2019
Te Tau Fokotuʻu Fēfē ha ʻUlungaanga ʻo e Fakakau Maí ʻi he Siasí?
Siulai 2019


Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Ngāue Fakaetauhí

Te Tau Fokotuʻu Fēfē ha ʻUlungaanga ʻo e Fakakau Maí ʻi he Siasí?

ʻĪmisi
colorful geometrical people

Ngaahi ʻAta mei he Getty Images

ʻI heʻetau vakavakai holo ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló, ʻoku tau mamata ki ha kakai ʻoku faingofua ʻenau kau maí. ʻOku ʻikai ke tau fakatokangaʻi, ʻoku aʻu pē kiate kinautolu ʻoku hā ngali ʻoku nau feohi leleí, ʻoku tokolahi ha niʻihi ʻoku nau ongoʻi tuenoa. Hangē ko ʻení, ne ʻi ai ha fakatotolo ne toki fai ʻo ʻilo ai ko e meimei vaeua ʻo e kakai lalahi ʻi he ʻIunaiteti Siteití naʻa nau pehē ʻoku nau ongoʻi tuenoa, ʻikai ke fakakau atu, pe liʻekina.1

ʻOku mahuʻinga ke ongoʻi ʻoku fakakau kita. Ko ha tefitoʻi fiemaʻu fakaetangata ia, pea ʻi heʻetau ongoʻi ʻoku ʻikai fakakau kitautolú, ʻoku fakamamahi. ʻE lava ke fakatupu ʻe he ʻikai ke fakakau kitá ha ngaahi ongo fakamamahi pe ʻita.2 ʻI he taimi ʻoku tau ongoʻi ai ʻoku ʻikai ke fakakau kitautolú, ʻoku tau faʻa fekumi ai ki ha feituʻu ʻoku tau ongoʻi fiemālie ange aí. ʻOku fie maʻu ke tau tokoniʻi e taha kotoa ke nau ongoʻi ʻoku nau kau mai ki he siasí.

Fakakau ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí

Ko e Fakamoʻuí ʻa e sīpinga haohaoa ʻo hono fakamahuʻingaʻi mo fakakau mai e niʻihi kehé. ʻI Heʻene fili ʻEne kau ʻAposetoló, naʻe ʻikai ke Ne tokanga ki honau tuʻungá, koloá, pe ngāue maʻuʻanga moʻui langilangiʻiá. Naʻá ne mahuʻingaʻia ʻi he fefine Samēlia he veʻe vaitupú, ʻo fakamoʻoni kiate ia Hono fakalangí neongo e siolalo ʻa e kau Siú ki he kau Samēliá (vakai, Sione 4). ʻOkú Ne ʻafio ki he lotó pea ʻoku ʻikai filifilimānako ki he kakaí (vakai, 1 Samuela 16:7; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:16, 26).

Ne folofola ʻa e Fakamoʻuí:

“ʻOku ou tuku ʻa e fekau foʻou kiate kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu; pea hangē ko ʻeku ʻofa kiate kimoutolú, ke mou feʻofaʻaki foki kiate kimoutolu.

“ʻI he meʻá ni ʻe ʻilo ai ʻe he kakaí kotoa pē ko ʻeku kau ākonga ʻa kimoutolu, koeʻuhí ke mou feʻofaʻaki kiate kimoutolu” (Sione 13:34–35).

Ko e Hā Te Tau Lava ʻo Faí?

ʻOku faʻa faingataʻa ke tala ʻi he taimi ʻe niʻihi pe ʻoku ongoʻi ʻe ha taha ʻoku ʻikai fakakau mai ia. Ko e tokolahi taha ʻo e kakaí ʻoku ʻikai ke nau lea ʻaki—pe talamai fakahangatonu. Ka te tau lava ʻo ʻiloʻi ʻaki ha loto-ʻofa, ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, mo e faifeinga ke te fakatokangaʻí, ʻa e taimi ʻoku ʻikai ongoʻi ai ʻe ha taha ʻoku kau mai ʻi he ngaahi fakataha mo e ʻekitivitī ʻa e Siasí.

Ngaahi Fakaʻilonga ʻo ha Taha ʻOkú Ne Ongoʻi ʻoku ʻIkai Fakakau Ia:

  • ʻIkai tauʻatāina ʻene tangutú, hangē ko ʻene kūnima pe sio pē ki lalo.

  • Tangutu ʻi mui ʻi he lokí pe tangutu toko taha.

  • ʻIkai maʻulotu pe fetōʻaki ʻene maʻulotú.

  • Mavahe mei he ngaahi fakatahaʻangá pe ʻekitivitií kimuʻa pea tukú.

  • ʻIkai ke kau atu ki he fepōtalanoaʻakí pe lēsoní.

Ko ha ngaahi fakaʻilonga foki ʻeni ʻo ha ngaahi ongo kehe, hangē ko e ongoʻi maá, hohaʻá, pe ongoʻi taʻefiemālié. ʻE lava ke ongoʻi “kehe” ʻa e kau mēmipá ʻi heʻenau hoko ko ha kau mēmipa foʻou ʻo e Siasí, haʻu mei ha fonua muli pe anga fakafonua kehe, pe aʻusia ha meʻa fakalilifu ne toki hoko ʻi he moʻuí, hangē ko e vete malí, mālōlō ʻo ha mēmipa he fāmilí, pe foki vave mei ha ngāue fakafaifekau.

Neongo pe ko e hā e ʻuhingá, ʻoku ʻikai totonu ke tau momou ke tokoni ʻi he ʻofa. Ko e meʻa te tau lava ʻo lea ʻaki mo faí te ne fakatupu ha ongo ʻoku talitali lelei e taha kotoa pea ʻoku fie maʻu e taha kotoa.

ʻĪmisi
geometrial people holding hands

Ko Ha Ngaahi Founga Ke Fakakau Mai mo Talitali Lelei

  • ʻOua te ke tangutu mo e kakai tatau ai pē ʻi he lotú.

  • Vakai ke kiʻi loloto atu ʻi he fotu mai ʻa e kakaí ke ke mamata ki he tokotaha moʻoní. (Ki ha fakamatala lahi ange ʻi he tefito ko ʻení, vakai ki he “Ko e Ngāue Fakaetauhí ko e Sio ia ki he Niʻihi Kehé ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Sune 2019, 8–11.)

  • Fakakau e niʻihi kehé ʻi he fepōtalanoaʻakí.

  • Fakaafeʻi e niʻihi kehé ke nau hoko ko ha konga ʻo hoʻo moʻuí. Te ke lava ʻo fakakau kinautolu ʻi he ngaahi ʻekitivitī kuó ke ʻosi palaní.

  • Fekumi pea fakatupulaki ha ngaahi meʻa te mo fakatou manako ki ai.

  • ʻOua naʻá ke taʻofi hoʻo fakakaungāmeʻá koeʻuhí pē ko e ʻikai aʻusia ʻe ha taha e ngaahi meʻa naʻá ke ʻamanaki atu ki aí.

  • ʻI hoʻo vakai ki ha meʻa makehe fekauʻaki mo e tokotaha ko iá, fakahaaʻi ʻokú ke fakatokangaʻi kae ʻoua ʻe tukunoaʻi pe fakaʻehiʻehi mei aí.

  • Fakahaaʻi e ʻofá pea ʻoatu ha ngaahi lea fakahikihiki ʻi he loto moʻoni.

  • Tuku ha taimi ke ke fakakaukau ai ki he ʻuhinga totonu ʻo ʻetau pehē ko e Siasí maʻá e taha kotoa pē, neongo pe ko e hā honau ngaahi faikehekehé. Ko e hā ha founga te tau lava ai ʻo fakahoko ʻeni?

ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē ke te ongoʻi fiemālie ʻi ha kakai ʻoku nau kehekehe meiate kitautolu. Ka ʻi hono toutou fakahokó, ʻe lava ke lelei ange ʻetau ʻiloʻi e mahuʻinga ʻo e ngaahi faikehekehé mo houngaʻia ʻi he ngaahi tokoni makehe ʻoku ʻomi ʻe he taha kotoa pē. Hangē ko hono akoʻi ʻe ʻEletā Tieta F. ʻUkitofa ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, ʻe lava ke tokoniʻi kitautolu ʻe hotau ngaahi faikehekehé ke tau hoko ko ha kakai lelei mo fiefia ange: “Haʻu ʻo tokoni ke tau langa mo fakamālohia ha taufatungamotuʻa ʻo e fakamoʻuí, angaʻofá, mo e ʻaloʻofa ki he fānau kotoa ʻa e ʻOtuá.”3

Tāpuekina ʻe hono Fakakaú

Naʻe hiki ʻa Kulisitolo Fekita ki ha fonua ʻe taha hili hono fakaʻauha ʻe he taú hono fonua tupuʻangá. Naʻe ʻikai ke fuʻu sai ʻene lea fakafonuá pea ʻikai ke ne ʻilo ha taha ʻi hono ngaahi kaungāʻapi foʻoú, ko ia ai naʻá ne tomuʻa ongoʻi ʻokú ne liʻekina mo taʻelata.

ʻI heʻene hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasí, naʻá ne feinga ke loto-toʻa feʻunga ke kamata ʻene maʻulotu ʻi hono uooti foʻoú. Naʻá ne hohaʻa ko e fuʻu ʻilonga e tōʻonga ʻene leá naʻa ʻikai fie talanoa ange ha taha pe ʻe fakamāuʻi ia ʻi heʻene hoko ko ha finemui tāutahá.

Ka naʻá ne fetaulaki mo ha niʻihi kehe naʻe ʻikai ke nau tokanga ki heʻene kehé pea nau talitali lelei ia mo honau ngaahi kaungāmeʻá. Naʻa nau tokoniʻi ia ʻi he ʻofa, pea naʻe vave pē ʻene femoʻuekiná ʻi heʻene tokoni ke akoʻi ha kalasi Palaimelí. Ne hoko e fānaú ko ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo hono tali e niʻihi kehé, pea ne fakamālohia ʻene tuí ʻe he ongoʻi ʻoku ʻofaʻi mo fie maʻu iá pea tokoni ke toe fakafoʻou ʻene mateaki ki he ʻEikí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Vakai, Alexa Lardieri, “Study: Many Americans Report Feeling Lonely, Younger Generations More So,” U.S. News, May 1, 2018, usnews.com.

  2. Vakai, Carly K. Peterson, Laura C. Gravens, and Eddie Harmon-Jones, “Asymmetric Frontal Cortical Activity and Negative Affective Responses to Ostracism,” Social Cognitive and Affective Neuroscience, vol. 6, no. 3 (June 2011), 277–85.

  3. Dieter F. Uchtdorf, “Tui, ʻOfa, Ngāue,” Liahona, Nōv. 2018, 48.