai ke siʻi ange e loto-toʻa, mālohi, loto-lahi, mo e moʻui taau ʻa e kau faifekau kuo nau foki teʻeki ʻosi koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga moʻui lelei fakaʻatamai pe fakatuʻasinó. ʻOku fakaofo—pea ʻoku totonu ke pehē—ʻa hoʻo vilitaki ʻi ho ngaahi faingataʻaʻiá. Kuó ke hao—mahalo pē kuo lahi ho ngaahi kafó, ka ʻokú ke hao. ʻOku fie maʻu ke ke tokangaʻi ho ngaahi kafó he taimí ni ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakatuʻasino, fakaʻatamai, pe fakalaumālie (vakai, ʻAlamā 57:28). Ko kinautolu kuo foki ki ʻapi koeʻuhí ko ha ngaahi ʻuhinga ʻoku kau ki he moʻui tāú, ʻe hoko e fakatomalá ko ha konga mahuʻinga ʻo hono fakamoʻui koé.

ʻI hoʻo feinga ke anga ki he nofo ʻi ʻapí, fakapapauʻi ʻokú ke tuku ha taimi ke fakamoʻui ai koe mo manatuʻi maʻu pē ke falala ki he ʻOtuá (vakai, ʻAlamā 57:27). Kuó Ne fakamanatu mai kiate kitautolu: “ʻO kau ka fai ha fekau ki ha niʻihi ʻo e ngaahi foha [pe ngaahi ʻofefine] ʻo e tangatá ke fai ha ngāue ʻi hoku hingoá”—hangē ko e ngāue fakafaifekaú—“pea ʻoku ʻalu ʻa e ngaahi foha [pe ʻofefine] ko ia ʻo e tangatá ʻaki honau tūkuingatá pea mo e meʻa kotoa pē ʻoku nau maʻú ke fai ʻa e ngāue ko iá, ʻo ʻikai te nau tuku ʻenau faivelengá, pea ka ʻoho mai ʻa honau ngaahi filí”—pea ʻi ha ngaahi tūkunga ʻe niʻihi, ko hotau ngaahi fokoutua fakatuʻasino pe fakaʻatamai pe ngaahi lavea kehé—“kiate kinautolu ʻo taʻofi ʻa kinautolu mei heʻenau fai ʻa e ngāue ko iá, vakai, ʻoku taau mo au ke ʻoua naʻá ku toe ʻekeʻi ʻa e ngāue ko iá mei [honau] nimá … , ka ke tali ʻa ʻenau ngaahi feilaulaú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 124:49).

ʻOku tatau ai pē pe ko e hā e ngaahi matakafo ʻokú ke kei tauhí—pe kuó ke toe ongoʻi—ʻi he feinga taú, naʻe fie maʻu mo tali ʻe he ʻEikí hoʻo ngāué, ʻi hoʻo fakatomala kakato mo taau ke ngāué.

ʻĪmisi
young adult man

Ngaahi taá mei he Getty Images

Mahalo naʻa tokoni atu e ngaahi talanoa ko ʻení ke ke maʻu e faifakamoʻuí ʻi he moʻoni ko ia ʻoku ʻikai ke ke tuenoa pea ʻe lava ke tokoni hono vahevahe hoʻo fakamatalá ki he niʻihi kehé.

ʻIloʻi Kuo Ongoʻi ʻe he Fakamoʻuí Hoʻo Mamahí

ʻI heʻeku fononga vakapuna ki heʻeku misioná, naʻá ku fakakaukau pe ʻe fēfē hono talitali au heʻeku foki mai ki ʻapí. ʻE ongo mai ha ngaahi kaila fiefia, ʻe fāʻofua mai hoku fāmilí mo e ngaahi kaungāmeʻá, pea te u nonga ʻi he toenga ʻo ʻeku moʻuí, ʻo fiefia ʻi he tāpuaki kotoa pē ʻoku maʻu ʻe he foki langilangi ʻa e faifekaú.

Hili ha māhina ʻe hongofulu mā taha mei ai, ʻi heʻeku heka vakapuna ke foki ki ʻapí, ne u hohaʻa ʻi he momeniti kotoa pē ki he meʻa ʻoku talitali maí. Naʻe talitali mai hoku fāmilí, pea neongo naʻa nau kaila fiefia mo fāʻofua mai kiate au, ka ne fakafokifā pē ʻeku ongoʻi taʻelata mo ʻikai ʻilo pe ko e hā e meʻa ke hoko atu ki aí.

Ne ʻafioʻi ʻe he Fakamoʻuí hoku ngaahi ʻaho faingataʻaʻiá. Naʻá Ne ʻafioʻi e ongo naʻá ku maʻu ʻi heʻeku tokoto he mohengá ʻi ha uike ʻe tolu ʻo tangi mo mohe ke ʻoua naʻá ku fehangahangai mo e tūkunga totonu naʻá ku ʻi aí. Naʻá Ne ʻafioʻi te u fie maʻu Hono mālohí he naʻe ʻikai lava ke mahino ki ha toe taha pe ongoʻi e meʻa naʻá ku fouá. Ka naʻá Ne ʻafioʻi ia. Ne ʻikai mei lava ke u ngāue ʻi he ngāue fakafaifekaú pe foki ki ʻapi teʻeki ʻosi taʻe te Ne kau ai.

ʻAli Poasa, Kuinisilani, ʻAositelēlia.

Loto Fiemālie ke Muimui ki he Finangalo ʻo e ʻEikí

Naʻe lelei pē meʻa kotoa ʻi heʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻá ku maʻu ha ngaahi aʻusia fakaofo te u tauhi ʻi hoku lotó ʻo taʻengata. Ka neongo iá, naʻe kamata ke u tofanga ʻi ha ngaahi faingataʻaʻia fakaemoʻui-lelei. Hili ha ʻaukai mo e lotu lahi, naʻe fakafoki au ki ʻapi. Naʻá ku ongoʻi lōmekina. Naʻá ku fakakaukau ko e meʻa kotoa pē ko hoku foʻui. Ne taʻofi ʻeku lau folofolá pea ʻikai ke u toe faʻa lotu. Naʻá ku fifili pe kuo teʻeki ai ke u fai e meʻa kotoa pē ne u mei lavá ke u nofo.

Ka naʻá ku fakatokangaʻi naʻe siviʻi au ke sio pe te u kei angatonu ki he ʻEikí. Naʻe faingataʻa, ka naʻe tuku ʻeku falalá kiate Ia, pea naʻá ku toe foki ki he malaʻe ngāue fakafaifekaú, ʻa ia ne u toe maʻu ai ha ngaahi aʻusia fakaofo.

Pea naʻe toe foki mai ʻeku ngaahi palopalema fakaemoʻui-leleí. Ka ʻi he taimi ko ʻení, ne u loto-fiemālie ange ke muimui ki he finangalo ʻo e Tamai Hēvaní. Ko ia ai ne u toe foki tuʻo ua ki ʻapi. Naʻe faingataʻa, ka naʻá ku ʻiloʻi te u lava ʻo ako mei he meʻa kotoa pē naʻá ku fouá.

Neongo naʻe ʻikai ke u ngāue ʻi ha māhina ʻe 24, ʻoku ou ʻiloʻi naʻá ku ikunaʻi e ngāue fakafaifekaú ʻOku ou ʻiloʻi naʻe mahuʻingamālie kiate au e taimi naʻá ku ngāue ai maʻá e ʻEikí kiate au mo e kakai naʻá ku tokoniʻí. ʻOku ou houngaʻia ki hoku Fakamoʻuí koeʻuhi ko ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá. ʻOkú Ne ʻafioʻi hotau ngaahi faingataʻaʻiá. Pea kapau te tau falala kiate Ia ʻi he loto fakapapau, he ʻikai ke tau teitei tuenoa.

Fillipe Hoffman, Koiasi, Palāsila.

ʻOua ʻe Fakamole Taimi ʻo Fifili Pe Ko e Hā e ʻUhingá

Naʻe fakaloloma e fakakaukau ke foki teʻeki ʻosi ki ʻapí. Hili pē hono fokotuʻu mai ia ʻe he taha faifaleʻí, ne lahi ha ngaahi ongo faingataʻa kehekehe naʻá ku maʻu: Fakamāʻia. Fiemālie. Halaia. Nonga. Mamahi. Ne hoko kotoa mai ʻi he taimi tatau.

ʻOku ou ʻiloʻi naʻe poupouʻi au ʻe he ʻOtuá he naʻá ku lavaʻi e ʻuluaki uike ʻo ʻeku ʻi ʻapí. Peá u toe lavaʻi mo ha uike ʻe taha. Pea mo ha toe taha. Kae ʻoua kuó u ongoʻi ʻoku malava ke u toe hoko atu. Ko ʻeku tangataʻeikí naʻá ne tokoniʻi lahi taha aú peá ne mātuʻaki tokangaʻi au. Naʻá ne fie maʻu maʻu pē ke ma talanoa mo ʻi ai ha taimi ke ma feohi ai. ʻO ʻikai fie ʻilo pe ko e hā e “meʻa ne fehalākí,” ka ke sio pē pe naʻá ku fēfē.

ʻI he taimi ne mālōlō ai ʻeku tangataʻeikí ʻi ha fakatuʻutāmaki he kaka ʻi he moʻunga maká hili ha ngaahi māhina siʻi mei ai, naʻá ku ʻiloʻi taʻe toe veiveiua ʻoku ʻi ai ha palani ʻa e ʻOtuá maʻaku. Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he palani ʻo e fakamoʻuí ʻi he malava ke u nofo mo ʻeku tangataʻeikí ʻi he ngaahi māhina fakaʻosi ʻo ʻene moʻuí. ʻOku teʻeki ai pē ke mahino kiate au e ngaahi ʻuhinga kotoa naʻe pau ai ke u foki ki ʻapi ʻo hangē ko ia naʻe hokó, ka kuó u ʻiloʻi foki kapau te ke fakamoleki ha taimi lahi ʻo fifili pe ko e hā e ʻuhingá, he ʻikai te ke ʻilo e ngaahi mana fakaofo kuo tokonaki ʻe he ʻOtuá maʻau ʻi he ʻaho kotoa pē.

Kilisiteni Uatapi, ʻOhaiō, USA

Liliu Hoʻo Ngaahi ʻAmanakí

ʻI he tōtuʻa hoku fokoutuá ke hoko atu ʻeku ngāue fakafaifekaú, naʻá ku ʻiloʻi naʻe finangalo e ʻOtuá ke u foki ki ʻapi, ka ko e fehangahangai moʻoni ia ʻo e meʻa naʻá ku fie maʻú. Naʻá ku toe faingataʻaʻia foki ʻi he mole ʻeku moʻui leleí, ʻa ia ne toki ʻilo kimui ange ko ha kamataʻanga ia ʻo ha tūkunga faingataʻaʻia fakaesino ne hoko ko ha mahaki tauhi.

ʻI heʻeku feinga ke anga ki hoku fokoutuá, ne u ongoʻi kuo ʻikai haʻaku taumuʻa. Naʻá ku fuʻu fie maʻu lahi ha tokoni peá u ongoʻi ne ʻikai haʻaku meʻa ke foaki. Ka naʻá ku ʻiloʻi naʻe pau ke hokohoko atu ʻeku fakaʻaongaʻi ʻeku tuí, ko ia ai, naʻe hokohoko atu ʻeku ako, lotu, mo e feinga ke muimui ki he Laumālié. Lolotonga ʻeku ako e Fuakava Foʻoú ʻi ha ʻaho ʻe taha, ne u sio ki ha tā valivali ʻa James Tissot ko e Jesus Commands the Apostles to Rest. Ne fakanonga au ʻe he fakatātā ko ʻeni ʻo e Maʻake 6:30–31. ʻI heʻeku mamata ki he tokangaʻi ʻe Kalaisi ʻEne kau tamaioʻeiki ne nau mālōloó, naʻá ku ongoʻi e lahi ʻo ʻEne ʻofa kiate kinautolú. Mo au.

ʻĪmisi
Tissot painting

Ne faifai peá u ʻiloʻi ko ʻeku ngaahi ʻamanaki maʻakú naʻe ʻikai tatau ia mo e ngaahi ʻamanaki ʻa e ʻOtuá maʻakú. ʻI he ngaahi founga ʻe niʻihi, ne faingataʻa ange ʻEne ngaahi ʻamanakí kiate au, ka naʻe lelei ange ia ki heʻeku ngaahi fiemaʻú. ʻOku ou houngaʻia he founga kuó Ne akoʻi au ke u tali kakato ange ʻEne tokoní mo ʻEne ʻofa haohaoá. ʻOku ʻomi ʻe Heʻene falala kiate aú e ʻamanaki lelei ke kei hoko atu.

Sapulina Mekisuele, ʻIutā, USA

Nofo ʻi he Hala ʻo e Ongoongoleleí

Naʻá ku foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ke u ʻosi mei he Misiona Filipaini Sepu Hahaké. Ne ngaohi ʻe he fifili “fēfē kapaú” mo e ʻikai ke u kau atu ki he “sīpinga totonu ʻo e kau ʻosi ngāue fakafaifekaú” ke faingataʻa e foki ki ʻapí. Naʻá ku fefaʻuhi mo e fakakaukau kuó u tuku hifo hoku koló mo ʻiloʻi naʻe ʻikai ke u aʻusia ʻenau ngaahi ʻamanakí, koeʻuhi ko ʻeku ngāue ʻi hoku fonua tupuʻangá. ʻI heʻeku fakafehoanaki au ki he kau faifekau ne “ikuna” kakató, ne kamata ke u fakakaukau ʻoku siʻi ange ʻeku moʻui tāú pe hangē ha taha liʻekiná.

Ne faifai pea akoʻi au ʻe he ʻEikí ko e ngāue fakafaifekaú ko ha taha pē ia ʻo e ngaahi founga lahi ke tauhi ai kiate Iá. ʻOku ʻikai ko e feituʻú pe ko hono fuoloá ka ko e meʻa ʻoku laú ʻa e founga ʻo hoʻo ngāué. Naʻá Ne akoʻi mai ke u loto-fakatōkilalo mo nofo ʻi he hala ʻo e ongoongoleleí ʻo tatau ai pē ʻo ka faingataʻa pe ʻikai hoko ia ʻo fakatatau mo ʻeku ʻamanakí.

Sesipā Kapusi, Filipaini

Vakai ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi

Ne ui au ke u ngāue ʻi he Misiona Nuʻu Sila Uelingatoní. Naʻá ku ʻiloʻi naʻe fie maʻu ke u foki vave ki ʻapi, pea ne u ongoʻi ʻo hangē kuó u tukuhifoʻi e Tamai Hēvaní mo ʻeku mātuʻá.

Naʻá ku ako ha meʻa lahi mei heʻeku misioná pea mei he tūkunga ko ʻení. Naʻe ʻikai ha toe taimi ne fie maʻu ai ke u falala ki he Tamai Hēvaní mo e Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí ʻo hangē ko ia naʻe hoko ʻi heʻeku foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú. Naʻe fie maʻu ke u falala ki he ʻOtuá mo tali ha faʻahinga meʻa pē naʻá Ne finangalo ke u foua mo ako. ʻE ʻikai lava ke u fakaʻikaiʻi e mālohi ʻo e Fakaleleí mo e founga naʻá ku ʻiloʻi moʻoni ai ko Sīsū Kalaisi hoku Fakamoʻuí. Kuó u ʻiloʻi ʻoku fakavaivaiʻi au ʻe he ʻOtuá mo akoʻi au ʻo fakafou ʻi hoku ngaahi vaivaiʻangá mo e ngaahi taimi faingataʻá.

Neongo pe ʻoku ou ʻi fē, pe ʻoku ʻi ai ha pine ʻi hoku fatafatá, ʻoku ou kei hoko pē ko ha ākonga ʻa Sīsū Kalaisi. ʻOku ou ʻiloʻi ʻoku kei ʻofa ʻa e ʻEikí ʻiate au peá Ne ʻiate au, pea ʻokú Ne finangalo ke hokohoko atu ʻeku tokoniʻi e niʻihi kehé. Pea neongo ʻoku ou ʻi ʻapi, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻikai ke u taʻemalava koeʻuhí he kuó Ne tokoniʻi au ke u hoko ko ha taha lelei ange ʻo fakafou ʻi he aʻusia ko ʻení.

Natasa Kilisanalome, Taileni

Fakamālohia Ho Vā Fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí

Naʻá ku maʻu e faingamālie ke ngāue fakafaifekau ʻi ʻEngikulasi, ʻAlasikā, USA. Naʻe fakamamahi e foki mai ki ʻapi teʻeki ʻosí koeʻuhi ko e ngaahi faingataʻa mei haʻaku tapeva ʻi hoku ongo vaʻé. Ko hono moʻoní ne ʻikai faingofua, ka ne lahi haʻaku ngaahi aʻusia ne akoʻi mai ai ha ngaahi lēsoni mahuʻinga ki he moʻuí. Naʻá ku ʻiloʻi ne ʻi ai ha taumuʻa ʻa e Tamai Hēvaní ki he meʻa kotoa pē ʻoku hoko ʻi heʻetau moʻuí. Ne u ʻiloʻi foki e founga ke u foua e ngaahi faingataʻá ʻaki ha fakakaukau ʻoku lelei angé. Ne mālohi ange hoku vā fetuʻutaki mo e Fakamoʻuí ʻi ha toe taimi koeʻuhí he naʻá ku ʻiloʻi ʻe lava ke ʻaonga e mālohi faifakamoʻui ʻo ʻEne Fakaleleí.

Ne matuʻaki tokoniʻi au ʻe he Tamai Hēvaní ʻi he lolotonga ʻo e taimi faingataʻa ko ení. Neongo ʻoku ou kei faingataʻaʻia he taimi ʻe niʻihi, ka ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku mapuleʻi kakato ʻe he Tamai Hēvaní pea ʻokú Ne ʻafioʻi e meʻa ʻoku ou fie maʻu ʻi heʻeku moʻuí ʻo laka ange ia ʻiate au.

ʻEmipā Pangiketa, ʻIutā, USA

ʻIloʻi ʻOku Hokohoko Atu e Ngāue Fakafaifekaú ʻI Ha Feituʻu Pē ʻOkú Ke ʻI Ai

Naʻá ku ngāue ʻi he Misiona Putapesi Hungalí. ʻI heʻeku foki ki ʻapi ʻoku teʻeki taimi ke u ʻosí, naʻe faingataʻa he naʻe kei ngāue fakafaifekau hoku ngaahi hoa faifekaú kotoa pea naʻá ku kei fie hoko ko ha faifekau. Naʻá ku manavasiʻi foki naʻa fakamāuʻi au ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí, ka ko e meʻa mālié he naʻe angaʻofa pea mahino ki he taha kotoa hoku tūkungá.

Naʻe ʻalu pē ʻa e taimí mo ʻeku ongoʻi lelei ange. Naʻá ku lau ha fakamatala ʻi he Liahoná fekauʻaki mo e kau faifekau ne foki teʻeki ʻosí pea ne tokoniʻi au ke sai ange ʻeku ongó he naʻe ʻikai ke u ongoʻi ko au toko taha pē ne hoko ki aí (vakai, Destiny Yarbro, “Foki Vave ki ʻApi Teʻeki ʻOsi,” Liahona, Sānuali 2018, 44–47). Pea naʻá ku tukulotoʻi e meʻa ne talamai ʻe hoku mehikitangá: “ʻOku hokohoko atu e ngāue fakafaifekaú ʻi ha feituʻu pē ʻokú ke ʻi aí.”

Lūkasi Latiuiki Saito, Sao Paulo, Palāsila

ʻĀtakaiʻi ʻAki Koe e Leleí

Ne ʻikai ke u teitei fakakaukau te u foki vave ki ʻapi mei heʻeku ngāue fakafaifekaú, pea naʻá ku fakamāʻia mo hohaʻa ke fehangahangai mo e taha kotoa. Neongo ko e taha ia ʻo e ngaahi momeniti faingataʻa taha ʻo ʻeku moʻuí, ka naʻá ku tupulaki foki mei he aʻusiá. Naʻá ne ʻai au ke u hoko ko ha tokotaha lelei ange.

Naʻá ku foki ki ʻapi ʻo foua e ngāue ki he fakatomalá. Ne ʻikai fenāpasi ha niʻihi ʻo e ngaahi fili naʻá ku fai kimuʻa peá u ngāue fakafaifekaú mo e ngaahi akonaki ʻo e ongoongoleleí mo e ngaahi fekaú. Koeʻuhí ko ʻeku fakamāʻiá mo ʻeku holi ke ʻi he tuʻunga pē naʻá ku ʻi ai ʻi he Siasí, naʻe ʻikai ke u foua ai e founga ʻo e fakatomalá kimuʻa mo ʻeku pīsopé. Ka ʻi he ngaahi fuofua māhina siʻi ne hokó, naʻá ku ongoʻi e fiemaʻu ke u foki ki ʻapi ke fakatomalá koeʻuhí ke u ngāue ʻi he ngeia mo e angatonu.

Ko e ngaahi meʻa naʻa nau fakalotolahiʻi au ʻi heʻeku foki ki ʻapí ko e kau atu ki he ngaahi ʻekitivitī fakatupulaki fakalaumālié, ʻo kau ai e ngaahi fakatahaʻanga ʻa e Siasí, tokoni ngāue ʻofá, mo e temipalé, ʻi he taimi naʻá ku malava aí. Ko e meʻa naʻe tokoni lahi taha kiate aú ʻa e kakai naʻá ku feohi mo iá—ʻa hoku fāmilí, ko ha niʻihi ʻo hoku kaungāmeʻá, pea naʻa mo ha kakai ne teʻeki ai ke u feʻiloaki mo ia kimuʻá, naʻa nau angaʻofa mo manavaʻofa.

Ko hono fakalukufuá, ne lava ke u toe foki ki Folōlita ke fakaʻosi ʻeku ngāue fakafaifekaú, ʻaki e tokoni ʻa e ʻEikí mo e ngaahi sīpinga faka-Kalaisi ne ʻātakaiʻi aú. Ko ʻeku fakaʻamú ke tau faifeinga kotoa ke anga faka-Kalaisi ki he niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe kuo nau foki ki ʻapi ʻoku teʻeki ʻosi pe ko haʻanau faingataʻaʻia pē.

Kaikeni Sitiuati, ʻIutā, USA

Falala ki he Fakamoʻuí

Ne maʻu hoku uiuiʻí ke ngāue fakafaifekau ki he Misiona Semipia Lusaká. Ko e taha ʻo e ngaahi meʻa faingataʻa taha fekauʻaki mo e foki ki ʻapi teʻeki ʻosí ko e ʻikai mahino ki he kāingalotú e kau faifekau ʻoku nau foki teʻeki ʻosí.

ʻI heʻeku foki maí, ne u ʻi he falemahakí ʻi ha uike ʻe tolu, pea naʻe ʻikai ʻaʻahi pe fetuʻutaki ange ha mēmipa mei he siasí. Ko e kakai pē ne ō angé ko e kulupu litá mo e kau faifekaú ke ʻoange e sākalamēnití kiate au he Sāpate kotoa pē—pea naʻa nau fai pē ia koeʻuhí ko ʻeku kole ange kiate kinautolú. Ne mei tokoni ʻaupito kiate au ʻa e kau mēmipá ke fakamālohia au mo ʻeku tui kia Sīsū Kalaisí lolotonga e ngaahi fuofua uike siʻi ko iá, ka ne u fakahoko toko taha pē ia.

ʻOku hokohoko atu hono akoʻi au he ʻaho kotoa pē kau ki he ʻuhinga ne vave ange ai ʻeku fokí ʻi he meʻa naʻá ku ʻamanaki ki aí, neongo ʻoku kei faingataʻa ke mahino ia he taimi ʻe niʻihi. ʻOku ou fakatokangaʻi he taimí ni ne hoko ʻeku foki vave ki ʻapí ke u ʻiloʻi ʻeku tangataʻeikí mo hono fāmilí mo lalanga ha vā fetuʻutaki mo kinautolu. Ne u ʻiloʻi ai ʻoku ʻi ai ha faingataʻa fakaesino ʻe hokohoko atu ʻeku feʻao mo ia ʻi heʻeku moʻuí. Pea kuó u ʻiloʻi hoku ngaahi mālohingá mo e vaivaiʻangá—hangē ko e founga ke tali “ʻikaí.” Kimuʻa atú, ne faingataʻa ʻaupito kiate au ke tali ʻikai ki ha meʻa pe ko ha taha. Naʻá ku faʻa loto fiemālie maʻu pē ke fai ha meʻa mo fakamuʻomuʻa e niʻihi kehé, ʻo tatau ai pē pe te u ongosia pe femoʻuekina—pea naʻe ʻikai hala ia, ka koeʻuhi ko e faingataʻa ko ʻení, naʻá ku ako ai ʻoku fie maʻu ke fakamuʻomuʻa au he taimi ʻe niʻihi.

ʻOku kei hokohoko atu pē ʻeku ako ha ngaahi meʻa foʻou kau ki he ʻEikí mo e ʻuhinga kuó u foki vave mai ai ki ʻapí. Ka kuó u maʻu ha ngaahi tāpuaki lahi, pea ʻoku ou falala fakaʻaho ki he ʻEikí. Neongo ʻoku faʻa faingataʻa pea ʻikai faʻa mahino maʻu pē ki he kakaí, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻafioʻi ia ʻe he Fakamoʻuí. Pea ʻoku hokohoko atu ʻeku falala kiate Ia mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá.

Linitī Sipeisi, Koutengi, ʻAfilika Tonga

ʻE fakahoko e talaʻofa ʻoku maʻu ʻi hoʻo tohi uiuiʻi ki he ngāue fakafaifekaú ʻa ia ne ʻoatu kiate koe ʻi hoʻo laka atu kimuʻa ʻi he ngāué ni: “ʻE fakapaleʻi koe ʻe he ʻEikí koeʻuhi ko hoʻo faileleí.” ʻE lava ke fakamoʻui ho ngaahi matakafó ʻi he tokanga mo e ʻofa, pea hoko ia ko ha meʻangāue maʻau ke ke lava ai ʻo tokoniʻi e niʻihi kehé mo haʻu kia Kalaisi. ʻE hoko ʻeni kotoa, hili e ngaahi fatongia ʻo e kau faifekaú.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. “Ko e hā ‘Eku Taumuʻa ‘i Heʻeku Hoko ko ha Faifekaú?” Malanga ʻAki ʻEku Ongoongoleleí: Ko ha Fakahinohino ki he Ngāue Fakafaifekaú, rev. ed. (2018), lds.org/manual/missionary.