2019
Tohi mei ha Tuongaʻane Angaʻofa
Siulai 2019


Tohi mei ha Tuongaʻane Angaʻofa

ʻOku nofo ʻa e tokotaha naʻá ne faʻú ʻi ʻIutā, USA.

Ne ʻikai maʻu ʻe hoku tuongaʻané hoku faiʻaho taʻu 16 he naʻá ne kei ngāue fakafaifekau. Ka ko e akonaki naʻá ne ʻomi kiate aú ne hoko ia ko ha meʻaʻofa te u mataʻikoloa ʻaki ʻo taʻengata.

ʻĪmisi
old letter and photos

Ngaahi Laʻi Taá ʻOmai ʻe he Tokotaha Naʻá ne Faʻu e Talanoá; Tā Fakatātā ʻa David Stoker

Hongofulu mā ono! Ko ha taimi fakaofo ia ʻo e moʻuí! Naʻá ku fakakaukau, “ʻOku ʻikai totonu ke foua toko taha ʻeni ʻe ha taha.”

Ne angaʻofa ʻeku ongomātuʻa fakapotopotó pea naʻá na ʻomi maʻu pē ha ngaahi talatalaifale lelei. Ne toki mali pē hoku tokoua lahí peá ne hiki atu mei he vahefonuá. Ne moʻua pē hoku kiʻi tuongaʻané ʻi heʻene ngaahi hohaʻa taʻu 11. Naʻá ku maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa lelei, pea naʻá ku ʻiloʻi e mātuʻaki tokanga mai ʻeku kau taki faka-Siasí kiate aú.

Ka ne hoko hoku tuongaʻane ko Keulí, ko hoku falalaʻangá ia. Naʻá ku manumanumelieʻia ai ʻi he meʻa kotoa pē heʻeku kei taʻu hongofulu tupú. “Ko e taimi kotoa pē ʻoku ou talanoa ai kiate iá, ʻoku mahino ange e meʻa kotoa,” ko ʻeku pehē loto pē ia kiate aú. “ʻOku ou fakaʻamu naʻá ne ʻi heni he taimí ni.”

Ka naʻe ʻikai. Naʻá ne mamaʻo fau ʻi Siapani, ʻo ngāue fakafaifekau taimi kakato.

Neongo ʻeku manatu ʻofa kia Keulí, naʻe fakafiefia hoku faiʻahó. Naʻe ngaohi ʻe heʻeku fineʻeikí e meʻatokoni pongipongi faiʻaho angamahení, pea naʻá ku maʻu ha ngaahi meʻaʻofa kimuʻa peá u ʻalu ki he akó. ʻI he efiafi ko iá, ne fononga atu homau fāmilí ʻo maʻu meʻatokoni efiafi ko ha pisa pea fakaʻosi ʻaki ha keke faiʻaho. Ne lava pē ke u fakakaukau loto atu ki he teití, fakaʻulí, mo e ngaahi meʻa fakafiefia kehe te u lava ʻo fai ko ha taha taʻu 16.

Ka neongo iá, ko e meʻaʻofa lelei taha naʻá ku maʻu he ʻaho ko iá ko ha tohi ʻi he meilí. Ne ʻikai ngalo ʻia Keuli hoku ʻaho mātuʻaki makehé! Ne hoko ʻeni kimuʻa ʻi he taimi ʻo e ʻīmeilí, pea naʻe ʻomi e tohí ʻi ha taimi lōloa mei Siapani ki he Teleʻa Kesí, ʻi ʻIutā, USA. Ne fakaofo kiate au ʻa e aʻu mai ʻa e tohí ʻi hoku ʻaho fāʻeleʻí! Naʻe tohi fakamataʻitohi e tohí, pea ne ʻai ke hangē ne ʻi ai hoku tuongaʻané ʻi heʻeku lau iá:

“ʻAlā siʻi Melelī:

“ʻOku ʻamanaki ke hoko mai ho ʻaho fāʻeleʻí, ʻikai ko ia? Mahalo te ke maʻu ʻe koe e tohi ko ʻení kuo ʻosi hoko ia. ʻOku ʻikai ke u tui ki ai—ʻokú ke taʻu 16. Ko e ngaahi taʻu siʻi pē kimuʻa atú naʻá ke faʻa [tui ai ho kiʻi tatā kaupoe kulokulá].

“Angalelei mo angamaʻa, pea tuku maʻu pē ke ʻiloʻi ʻe he taha kotoa ʻokú ke mahuʻingaʻia ʻi he Siasí. Kapau te ke fai ia, he ʻikai pē ke ke teitei ʻi ha tūkunga ʻe fie maʻu ai ke ke fai ha fili ʻo fakamafasiaʻi koe ʻe he ngaahi mālohi fakakaumeʻá. Hangē ko ʻení: ʻI he ʻapiako māʻolungá, ne ʻiloʻi ʻe he taha kotoa naʻe ʻikai ke u fie inu pe ifi, ne teʻeki ai pē, pea naʻe ʻikai pē ke fakaafeʻi au ia ki ha paati ne hoko ai e ngaahi meʻa ko iá. Ne ʻiloʻi ʻe hoku kaungāmeʻá ne ʻikai ke u fai pehē. …

“Kapau te ke tuku ke ʻiloʻi ʻe he kakaí hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí, ʻe omi kiate koe ha kakai ʻoku nau moʻui ʻaki hoʻo ngaahi tuʻunga moʻuí. ʻOku ʻikai ko ʻeku ʻuhingá ke ke tala ia ki he taha kotoa, ka ʻoku leʻo lahi e ngaahi ngāué. ʻOkú ke maʻu ha laumālie lelei, pea ʻokú ke ngali pē mo ho hingoá. ʻOkú ke poto he fakakatá. ʻOfa ke ke maʻu ha ʻAho Fāʻeleʻi ʻTaʻu 16’ Fiefia!” Naʻe laineʻi kulokula ʻa e sētesi fakaʻosí. He ʻikai ha toe meʻaʻofa faiʻaho lelei ange! Naʻá ku toutou lau ia kae ʻoua kuó ne foki mai mei Siapani peá ma toe lava ʻo femātaaki mo talanoa.

Kuo lau taʻu ʻeni talu mei heʻeku maʻu e tohi ko iá, ka ʻoku ou kei tauhi pē ia. Kuo liliu ha ngaahi meʻa lahi talu mei ai, kae ʻikai liliu ʻeku ʻofa ʻi hoku tuongaʻané. ʻI he ʻaho ní ʻoku ou poupouʻi ia ʻo ʻikai ngata pē ko hoku tuongaʻane mo e kaungāmeʻa, ka ko ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá. Ko e akonaki ʻokú ne ʻomí ko ha fakamoʻoni makehe ʻo Kalaisi ki he funga ʻo e māmaní ko ha mālohi makehe ia ʻi heʻeku moʻuí, ʻo hangē pē ko e tohi naʻá ne ʻomi kiate au ʻi hoku faiʻaho taʻu 16.