2019
Ko Ha Sīpinga Māʻoniʻoni Ange ʻo e Ngāue Tokoní
Siulai 2019


Ko Ha Sīpinga Māʻoniʻoni Ange ʻo e Ngāue Tokoní

Mei ha lea ʻi ha fakataha lotu fakamāmani lahi maʻá e kakai lalahi kei talavoú, “A Hallmark of the Lordʻs True and Living Church,” ne fai ʻi he ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongi–ʻAitahō ‘i he ʻaho 6 ʻo Mē 2018.

Tuku muʻa ke tau muimui ʻi he Kalaisi moʻuí ʻo līʻoa ange, ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoni ʻo fakafou ʻi he ngāue fakaetauhi naʻá Ne mei faí.

ʻĪmisi
young men helping flood cleanup

Tā fakatātaaʻi ʻe Kelley McMorris

ʻI heʻeku kei taʻu 15 pe 16, naʻá ku mātuʻaki siokita pea foua ha ngaahi ongo taʻefakafiemālie, taʻepau, mo hangē ko e tokolahi ʻo kitautolu ʻi heʻetau kei talavoú, ʻo tuʻu laveangofua. Ne u ongoʻi hē, fakakaukau pē kiate au, mo faikeheʻia. Ne ʻikai tokoni e nofo mamaʻo ʻeku ongomātuʻá ʻi Sauti ʻAlepea lolotonga ʻeku ako nofomaʻu ʻi ha kiʻi feituʻu maomaonganoa ʻi he matāfanga ʻo ʻIngilaní. Ne toe mei lelei ange ke ako ʻi Hogwarts mo Snape.

Naʻe angamaheni ke kovi maʻu pē e ʻeá ʻi he matāfonua ko iá, ka ʻi ha faʻahitaʻu momoko ʻe taha ne tō ha matangi ʻi he feituʻu Tahi ʻAilaní pea tō takutaku e matangí. Ne ofi ki ha ngaahi ʻapi ʻe 5,000 ne tāfea, pea ne mole mo e ngaahi maʻuʻanga tokoni ʻa e kakaí ʻo ʻikai ha ʻuhila pe faʻahinga founga fakamāfana pe maama ʻi honau ʻapí, pea ne fakaʻau ke siʻisiʻi ʻa e meʻakaí.

ʻI he kamata ke maha hifo ʻa e tāfeá, ne tufaki kimautolu ʻe he akó ke mau tokoni he fakamaʻá. Ne teʻeki ke u sio ʻi ha fakatamaki fakaenatula ʻi he tuʻunga ko ʻení kimuʻa, pea ne u ʻohovale ʻi heʻeku aʻusia tonu iá. Ne fonu vai mo pelepela e feituʻu kotoa pē. Ne fakaʻofa e fofonga ʻo kinautolu ne uesia honau ʻapí ʻi he tāfeá. Kuo teʻeki ke nau mohe ʻi ha ngaahi ʻaho lahi. Ne kamata leva ke u ngāue mo hoku kaungāakó, ke fetuku e ngaahi koloa ne vivikú ki he ngaahi fungavaka ʻi ʻolungá ke fakamōmoa ai mo toho hake ha kāpeti ne maumau ʻi he tāfeá.

Ka ko e meʻa ne mahuʻingamālie kiate aú ko e tupulaki ʻa e ongoʻi uouangatahá. Naʻe ʻi ai ha ongo fakaʻofoʻofa, mo lelei ʻi he vā ʻo e kakai ʻoku fakatahaʻi ʻi ha ʻuhinga lelei lolotonga ha ngaahi tūkunga faingataʻa. Ne u toki fakakaukau kimui ange ne mole e ngaahi ongo veiveiua naʻá ne nofoʻia ʻeku ngaahi fakakaukau fakaʻahó, lolotonga ʻeku kau ʻi he feinga lahi ko ʻeni ke tokoniʻi homau ngaahi kaungāʻapí.

Naʻe totonu ke liliu ʻe heʻeku ʻiloʻi ko e tokoni ki he niʻihi kehé ʻa e fakaleleiʻanga ʻo e tuʻunga lotomamahi mo e siokita naʻá ku tofanga aí. Ka naʻe ʻikai, koeʻuhí he naʻe ʻikai fakatōmamafa feʻunga ʻa e ʻilo ko iá, pea naʻe ʻikai ke u toutou fakakaukau lelei ki he meʻa ne hokó. Ne toki maʻu e ʻilo ko iá kimui ange.

Ko e Fakaafe ke Ngāue Fakaetauhí

ʻĪmisi
people ministering

Tā ʻo ha faʻē mo haʻane tama ne fai ʻe Linda Jean Purnell

Ne u fakakaukau ki he meʻá ni lolotonga e konifelenisi lahi ʻo ʻEpeleli 2018 ʻi heʻeku fanongo ki hono toutou ʻomi e ui ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko e ngāue fakaetauhi ʻa e Fakamoʻuí—pea ke fai ia ʻi he ʻofa, ʻi hono ʻiloʻi ko e fānau kotoa kitautolu ʻa ʻetau Tamai Hēvaní.

He ʻikai ke tau ngāue koeʻuhí he ʻoku lau mo fua ʻetau ngāue tokoní, ka koeʻuhí ʻoku tau ʻofa ʻi heʻetau Tamai ʻi he Langí mo fakaivia kitautolu ʻe ha tulifua ʻoku maʻolunga mo fakaʻeiʻeiki ange—ko hono tokoniʻi hotau ngaahi kaungāmeʻá ke nau ʻilo mo nofo ʻi he hala fononga ki ʻapi kiate Iá. ʻOku tau ʻofa mo tokoniʻi hotau ngaahi kaungāʻapí ʻo hangē ko ia ne mei fai ʻe Sīsū kapau ne ʻi hotau tuʻungá, ʻo feinga ke fakatupulaki e moʻui ʻa e kakaí mo fakamaʻamaʻa ʻenau ngaahi kavengá. Ko e tupuʻanga ʻeni ʻo e fiefia mo e lavameʻa ʻoku tuʻuloá, ki he tokotaha foakí kae pehē ki he tokotaha ʻokú ne maʻu e tokoní, ʻi heʻetau vahevahe e ngaahi fua hono ʻiloʻi mo ongoʻi hotau mahuʻinga taʻefakangatangatá mo e ʻofa taʻengata ʻa e ʻOtuá kiate kitautolu fakatāutahá.

Naʻe pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni, “Ko ha fakaʻilonga maʻu pē ʻo e Siasi moʻoni mo moʻui ʻo e ʻEikí, ʻa e ngāue kuo fokotuʻutuʻu maau mo tataki ke faitokonia e fānau fakafoʻituitui ʻa e ʻOtuá mo honau ngaahi fāmilí. Koeʻuhi ko Hono Siasí ʻeni, pea ʻi heʻetau hoko ko ʻEne kau tamaioʻeikí, kuo pau ke tau ngāue fakaetauhi ki he toko tahá, ʻo hangē ko ia naʻá Ne faí. Te tau ngāue fakaetauhi ʻi Hono huafá, ʻaki Hono mālohí mo e mafaí pea ʻi Heʻene angaʻofa angaleleí.”1

ʻOku ou ʻiloʻi kapau te tau tokanga ki he ui ke fakahoko ʻa e ngāue fakaetauhí, ʻoku tau maʻu ai ʻa e faingamālie ke tuʻu hake; tupulaki ʻi he tui, maʻu ha loto-falala, mo e fiefia; pea ikunaʻi ʻetau siokitá pea mo e ongoʻi tuenoa mo e mamahi ʻoku haʻu fakataha mo iá.

ʻOku Liliu Kitautolu ʻe he Ngāue Fakaetauhí

Ko e fakaʻofoʻofa ʻo e faʻahinga ngāue fakaetauhi ko ʻení ko hono tokoniʻi e niʻihi kehé, ka ʻokú ne liliu foki kitautolu ʻaki ʻene toʻo meiate kitautolu ʻetau loto hohaʻá, manavaheé, tailiilí, mo e veiveiuá. ʻI he kamataʻangá ʻoku toʻo ʻe he ngāue tokoní meiate kitautolu ʻetau ngaahi palopalemá, ka ʻoku liliu vave ia ki ha meʻa ʻoku māʻolunga mo fakaʻofoʻofa ange. ʻOku kamata ke tau aʻusia ʻa e māmá mo e melinó, kae ʻikai ke tau fakatokangaʻi ia. ʻOku tau ongoʻi nonga, ʻofaʻi, mo fiemālie. Pea te tau fakatokangaʻi ha fiefia he ʻikai toe maʻu ia ʻi ha founga kehe.

Ne fakamatalaʻi ia ʻe Sipenisā W. Kimipolo (1895–1985) ʻo pehē: “Ko e moʻui ʻoku maʻu ʻo lahi ʻaupito ko ē ʻoku hā ʻi he folofolá, ko e ola fakalaumālie ia ʻoku maʻu mei heʻetau ngaahi ngāue tokoni ki he niʻihi kehé pea ʻi heʻetau fakaʻaongaʻi hotau ngaahi talēnití ʻi he tauhi ki he ʻOtuá pea ki he tangatá.” Naʻá ne tānaki atu, “ʻOku tau toe faʻa fakaʻatuʻi ange ai ʻi heʻetau tokoni ki he niʻihi kehé—ko e moʻoni, ʻoku faingofua ange ke ‘ʻiloʻi’ hotau anga totonú koeʻuhí he ʻoku toe lahi ange ʻa hotau ngaahi anga totonu ke tau fekumi ke ʻiloʻí!”2

Ko Ha Ui mei he ʻEikí

ʻĪmisi
Christ with fishermen

Kalaisi mo e Kau Tangata Toutaí, fai ʻe J. Kirk Richards

ʻI he taimi naʻe ui ai ʻe he Fakamoʻuí ʻa Pita, ʻAnitelū, Sēmisi, mo Sione ke muimui ʻiate Iá, ne liliu leva honau halangá mo ʻenau tokangá: “Pea [ne nau] liʻaki leva [honau] kupengá, ʻo muimui ʻiate ia” (Mātiu 4:20).

Kae hili hono tutuki e Fakamoʻuí, ʻi he taimi naʻe ʻave ai Ia meiate kinautolu ʻi he founga taʻeʻofa tahá, ne nau foki ki he toutaí, ki ha meʻa ne nau pehē ne nau ʻilo. ʻI ha taimi ʻe taha, ne hāʻele mai e Fakamoʻuí kiate kinautolu ʻi haʻanau toutai.

“Pea tala ʻe Ia kiate kinautolu, ʻAʻau ʻa e kupengá ʻi he mataʻu ʻo e vaká, pea te mou maʻu. Pea nau ʻaʻau ai, pea ʻikai ai ke nau faʻa toho ia koeʻuhí ko e lahi ʻo e iká” (Sione 21:6).

Ne ʻikai ngata pē ʻi he hoko ʻeni ko ha fakatātā ne ʻikai mole ha kihiʻi konga siʻi ʻo Hono mālohí, ka ko ha fakahā mahino ne nau fekumi ʻi ha feituʻu hala mo tokanga ki ha meʻa hala. ʻI heʻenau maʻu meʻatokoni mei he iká ʻi he matātahí, ne fehuʻi tuʻo tolu ʻe he Fakamoʻuí kia Pita pe ʻoku ʻofa ʻiate Ia. Ne tali ʻe Pita, mo ha loto hohaʻa ne fakautuutu ʻi he taimi takitaha, ʻo pehē ʻio. Hili e tali kotoa pē ʻa Pitá, ne kole ʻe Sīsū kia Pita ke fafanga ʻEne fanga sipí. (Vakai, Sione 21:15–17.)

Ko e hā ne fehuʻi tuʻo tolu ange ai e Fakamoʻuí kia Pita pe ʻoku ʻofa ʻiate Iá? Naʻe ʻosi ui ʻa Pita kimuʻa ke muimui ʻia Sīsū, pea naʻá ne tali leva ia, ʻo siʻaki ʻene toutai iká. Ka ʻi he taimi ne ʻave ai ʻa Sīsū meiate kinautolú, ne mamahi ʻa Pita; naʻá ne hē. Naʻá ne foki ki he meʻa pē taha naʻá ne pehē naʻá ne ʻiló—ko e toutaí. Naʻe finangalo ʻa Sīsū ke fanongo lelei ʻa Pita kiate Ia mo mahino e mafatukituki ʻo e fakaafé he taimi ko ʻení. Naʻá Ne finangalo ke mahino kia Pita e ʻuhinga ʻo e hoko ko ha ākonga ʻo e Kalaisi kuo toetuʻú, ʻi he ʻikai ke Ne toe ʻi ai tonu mo kinautolú.

Ko e hā naʻe fie maʻu ʻe he ʻEikí meia Pitá? Naʻá ne fie maʻu ke fafanga ʻe Pita ʻEne fanga sipí; ʻEne fanga lamí. Ko e ngāue ʻeni naʻe fie maʻu ke fai. Naʻe ʻiloʻi ʻe Pita e ui loto-fakatōkilalo mo fakahangatonu ʻa ʻene ʻEikí, pea tali ʻe he ʻAposetolo pulé, ʻo foaki faitōnunga mo loto-toʻa e toenga ʻo ʻene moʻuí ki he ngāue ne ui ia ke faí.

Kamata ʻaki ha Lotu

ʻOku tau maʻu ha ʻAposetolo pule ʻi he māmaní he ʻahó ni. ʻOku fakaaʻu mai ʻe Palesiteni Nalesoni ʻa e fakaafe ko iá kiate koe mo au ke fafanga e fanga sipi ʻa Sīsuú. ʻI he kotoa ʻo e ngaahi fakahohaʻa ʻi hotau ʻātakaí pea mo e lahi ʻo e fanga kiʻi meʻa iiki ʻokú ne tohoakiʻi ʻetau tokangá, ko e polé ke tau tali ki he fakaafe ko ʻení pea ngāué—ʻo fai ha meʻa, fakahoko ha liliu, mo liliu ʻetau moʻuí.

Mahalo te ke fehuʻi, “Te u kamata ʻi fē?”

Kamata ʻaki ha lotu. Naʻe toe tānaki atu ʻe Palesiteni Nalesoni ʻo pehē, “ʻfakatupulaki [ʻetau] malava fakalaumālie ke maʻu ʻa e fakahā fakatāutahá.”3 Kole ki hoʻo Tamai ʻi he Langí pe ko e hā te ke lava ʻo faí, pea kia hai. Tali ha faʻahinga ongo pē te ke maʻu, neongo kapau ʻoku ngali taʻemahuʻinga. Ngāueʻi ia. Ha faʻahinga kihiʻi ngāue pē ʻo e angaʻofá, ʻokú ne ʻai kitautolu ke tau vakavakai atu ki tuʻa mo maʻu hono ngaahi tāpuakí. ʻE malava pē ko ha pōpoaki angaʻofa mo taʻeʻamanekina ʻi he telefoní ki ha taha. Pe ko ha matalaʻiʻakau, pisikete, pe ko ha lea lelei pē. Mahalo pē ko hano huo ha ngoue pe lotoʻataʻatā, fai ʻo ha fō, fufulu ʻo ha kā, kosi musie, tata sinou, pe ko e fakafanongo pē.

Hangē ko hono fakalea ʻe Sisitā Siini B. Pingihami, ko e Palesiteni Lahi ʻo e Fineʻofá: “ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi ʻe niʻihi kuo pau ke tau fai ha meʻa lahi mo maʻongoʻonga kae toki ‘lau’ ia ko ha tokoni ki hotau kaungāʻapí. Ka ʻoku lava e fanga kiʻi ngāue tokoni faingofuá ʻo hoko ko ha ivi tākiekina mālohi ki he niʻihi kehé—pea mo kitautolu foki.”4

Mahalo te ke momou ke fakahoko ʻa e ʻuluaki sitepú, ʻo ke pehē ʻokú ke femoʻuekina pe ʻikai ha fuʻu faikehekehe, ka te ke ofo he meʻa ʻe lava ʻe he fanga kihiʻi meʻa īkí ʻo faí. ʻOku ʻomi ʻe Palesiteni Nalesoni ha sīpinga māʻolunga mo māʻoniʻoni ange ʻo e ngāue tokoní. ʻI heʻetau tali iá, te tau ʻilo ai e founga ʻokú ne fakakakato, fakatauʻatāinaʻi, mo fakanonga ai kitautolú, mo e founga ʻe lava ke tau hoko ai ko ha fakanonga mo ha fakafiemālie ki he moʻui ʻa e niʻihi kehé.

ʻI he taimi ʻe niʻihi, hangē ko e hili hono fakakakato e ngāue fakafaifekaú, mahalo naʻa ʻahiʻahiʻi kitautolu ke pehē, “Kuó u fai ia. Tuku ke ngāue ha taha kehe. ʻOku fie maʻu ke u kiʻi mālōlō.” Ka ʻoku ʻikai taʻofi fakataimi e ngāue fakaetauhí. Ko ha tōʻonga moʻui ia. Mahalo te tau kiʻi mālōlō mei heʻetau ngaahi ngāue angamahení pea maʻu ivi mei he mālōloó, ka ʻoku ʻikai toe mālōlō ʻa ʻetau fuakava ke feʻofaʻaki hangē ko ʻEne ʻofaʻi kitautolú pea mo fafanga ʻEne fanga sipí.

Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻo e Siasi Fakamāmanilahí

ʻĪmisi
service

Tā ʻo ha toketā mo ha mahaki ʻokú na fāʻofua ne tā ʻe Wendy Gibbs Keeler

ʻOku ou laukau ʻaki ʻeku kau ki ha siasi ʻoku nau moʻui ʻaki e ngāue fakaetauhí. ʻI he 2017 ʻataʻatā pē, ne laka hake he ngaahi houa tokoni ʻe 7 milioná ne foaki ʻe he kāingalotú ke tō, taʻaki, mo tufaki ha meʻatokoni ki he masivá mo e faingataʻaʻiá. Ne tokonaki ʻe he Siasí ha vai maʻa ki ha vaeua miliona ʻo e kakaí mo e ngaahi saliote teketeke ki ha kakai ʻe toko 49,000 ʻi he ngaahi fonua ʻe 41. Ne ʻoatu ʻe he kau ngāue tokoní ha ʻū matasioʻata mo e tokoni ki he fofongá pea naʻa nau akoʻi ha kau tauhi ʻe toko 97,000 maʻanautolu ʻoku faingataʻa e vakai honau fofongá ʻi he ngaahi fonua ʻe 40. Ne akoʻi ha kau tauhi ʻe toko tolu mano tolu afe ʻi hono tokangaʻi ʻo e ngaahi faʻē feitamá mo e pēpē valevalé ʻi he ngaahi fonua ʻe 38. ʻOku ʻikai kau ai e Nima Fietokoní, ʻa ia kuo ʻoatu ai ʻe he lau afe ʻo hotau kakaí ha ngaahi houa ʻe lauimiliona ʻi he ngaahi taʻu ne toki ʻosí. ʻOku vēkeveke e kāingalotu ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ke tokoni kiate kinautolu ʻoku uesia ʻe he ngaahi fakatamaki lalahi mo īkí, kae pehē foki ki he fakalakalaka honau ngaahi kaungāʻapí mo e tukui koló.

Ko e polokalama JustServe ʻa e Siasí ne toki kamatá, ʻa ia ʻoku hiki ai e ngaahi faingamālie ngāue tokoní, kuo laka hake ʻi ha kau ngāue tokoni ʻe 350,000 ne ʻosi lesisita, ʻa ia kuo nau ʻoatu ha ngaahi houa ʻe lauimiliona ke tokoni ʻi honau ngaahi komiunitī fakalotofonuá.5

Ko e Siasi ʻeni ʻo e ngāue. Ko e meʻa ʻeni ʻoku tau faí. Ko e meʻa ʻeni ʻokú ke faí. Tuku ke hoko ʻeni ko hoʻo tōʻonga moʻui.

Faʻahinga ʻe Tolu ʻo e Ngāue Tokoní

ʻOku ou loto ke fakamamafaʻi ha faʻahinga ʻe tolu ʻo e ngāue tokoní ʻa ia ʻoku tau maʻu ha faingamālie ke kau ai.

1. Ko e faʻahinga ngāue tokoni ʻoku vahe mai pe fakaafeʻi kitautolu ke tau fua ʻi he siasí. Te tau fai feinga ki he faʻahinga ngāue fakaetauhi ʻoku mahuʻinga, ʻikai fua hono lahí, ʻoku tau fakakaukauʻi, lotua, pea tokoniʻi kinautolu kuo vahe mai ke tau fatongia ʻaki hono tokoniʻí.

2. Ko e ngāue tokoni ʻoku tau fili ke fai ʻiate kitautolu pē. Ko ha fakalahi ia ʻo e ʻuluakí, ʻa ia ʻe ʻaonga ki he kotoa ʻo ʻetau ngaahi ngāue mo e fengāueʻaki fakaʻahó ʻi heʻetau feinga mālohi ange ke siʻaki kitautolu kae tokanga ki he niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ha fatongia pau, ka ʻoku poupouʻi kitautolu ʻe he sīpinga faka-Kalaisi tatau pē, ʻo kamata ia ʻi hoʻo toe angalelei mo tokaʻi ange ʻa e niʻihi ʻoku tau feohí.

3. Ngāue Fakapuleʻangá ʻO ka lava, kau ʻi he ngaahi meʻa fakapolitikalé mo ha taumuʻa ke ngāue tokoni mo fakatupulaki e fakafoʻituituí mo e tukui koló. Fakaʻehiʻehi mei he politikale fakamatakali te ne fakamavahevaheʻi, fakamālohiʻi mo fakaʻauha ʻa e ngaahi koló, fonuá, mo e konitinēnití. Kau fakataha mo e kau taki fakapolitikale ʻoku nau fekumi ki ha ʻuhinga tatau ke fakaleleiʻi ai e moʻui faingataʻaʻiá ʻi honau mafaí pea ope atu ai. Te ke lava ʻo hoko ko ha leʻo ʻo e potupotu-tataú mo e ʻuhingá, ʻo taukaveʻi ʻa e vahevahe tāú ʻi he tapa kotoa pē ʻo e sosaietí. ʻOku ʻi ai ha fiemaʻu lahi ange ke ke fakaʻaongaʻi ho iví ʻi he faʻahinga ngāue fakafonua lelei pehení.

Te Tau Lava ʻo Liliu Hotau Māmaní

ʻI heʻetau lau e ngaahi ongoongó, mahalo te tau ongoʻi ʻoku ʻauhia atu e māmaní. Kapau te tau ngāue ʻi ha ngaahi founga lalahi mo iiki ʻi he ʻaho kotoa, te tau lava ke liliu hotau tūkungá mo kinautolu foki ʻoku tau feohí. ʻI hoʻomou tokoniʻi mo ngāue fakataha mo homou kaungāʻapi ʻi homou koló, te mou maʻu ha ngaahi kaungāmeʻa ʻoku nau holi tatau mo kimoutolu ke tokoni. ʻE hoko ia ko ha feohiʻanga mālohi, te ne fakafehokotaki ʻa e ngaahi ʻulungaanga fakafonuá mo e tuí.

Kapau te mou tali kotoa e fakaafe ke ngāue fakaetauhi ʻo hangē ko ia ne fai ʻe Sīsuú, ʻe liliu kimoutolu, ʻo moʻui taʻesiokita ange. Te mou ʻiloʻi ʻa e fiefia ʻoku maʻu ʻi he ngāue fakaetauhi he founga ʻa e Fakamoʻuí, ʻo siʻaki e loto hohaʻá mo e ongoʻi taʻepauʻiá pea mo e mamahi ʻoku maʻu ʻi heʻetau fakakaukau ʻoku ʻikai ke tau feʻungá.

Mahalo te ke fakakaukau ki ha hingoa pe ko ha fofonga. ʻOku hangē ʻeni ha fakaafe mei he Laumālié, pea mahalo kuo mou ʻosi maʻu ia kimuʻa. Tokoni, tokangaʻi, mo hiki hake. Fili ke ke tokanga ki he fakaafé ni mo lotu he ʻahó ni ke ʻilo ko e hā te ke lava ʻo faí. ʻI hoʻo vakai mo ongoʻi e ngaahi tāpuaki ʻokú ke maʻu mo kinautolu ʻokú ke tokoniʻí mei he meʻá ni, te ke loto ke hoko ʻeni ko ha sīpinga fakaʻaho.

Ko hotau fatongia māʻolunga mo taupotu tahá ko hono vahevahe ʻo e maama, ʻamanaki lelei, fiefia, mo e taumuʻa ʻo e ongoongolelei ʻa Sīsū Kalaisí ki he kotoa ʻo e fānau ʻa e ʻOtuá pea tokoniʻi kinautolu ke ʻilo ʻa e hala ki ʻapí. ʻOku fakahaaʻi ʻa e ola ʻo e ongoongoleleí ʻaki hono tokoniʻi, tokangaʻi, pea ngāue fakaetauhi kiate kinautolú. ʻI heʻetau fokotuʻu ʻeni ko ha tōʻonga moʻuí, te tau ʻilo ai ʻa hono fungani makehé, pea ko e founga ia te tau lava ai ʻo maʻu ʻa e nonga mo e fiefia ʻa ia ne mole meiate kitautolú.

Ko e founga moʻui ʻeni ʻa e Fakamoʻuí, pea ko e ʻuhinga ʻeni ʻo ʻEne moʻuí—ke ʻomi ʻa e faitoʻo lelei taha mo e fakamoʻui taupotu tahá ʻo fakafou ʻi Heʻene meʻaʻofa maʻongoʻonga mo taʻefakangatangata ʻo e fakaleleí maʻataua. Tuku muʻa ke tau muimui ʻi he Kalaisi mouí ʻo līʻoa ange, ʻi heʻetau feinga ke hoko ko ʻEne kau ākonga moʻoni ʻo fakafou ʻi he ngāue fakaetauhi naʻá Ne mei faí.

Maʻuʻanga Fakamatalá

  1. Russell M. Nelson, “Ko e Ngāue Fakaetauhi ʻi he Mālohi mo e Mafai ʻo e ʻOtuá,” Liahona, Mē 2018, 69.

  2. Spencer W. Kimball, “The Abundant Life,” Ensign, July 1978, 3.

  3. Russell M. Nelson, “Fakahā maʻá e Siasí, Fakahā ki Heʻetau Moʻuí,” Liahona, Mē 2018, 95.

  4. Jean B. Bingham, “Ngāue Fakaetauhi ʻo Hangē ko e Fakamoʻuí,” Liahona, Mē 2018, 104.

  5. Vakai, JustServe.org. ʻOku maʻu ia ʻi ʻAmelika Noate pea ʻoku kei vakaiʻi ʻi Mekisikou, Pilitānia, Pueto Liko, mo ʻAositelēlia.