Laipelí
Tā-tataú


ʻĪmisi
kulupu toʻu tupu ʻi he matātahí

Ako ʻo e Tokāteliné

Tā-tataú mo e Fakaavaava ʻo e Sinó

Vakai Fakalūkufuá

Ko hotau sinó ko ha ngaahi meʻaʻofa mei he ʻOtuá, ko ha tāpuaki ʻoku tau maʻu he naʻa tau angatonu ʻi he maama fakalaumālié (vakai, ʻĒpalahame 3:26). ʻOku fakafehoanaki ʻe he folofolá ʻa e sinó ki ha temipale ʻo e ʻOtuá (vakai, 1 Kolinitō 6:19–20), pea ʻoku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi hotau sinó ʻo hangē ha temipalé. Kuo pehē ʻe Palesiteni Lāsolo M. Nalesoni:

“ʻOku ou fakatumutumu ʻi he mana ʻo e sino e tangatá. Ko ha fakatupu kāfakafa ia, ʻoku mahuʻinga ki heʻetau fakalakalaka hake ki hotau tuʻunga fakalangi. He ʻikai ke tau lava ʻo fakalakalaka taʻe-kau ai ia. Kuo hanga ʻe he ʻOtuá ʻi Heʻene foaki mai e meʻaʻofa ʻo ha sinó ʻo fakaʻatā, ke tau fakahoko ha sitepu mahuʻinga ke tau tatau ange ai mo Ia. …

“Ko ho sinó ko ho temipale, naʻe fakatupu ke ne kofukofuʻi ho laumālie taʻengatá. ʻOku mahuʻinga hoʻo tokanga ki he temipale ko iá” (“Te Tau Lava ʻo Fai Lelei Ange pea Toe Lelei Ange,” Ensign pe Liahona, Mē 2019, 68).

Kuo fakatokanga mai ʻa e kau palōfitá fekauʻaki mo e tā-tataú pe fakaavaava ʻoku tōtuʻá, ʻi hono akoʻi kitautolu ke tokangaʻi hotau ngaahi sinó (vakai, Levitiko 19:28; Gordon B. Hinckley, “Great Shall Be the Peace of Thy Children,” Ensign, Nōv. 2000, 52).

ʻI heʻetau hoko ko e kau mēmipa ʻo e Siasi ʻo e Fakamoʻuí, ʻoku tau faifeinga ke tokangaʻi hotau ngaahi sinó “ko e meʻangāue hotau [ngaahi] laumālié” (D. Todd Christofferson, “Fakakaukauloto ki ha Moʻui Kuo Fakatapui,” Ensign pe Liahona, Nōv. 2010, 17). Ki ha fakamatala lahi ange, vakai ki he Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Kau Palōfitá mo e Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki ʻa e Kau Takí

 

 

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

“Valá mo e Fōtungá,” Ki Hono Fakamālohia e Toʻu Tupú