Ha’api’ira’a a te mau Peresideni
Pene 20: Te Faanahonahoraa e te Faatereraa o te Ekalesia


Pene 20

Te Faanahonahoraa e te Faatereraa o te Ekalesia

I te hitu ahuru ma hituraa o to’na matahiti, ua faanahonaho te Peresideni Brigham Young i te autahu‘araa no te haapapu i te faatereraa i te mau ohipa a te autahu‘araa, no te tahoê i te Feia Mo‘a, e no te haaputuputu e no te aupuru i te mau mamoe no Iseraela. Ua faateniteni to’na mono tauturu, oia o Elder George Q. Cannon, i te hotu o teie ohipa rahi hopea a te Peresideni Young. Ua parau oia e, na te Peresideni Young, “i faanahonaho i te autahu‘araa ma te nahonaho tei ore â i iteahia mai te tuuraa mai â i te autahu‘araa i nia i te fenua nei. Ua faataa oia i te mau ohipa a te mau Aposetolo, … te mau Hitu Ahuru, … te mau Tahu‘a Rahi, … te mau Peresibutero, … te autahu‘araa iti, ma te papu, ma te maramarama e ma te mana—te mano o te Atua—o tei tuatapapahia ma te parau papu roa e ore roa ai e hape te taata o tei farii i te Varua o te Atua i roto ia’na” (CHC, 5:507).

Te Mau Haapiiraa a Brigham Young

E heheu te Atua i To’na hinaaro i te Ekalesia na roto i te Peresideni o te Ekalesia.

No te fataaraa i te mau tuhaa o te parau haapiiraa o tei au i te tupuraa o te Basileia o te Atua e te patu-â-raa i te reira i nia i te fenua nei, e no te heheuraa i to’na mana‘o e to’na hinaaro, hoê ana‘e ïa auvaha ta’na no te faaite i to’na hinaaro i to’na mau taata. Ia hinaaro te Fatu i te horo‘a i te hoê heheuraa i to’na mau taata, ia hinaaro oia i te heheu i te mau parau haapiiraa apî ia ratou, e aore ra i te a‘o atu ia ratou, e na reira ïa oia na roto i te taata o ta’na i faataa i taua toro‘a e taua piiraa ra. Te toe‘a o te mau toro‘a e te mau piiraa o te Ekalesia, e mau tauturu ïa e e mau faatere no te tupuraa i te maitai te tino o te Mesia ra e no te haamaitai-roa-raa i te Feia Mo‘a, e te vai atura, te mau peresideni, te mau episekopo, te mau peresibutero, te mau tahu‘a, te mau haapii, te mau diakono te mau melo atoa i te tiaraa tataitahi i to’na vahi e i te faatereraa i roto i to’na toro‘a e to’na piiraa i roto i te Autahu‘araa ei orometua no te mau parau ora, ei tia‘i mamoe no te tia‘i i te mau piha e te mau tuhaa o te nănă o te Atua i roto i te ao atoa nei, e ei tauturu no te faa‘eta‘eta i te rima o te Peresideniraa o te Ekalesa atoa (DBY, 137).

Te roaaraa e te mauraa te varua o te Evanelia, te haaputuputuraa ia Iseraela, te faaoraraa ia Ziona, e te faaoraraa i to te ao nei, ei ohipa hoê ïa e tei hau i te rahi e tia ai, e ia riro atoa ïa ei hinaaro hoê i roto i te aau o te Peresideniraa Matamua, o te mau Peresibutero o Iseraela, e o te feia toro‘a atoa i roto i te Ekalesia e te Basileia o te Atua (DBY, 137).

I roto i te faaotiraa i te mau ohipa atoa o te parau haapiiraa, ia tia te faaotiraa, e titauhia ïa te reo hoê, te faaroo hoê, e te faaotiraa hoê. Ei Pŭpŭ autahu‘araa, ia hoê na Peresideni Matamua tootoru e tia ai; ia hoê te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo e tia ai, ia roaa te hoê faaotiraa parau tia no te mau ohipa atoa o te tuuhia i mua ia ratou, ia au i ta outou e tai‘o i roto i te Parau Haapiiraa e te Mau Parau Fafau. Ia ite outou i taua na Pŭpŭ autahu‘araa ra i te tahoêraa i roto i ta ratou faaiteraa, e tia ia outou ia farii e, e parau mau ïa [a hi‘o PH&PF 107:27]. Ia apoo te mau Peresibutero, ma te faaroo e te parau tia; e ia tû to ratou mana‘o i te tahi noa’tu tuhaa ohipa, e ite ai outou e, e parau mau ïa (DBY, 133).

!Na te Fatu Manahope teie Ekalesia e arata‘i nei, e e ore roa oia e vaiiho ia outou ia arata‘i-ê-hia mai te mea e, te haapa‘o maitai noa ra outou i ta outou ohipa. E nehenehe noa ia outou ia ho‘i i to outou fare taoto ai e ia mâha to outou taoto mai ta te taoto o te aiû ia mâha, ma te ore e măta‘u o te arata‘i ê to outou feia faatere ia outou, inaha, ia tamata noa’tu ratou i te na reira, e pâ‘o‘o oioi ïa te Fatu ia ratou i te fenua nei. Te faaitoito nei to outou feia faatere i te ora i ta ratou haapa‘oraa e hope noa’tu to ratou puai (DBY, 137).

Te mau nei te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te mau taviri o te autahu‘araa no te paturaa i te basileia o te Atua i te ao nei.

Te mau taviri o te autahu‘araa mure ore, o tei mai te au i te haapa‘oraa a te Tamaiti a te Atua, te roto ïa i te piiraa no te aposetolo. Te mau autahu‘araa atoa, te mau taviri atoa, te mau horo‘araa atoa, te mau oro‘a hiero atoa e te mau mea atoa hoi ei faaineineraa i te tomo-faahou-raa atu i mua i te aro o te Metua e te Tamaiti, tei roto ana‘e ïa, e aore ra e nehenehe ia’u ia parau e, ua haaatihia ïa, i te toro‘a aposetolo (MS, 15:489).

I muri a‘e i te ho‘iraa mai Missouri maira, te himene noa ra maua o to’u taeae Joseph Young i muri a‘e i to maua pororaa i roto i te hoê pureraa; e ia hope a‘era te pureraa, ua na ô maira te Taeae Iosepha Semita e, “Mai, e haere orua na muri ia’u i to’u ra fare.” Haere atura matou e himene noa atura maua ia’na e ia huru maoro a‘era, e paraparau atoa atura ia’na. Vauvau maira oia i te tumu parau no te Tino Ahuru Ma Piti e te Hitu Ahuru, a tahi ra ïa to’u feruriraa i te reira. Ua parau maira oia e, “E to’u nau taeae, e pii vau na Aposetolo Tino Ahuru Ma Piti. Te mana‘o nei au e, e putuputu tatou a muri atu, e maiti atu i na Aposetolo Tino Ahuru Ma Piti, e e maiti i te Pŭpŭ o te Mau Hitu Ahuru mai roto mai i te feia o tei tae i Ziona ra.… I te matahiti 1835, i te hopea ava‘e i te ava‘e Tenuare e aore ra Febuare, … ua faatupu matou i to matou apooraa i te mahana tataitahi, e ua pii maira te Taeae Iosepha i na Aposetolo Tino Ahuru Ma Piti [i te 14 no Febuare] (DBY, 141–42).

Te piiraa no te Aposetolo, no te paturaa ïa i te Basileia o te Atua i roto i te ao atoa nei; o te Aposetolo ïa te taata te mau nei i te mau taviri no te reira mana, e aita atu e taata ê atu. Ia faaohipa maitai te hoê Aposetolo i to’na piiraa, ua riro ïa oia ei parau a te Fatu na to’na nunaa i te mau taime atoa (DBY, 139).

Ua tamata vau i te faaite haapoto atu ia outou, e te mau taeae, i te faanahoraa o te Autahu‘araa. Ia faatoro‘ahia te hoê taata ei Aposetolo, to’na autahu‘araa, aore ïa e haamataraa i te mahana e aore atoa ïa e hopea i te ora, mai te Autahu‘araa Melehizekeda; no te mea o ta’na Autahu‘araa ïa tei parauhia i roto i taua parauraa, eiaha râ te taata (DBY, 141).

O te hopoi‘a e te haamaitairaa o te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo, ia farii ïa i te Varua Maitai ei apiti tamau, e ia ora ma te Varua o te Heheuraa, ia ite i ta ratou hopoi‘a e ia maramarama i to ratou piiraa; o te hopoi‘a e te haamaitairaa atoa hoi te reira o te Peresideniraa Matamua o te Ekalesia (DBY, 139–40).

Tei te hoê Aposetolo o te Fatu o Iesu Mesia te mau taviri o te Autahu‘araa Mo‘a, e ua haamauhia te mana no te reira i nia i to’na ra upoo, i faatiahia ai oia ia poro i te parau mau i te mau taata, e ia farii ratou i te reira, e mea maitai ïa; ia ore râ, ei nia iho te hara i to ratou iho upoo (DBY, 136).

No reira, te Autahu‘araa iti, mai ta outou i ite, tei roto ïa i te [otia mana] o te toro‘a Aposetolo, no te mea e, te taata o te mau nei i te reira, e tia ïa ia’na ia ohipa e aore ra ia faatere ei Tahu‘a Rahi, ei hoê i te mau melo Apooraa Teitei, ei Patereareha, ei Episekopo, ei Peresibutero, ei Tahu‘a, ei Haapii, e ei Diakono, e i roto i te mau toro‘a e te mau piiraa ê atu atoa e vai nei i roto i te Ekalesia, mai te toro‘a matamua e tae atu i te hopea, ia titauhia te reira (DBY, 140).

I tai‘o outou i roto i te heheuraa i parauhia a‘enei e, i te piiraa i te Tino Ahuru Ma Piti e i te faatoro‘araa ia ratou, hoê â to ratou puai e to ratou mana e to na Peresideni Matamua tootoru; e ia tai‘o â outou e itehia ai e, ia tupu mai te mau tuhaa e te mau tauturu no roto mai i teie Autahu‘araa e tia ai [a hi‘o PH&PF 107:22–26]. Hoê â puai e hoê â hoi mana to te mau Hiti Ahuru, [e farii ratou i te mana tei horo‘ahia na roto i te faaueraa a te mau Aposetolo no te] haamauraa, te paturaa, te faatereraa, te faatoro‘araa e te fanahonahoraa i te Basileia o te Atua i to’na ra huru tia i nia i te fenua nei. Te vai nei to tatou Pŭpŭ Tahu‘a Rahi, e e rave rahi hoi ratou. E pŭpŭ te reira no te vahi iho nei—e tavini ratou i te vahi ratou e faaea ai; area te mau Hitu Ahuru râ, e poro haere ïa ratou; e na reira atoa te mau Tahu‘a Rahi, ia titauhia ratou. Hoê â Autahu‘araa to ratou e to te mau Hitu Ahuru e to te Tino Ahuru Ma Piti e to te Peresideni Matamua; teie râ, ua faatoro‘ahia anei ratou i te mau mana, e te mau puai, e te mau taviri o teie Autahu‘araa? Aore, aita ratou i na reirahia. Noa’tu â, e Tahu‘a Rahi ratou no te Atua; e ia faaohipa maitai ratou i to ratou [piiraa i roto i te] Autahu‘araa, e farii ïa ratou ia tae i te hoê tau i te mau mana e te mau puai o te tia i te taata ia farii (DBY, 140).

Tei roto te toro‘a episekopo i te Autahu‘araa Aarona e te mau nei te reira i te mana no te faatere i te mau mea o te pae tino e te mau mea o te pae varua.

Tei roto te toro‘a Episekopo [Faatere Rahi] i te Autahu‘araa iti [Aarona]. No’na te toro‘a teitei a‘e i roto i te Autahu‘araa Aarona, e tei ia’na … te utuuturaa a te mau melahi, mai te mai e e faaroo to’na, e mai te mea e e ora oia ia tia ia’na ia farii i te mau haamaitairaa o ta Aarona i farii na (DBY, 143).

I roto i to’na piiraa e ta’na hopoi‘a, tei piha‘i iho te Episekopo i te Ekalesia i te mau taime atoa; eita oia e piihia no te tere i te fenua atea e poro, tei to’na vahi faaeraa râ oia; eita oia e haere na te ao nei, tei piha‘i iho râ i te Feia Mo‘a (DBY, 144).

Ia riro te mau Episekopo ei hi‘oraa tia roa i ta ratou mau Paroita i roto i te mau mea atoa (DBY, 144).

Ia haapa‘o te hoê Episekopo mai te au i to’na piiraa e to’na toro‘a, e ia faaohipa maitai oia i te reira, eita ïa e taata i roto i ta’na Paroita o te ore e faaohipa-maitai-hia. E haapapu ïa oia e te ora nei te taata atoa ia au i te oraraa tia, e te haere nei ma te haehaa i mua i to ratou Atua. Eita ïa te hoê taata i roto i ta’na Paroita ta’na e ore e mâtau, e e mâtau maitai oia i to ratou mau huru, to ratou haapa‘oraa e to ratou mana‘o [a hi‘o 1 Timoteo 3:1–4] (DBY, 145).

E mea tia ia tuu te mau Episekopo i te feia ta ratou e tiaturi nei, i te feia ta ratou i ite ei feia parau tia, ia riro ratou ei tia‘i i nia i te pare, ma te vaiiho ia ratou ia imi i te feia i roohia i te ati (DBY, 145).

Ia haapa‘o maite te Episekopo tataitahi i ta’na Paroita, e ia haapapu e, te faaohipa-au-maite-hia nei te mau tane e te mau vahine atoa; te utuutumaitai- hia nei tei ma‘i e tei ruhiruhiâ e aore te hoê o ratou i ati ra. Ia riro te Episekopo tataitahi ei metua tane aroha e te aau mărû no ta’na Paroita, ma te faahitiraa i te parau aroha i ŏ nei, i te parau haamaramarama i ŏ a‘e, e i te a‘o i te tahi ê vahi, ia au i te hinaaro, ma te ore e maiti i te taata, ma te haava hoi ma te paari i rotopu i tera taata e tera taata, ma te haapa‘oraa e te titau-maite-raa i te maitai no te taatoaraa, ma te tia‘iraa i te nănă o te Atua ma te mata o te tia‘i mamoe mau, eiaha te uri taehae ia ô mai i roto i te nănă e hahae ia ratou (DBY, 144–45).

Te parau atu nei au i te mau Episekopo, … o ta outou ohipa e to outou piiraa teie. Eiaha te hoê vahi iti, i roto i te mau faaearaa o te Feia Mo‘a i roto i ta outou mau Paroita, o ta outou i ore i mâtau (DBY, 146).

E mea tia i te mau Episekopo, na roto i ta ratou mau orometua, ia haapapu e, e horo‘a te mau utufare atoa i roto i ta ratou mau Paroita i ta ratou e amu ahiri e ua tamaa ratou i te mahana haapaeraa maa, i te feia veve mai te mea e nehenehe ia ratou ia na reira (DBY, 145).

E tia i te faatitiaifaroraa a te Ekalesia ia tauturu i te faaho‘iraa i te taata i te parau tia.

Eita roa’tu te mau taviri o te mana e horo‘ahia ia tatou ia riro tatou ei feia faatere, maori râ ia faatere tatou mai ta te Atua e faatere ahiri tei ŏ nei oia (DBY, 146).

Area te Basileia o te Atua râ, ia faanahonahohia i nia i te fenua nei, ei roto ïa te mau taata toro‘a, te mau ture e te mau oro‘a atoa i titauhia no te faatereraa i te feia o tei haapa‘o atâ, e o tei ofati i te ture, e no te faatere i te feia o tei hinaaro i te rave i te parau tia, aita râ e nehenehe ia ratou ia haapa‘o maite noa; e taua mau puai e taua mau mana atoa ra, te vai nei ïa i rotopu i teie nei nunaa (DBY, 146).

E te mau Episekopo, te vai ra anei te mau haavaraa i rotopu ia outou? Ua inoino anei te aau o te mau taeae i roto i ta outou mau Paroita? “Oia.” Nahea ïa ratou i reira? Ia haapa‘o ratou i te mau faatereraa i haamauhia na, e ia faaaau ratou i to ratou aau e te aau o to ratou mau taeae i teie iho nei. Ua mana‘o vau e nehenehe ia parau e, te pae rahi o te mau fifi i rotopu i te mau taeae, no roto mai ïa i te taa ore, eiaha râ i te tairoiro e te aau ino, aita râ raua e paraparau i taua fifi ra raua raua iho ma te varua feia mo‘a, e mârô râ raua raua iho e ia tupu mau â te fifi, e i reira ua hopoi mai ïa raua i te hara i nia i to raua iho upoo. Ia oti ia tatou te rave e iva ahuru ma iva ohipa maitai, e ia rave noa a‘era tatou i te hoê noa ohipa ino, aita e hape, e to’u mau taeae e to’u mau tuahine, e hi‘opoa ïa tatou i taua ino hoê ra e ia pô te ao ma te haamana‘o ore i taua maitai ra. Hou tatou a haava ai te tahi i te tahi, e mea tia ia tatou ia hi‘o i te hinaaro o te aau, e mai te mea e hinaaro ino, e a‘o ïa i te reira taata, a haapa‘o atu ai i te rave‘a no te faaho‘i mai ia’na i nia i te e‘a parau tia (DBY, 149–50).

Ua hinaaro vau i te ite i te Apooraa Teitei e te mau Episekopo e te mau Peresideni Tĭtĭ i faaîhia i te mana o te Varua Maitai, e ia haere mai te taata i mua ia ratou, e tia ïa ia ratou ia ite e ia maramarama i taua taata ra, e e tia atoa ia faaoti i te ohipa ma te oioi e ma te parau tia. Ua hinaaro vau ia rava‘i i te mau Episekopo e i te feia toro‘a atoa te mana e te paari no ŏ mai i te Atua ia maramarama papu ratou i te huru mau o te mau ohipa atoa o te faataehia i mua ia ratou (DBY, 133).

E nehenehe ia oe, e auraa parau teie, ia ta‘iri i te upoo o te hoê Peresibutero i te raau, e ua mana‘o noa oia e, ua horo‘a oe ia’na i te tahi monamona e amu. Te vai ra vetahi ê râ, ia faahiti noa’tu oe i te parau ia ratou e aore ra ia rave i te aretu e ta‘iri ia ratou, e ua putapû roa ino te aau; e puta oioi to ratou aau mai to te tamarii ‘aru‘aru, e tarapape roa ratou mai te tapau i nia i te auahi. Eiaha ia a‘o puai ia ratou; e a‘o râ mai te au i te varua i roto i taua taata ra. Ia vetahi, e nehenehe ïa ia parau ia ratou e ia pô te ao, aita hoi ratou i ite eaha ta oe e parau ra. Ua rau te huru. A haapa‘o i te taata mai te au i to’na iho huru (DBY, 150).

Ia a‘ohia outou te tahi e te tahi—ia farerei mai te mau taeae ia outou a parau mai ai e, “O teie ta oe hape,” e mea tia ia outou ia farii i te reira ma te aau mărû, e ia faaite i to outou mauruuru no te a‘o, e ia fa‘i afaro i taua hape ra, e ia faaite e, peneia‘e, e hape pinepine outou ma te ite ore, e ia parau hoi e, “Ua hinaaro vau ia haamaramarama mai oe ia’u, ia rave mai to’u nei rima, e ia haere apipiti ma te faaitoito e ma te paturu te tahi i te tahi.” Eaha ra, i roto i to outou nei paruparu? Oia. Ua mana‘o anei outou e, e farerei outou i te taata hara ore? Eita ïa a faaea ai outou i nia i teie nei fenua (DBY, 150)

E parau atu vau i te mau taeae e te mau tuahine, ia a‘ohia outou e te hoê o to outou feia faatere, eiaha roa outou e mana‘o e, e enemi ïa tera tei na reira, a farii râ outou i te reira ei tapa‘o aroha no ŏ mai i te rima o te hoê hoa, eiaha no ŏ mai i te hoê enemi. Ahiri e enemi to outou mau peresideni, e vaiiho noa ïa ratou ia outou i roto i ta outou mau hape. Ia herehia outou e te Fatu, e a‘ohia mai ïa outou [a hi‘o Hebera 12:6]; a farii i te reira ma te oaoa rahi (DBY, 133).

Te Mau Mana‘o no te Haapiiraa

E heheu te Atua i To’na hinaaro i te Ekalesia na roto i te Peresideni o te Ekalesia.

  • Nahea te Fatu i te faaohipa i te Peresideni o te Ekalesia e i te Apooraa o te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo no te faatere i te Ekalesia? Nahea te feia faatere i roto i te mau toro‘a ê atu i te tauturu atu ia ratou? (A hi‘o atoa PH&PF 107:21–38; 132:7.)

  • No te aha e tia ai ia tatou ia horo‘a i to tatou faaroo e i to tatou tiaturiraa atoa i roto i te mau pŭpŭ autahu‘araa faatere o te Ekalesia? (A hi‘o atoa PH&PF 107:27.)

  • No te aha e ore ai te Fatu e vaiiho i te peropheta ia arata‘i ê i te Ekalesia? Eaha te fafauraa ta te Peresideni Young i faahiti i te feia o te faaoti i ta ratou hopoi‘a?

Te mau nei te Tino Ahuru Ma Piti Aposetolo i te mau taviri o te autahu‘araa no te paturaa i te basileia o te Atua i te ao nei.

  • Eaha te mau taviri o te autahu‘araa no te toro‘a aposetolo?

  • Eaha te mau hopoi‘a a te mau Aposetolo? (A hi‘o atoa PH&PF 107:23–24, 33, 58.)

  • A aparau no te auraa i rotopu i te piiraa o te Aposetolo e te tahi atu mau toro‘a i roto i te Autahu‘araa Melehizedeka e te Autahu‘araa Aarona. (A hi‘o atoa PH&PF 107:58.)

  • Eaha te mau hopoi‘a a te Hitu Ahuru i teie mahana, a tavini ai ratou i raro a‘e i te faatereraa a te Peresideniraa Matamua e te Pŭpŭ no te Tino Ahuru Ma Piti? (A hi‘o atoa PH&PF 107:34.)

Tei roto te toro‘a episekopo i te Autahu‘araa Aarona e te mau nei te reira i te mana no te faatere i te mau mea o te pae tino e te mau mea o te pae varua.

  • Eaha te mau taviri, te mau puai e te mau mana o tei mauhia e te hoê episekopo? (A hi‘o atoa PH&PF 84:26–27; 107:13–17.) Eaha te mau hopoi‘a a te episekopo ei peresideni o te Autahu‘araa Aarona? ei Tahu‘a Rahi peresideni o te paroita?

  • Ia au i te parau a Brigham Young, eaha ta te episekopo e rave ia “haapa‘o maite … i ta’na Paroita”? (A hi‘o atoa 1 Timoteo 3:1–7.)

  • Nahea tatou ei orometua hahaere e ei tuahine hahaere i te tauturu rahi atu i roto i te tia‘iraa i to te Ekalesia?

E tia i te faatitiaifaroraa a te Ekalesia ia tauturu i te faaho‘iraa i te taata i te parau tia.

  • Ia au i te parau a te Peresideni Young, eaha te huru o te feia o te ofati i te ture?

  • Ua parau mai te Peresideni Young e, “te pae rahi o te mau fifi i rotopu i te mau [taata], no roto mai ïa i te taa ore, eiaha râ i te tairoiro e te aau ino.” Eaha ta’na a‘o no te faaafaroraa i te mau fifi tei tupu no roto mai i te taa ore te tahi i te tahi?

  • Eaha ta te Peresideni Young i hinaaro i te ite i roto i te mau apooraa faatitiaifaroraa? (A hi‘o atoa PH&PF 107:71–84; 134:10.) Nahea “te mana e te paari no ŏ mai i te Atua” e tauturu ai i te feia e haava i roto i te apooraa faatitiaifaroraa? (A hi‘o atoa PH&PF 121:41–42.)

  • Eaha te mau rave‘a e tia ai i te feia o te faatere i te mau apooraa faatitiaifaroraa a te Ekalesia ia “ia ite e ia maramarama” ia ratou o tei faatitiaifarohia?

  • Eaha ta te Peresideni Young i parau no te “a‘o[raa] mai te au i te varua i roto i taua taata ra”? (A hi‘o atoa 3 Nephi 18:28–32.)

  • Ia au i te parau a te Peresideni Young, nahea tatou ia pahono atu ia a‘ohia mai tatou e to tatou feia faatere? (A hi‘o atoa PH&PF 95:1.)