2019
ʻE Founga Fēfē Haʻatau Poupouʻi Hotau Kau Takí?
Siulai 2019


Te Tau Poupouʻi Fēfē Hotau Kau Takí?

ʻĪmisi
family watching conference and sustaining leaders

ʻI he ngaahi ʻaho loʻimataʻia hili hano fakaʻauha ʻe ha vela lahi e ʻotu kaungāʻapi kotoa ʻi he Vāhenga Sonoma Kalefōniá ʻi ʻOkatopa ʻo e 2017, naʻe fononga ʻa ʻEletā Lainolo A. Lasipeni ʻo e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ki he ngaahi koló ke ne ʻi ai mo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

Naʻá ne ʻi ai ko ha misiona ngāue fakaetauhi. Naʻá ne fakafiemālieʻi mo Sisitā Melanī Lasipeni e kāingalotu kuo nau ongosia mei he velá ʻi honau ngaahi ʻapisiasí pea ʻi he tafaʻaki ʻo honau ʻotu ʻapi velá.

Pea ʻi he feituʻu kotoa pē naʻá ne fononga ki aí, ne omi e kāingalotú ke lulululu mo ia. Ko hano fakahaaʻi ia ʻo e loto houngaʻiá. Naʻa nau fakamālōʻia e ʻAposetoló koeʻuhi ko ʻene tokoní. Ka ko e lulululu kotoa pē naʻá ne ʻomi ha ongo tatau: “ʻOku ou poupouʻi koe.”

Ko ha Ngāue ʻo e Tui

Ko hono poupouʻí ko ha ngāue toputapu ia ʻokú ne fakafehokotaki e kau mēmipa ʻo e Siasí mo e kau taki ʻo e Siasí, ko e fakamatala ia ʻa ʻEletā Keuli E. Sitīvenisoní. ʻI he kāingalotu ʻoku laka hake he toko 16 milioná ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ko ha niʻihi toko siʻi pē ʻi hono fakafehoanakí ʻe faifai pea nau talanoa femātaaki mo ha ʻAposetolo pe lulululu mo ha ʻAposetolo. Ka ʻoku maʻu ʻe he mēmipa kotoa pē e faingamālie ke fehokotaki fakataautaha mo e kau takí ni mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻo fakafou ʻi hono hikinimaʻi iá pea ʻi heʻenau ngaahi ngāue ke poupouʻi fakaʻahó, ko e fakamatala ia ʻa Palesiteni M. Lāsolo Pālati, ko e Palesiteni Leʻoleʻo ʻo e Kōlomu ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kēliti W. Kongo, “ʻOku tau poupou ʻaki hono hiki hotau nimá kae pehē foki ki hotau lotó mo ʻetau ngaahi ngāué. ʻOku tau poupouʻi e kau taki ʻo e Siasí ʻi he founga tatau ʻoku tau fepoupouaki aí. ʻOku tau ʻiloʻi ʻoku haʻi kitautolu ʻi he fuakava.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā ʻUlise Soalisi ʻoku kei hoko ʻa hono lotua ʻo e kau ʻAposetoló, ko ha ʻelemēniti mahuʻinga fau ʻo e poupouʻí. “Ko ha kakai angamaheni pē kimautolu, pea kuo uiuiʻi kimautolu ʻe he ʻEikí ki ha meʻa ʻoku mahulu hake ʻi he meʻa ʻoku mau malavá. Ka ʻoku mau ongoʻi te mau lava ʻo aʻusia ia koeʻuhí he ʻoku lotua kimautolu ʻe he kakaí.”

ʻOku muʻomuʻa pea muimui atu e tuí ʻi hono hikinimaʻí, ko e tānaki mai ia ʻa ʻEletā Soalisí. “ʻI hoʻo poupouʻi e kau ʻAposetoló, ʻokú ke tokoni ai ki he Fakamoʻuí ke fakahoko ʻEne ngāué. ʻOku tokoni hoʻo tuí ke fakahoko ʻe he ʻEikí e meʻa ʻokú Ne ʻomi ʻo fakafou ʻi Heʻene kau palōfitá mo e kau maʻu fakahaá.”

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Sefilī R. Hōlani, “ʻOku ou mahuʻingaʻia ʻi he fakatātā ʻo hono hiki ke sikuea e nimá pea mo hono ʻuhingá.” Naʻá ne tānaki mai, ki he kau ʻAposetoló, ko hono hikinimaʻi kinautolu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻoku faitatau ia mo hano maʻu ʻo ha meʻatokoni ʻokú ne ʻomi e moʻuí. “ʻOku mahuʻinga e leʻo kotoa pē pea ʻoku tali e nima tokoni kotoa pē. Kuo teʻeki ai ke ngāue toko taha ha taha ʻi he Siasí, ʻo tatau ai pē pe ko e hā hotau uiuiʻí.”

Ko Ha Ngāue Talu Mei Tuai

Ko hono hikinimaʻi ʻo e kau ʻAposetoló ko ha ngāue ia ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní talu mei hono Fakafoki Mai ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí. Talu mei he ʻuluaki ʻahó mo hono fakaafeʻi e fuofua Kāingalotú ke nau tali hono uiuiʻi ʻo e kau taki ʻo e Siasí pea ke hikinimaʻi kinautolu ʻi he uiuiʻi ko iá.

ʻI he ʻaho 6 ʻo ʻEpeleli, 1830, naʻe fakataha mai ʻa Siosefa Sāmita mo hono kau muimui ne toki papitaiso foʻoú ki ha kiʻi ʻapi fale ʻakau ʻi he faama ʻa Pita Uitemā ko e Lahí, ʻi Feieti, Vāhenga Seneká, ʻi Niu ʻIoke.

Ne tuʻu hake ʻa Siosefa ʻo kole kiate kinautolu ne kau atú pe naʻá nau loto ke fokotuʻu e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní.

ʻI heʻenau fakaʻaongaʻi e tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-tahá, ne hiki ʻe he kāingalotú honau nimá pea nau loto taha kotoa ki ai. Ne hoko atu leva ʻenau loto ke tali ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele ko honau kau faiako mo e faifaleʻi fakalaumālie.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Hōlani, “Ko e memipasipi ʻi he Siasí ko ha meʻa mātuʻaki fakataautaha. ʻOku lau e fakafoʻituitui kotoa pē. Ko e meʻa ia ʻoku tau ngāue ai ʻi he tefitoʻi moʻoni ʻo e loto-tahá. ʻOku tau fie maʻu e taha kotoa ke ʻi ai haʻane fakakaukau, ke ne fakahaaʻi ia, pea ke uouongataha ʻi he laka atu ki muʻá.”

Ko Ha Ngāue ʻOkú Ne Hiki Hake Kitautolu Kotoa

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Teili G. Lenilani, ʻi hono tali ʻo e ui ki he tuʻunga fakaeʻaposetoló, “ʻoku haʻisia” e Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá ke muimui ki he finangalo ʻo e ʻEikí. ʻI heʻenau fili ke poupouʻi e Toko Hongofulu Mā Uá, ʻoku fakahaaʻi ai ʻe he kāingalotú ʻenau loto-falala ki he fakapapau ʻa e ʻAposetolo takitaha ke talangofua ki he Fakamoʻuí.

Naʻe pehē ʻe ʻEletā Kuenitini L. Kuki, ko e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻoku nau hikinimaʻi ha ʻAposetolo fakafoʻituitui, ʻoku nau hikinimaʻi ai e kotoa ʻo e Kōlomú.

ʻOku hiki hake ʻe he fili toputapu ko iá mo tāpuekina e kau ʻAposetoló—ka ʻokú ne toe hiki hake foki mo kinautolu ʻoku nau fai e hikinimá, ko e tānaki mai ia ʻa ʻEletā Kukí. ʻʻOkú ne fakaivia kinautolu, tāpuekina kinautolu mo ʻoange kiate kinautolu ha ngaahi fakahinohino.”

ʻOku ʻuhinga ʻeni hangē ko hono ʻoatu ʻe he kāingalotu ne uesia lahi fau ʻe he vela ʻi Sanitā Losá ʻenau poupou kia ʻEletā Lasipení, ʻe lava ke langaki e kāingalotu fakamāmanilahí ʻi heʻenau hiki hake e mēmipa takitaha ʻo e Toko Hongofulu Mā Uá.