Laipelí
Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié


ʻĪmisi
ko hono fakamoʻui ʻe Sīsū ha tangata

Ako ʻo e Tokāteliné

Ngaahi Meʻafoaki Fakalaumālié

Ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ko ha ngaahi tāpuaki pe ngaahi tuʻunga malava ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku foaki mai ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ke tāpuekina mo ʻaonga kiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú.

Vakai Fakalūkufuá

Ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālié ko ha ngaahi tāpuaki pe ngaahi tuʻunga malava ia ʻoku foaki ʻe he ʻOtuá ki Heʻene fānaú ʻo fakafou ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ‘Oku foaki mai ʻa e ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ke tāpuekina mo ʻaonga kiate kinautolu ʻoku ʻofa ki he ʻOtuá mo feinga ke tauhi ʻEne ngaahi fekaú. (Vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:9.)

ʻOku maʻu ʻe he mēmipa faivelenga ʻo e Siasí ha meʻafoaki fakalaumālie ʻoku ʻikai toe siʻi hifo ʻi he tahá, pea ʻoku poupouʻi ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú ke nau “kumi fakamātoato ki he ngaahi meʻa-foaki lelei tahá … ʻo manatuʻi maʻu ai pē hono ʻuhinga ʻoku foaki mai ai iá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8). ʻOku akoʻi ʻi he ngaahi folofolá ʻa e ngaahi meʻafoaki lahi ʻo e Laumālié:

Ko e ʻilo “ko Sīsū Kalaisí ko e ʻAlo ia ʻo e ʻOtuá, pea naʻe kalusefai ia koeʻuhi ko e ngaahi angahala ʻa māmaní” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:13).

Ko e malava ke tui ki he ngaahi lea ʻa kinautolu ʻoku fakamoʻoni kia Sīsū Kalaisí (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:14).

Ko e ʻilo ki he “ngaahi faikehekehe ʻi he pulé” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:15; vakai foki, 1 Kolinitō 12:5). ‘Oku fakaʻaongaʻi ʻa e meʻafoakí ni ʻi hono puleʻi mo tataki ʻa e Siasí.

Ko e ʻilo ki he “ngaahi faikehekehe ʻo e ngaahi ngāué,” ʻa ia ʻoku tokoni ki he niʻihi fakafoʻituituí ke nau ʻiloʻi ha akonaki pe ivi tākiekina ʻoku haʻu mei he ʻOtuá pe mei ha taha kehe (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:16; vakai foki, 1 Kolinitō 12:6–7).

Ko e meʻafoaki ʻo e “lea ʻo e potó” (1 Kolinitō 12:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:17). ʻOku ʻikai ʻuhinga ʻeni ki he fono ʻoku ʻiloa ko e Lea ʻo e Potó (vakai, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 89). Ka ko e meʻafoaki ia ʻo e potó—ko e malava ko ia ke fakaʻaongaʻi ʻa e ʻiló ʻi he ngaahi founga māʻoniʻoní.

Ko e meʻafoaki ʻo e “lea ʻo e ʻiló” (1 Kolinitō 12:8; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:18).

Ko e malava ke faiako ʻi he mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní (vakai, Molonai 10:9–10; vakai foki, Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:18).

Ko e meʻafoaki ʻo e tuí (vakai, 1 Kolinitiō 12:9; Molonai 10:11).

Ko e meʻafoaki ke “maʻu ʻa e tui ke fakamoʻui ʻa kinautolú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:19).

Ko e meʻafoaki ke “maʻu ʻa e tui ke fakamoʻuí” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:20; vakai foki, 1 Kolinitō 12:9; Molonai 10:11).

“Ke fai ʻa e ngaahi mana” (1 Kolinitō 12:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:21; vakai foki, Molonai 10:12).

Ko e meʻafoaki ʻo e kikité (vakai, 1 Kolinitō 12:10; Molonai 10:13; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:22). Naʻe akoʻi ‘e he ʻAposetolo ko Sioné “ko e fakamoʻoni kia Sīsuú, ko e laumālie ia ʻo e kikité” (Fakahā 19:10).

“Mamata ki he kau ʻāngeló, mo e ngaahi laumālie talafekaú” (Molonai 10:14).

“ʻIloʻi ʻo e ngaahi laumālié” (1 Kolinitō 12:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:23).

Ko e meʻafoaki ke lea ʻi he ngaahi lea kehekehé (vakai, 1 Kolinitō 12:10; Molonai 10:15; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:24).

Ko e meʻafoaki ʻo e “fakamatalaʻi ʻo e ngaahi lea kehekehé” (1 Kolinitō 12:10; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:25; vakai foki, Molonai 10:16).

Ko e ngaahi meʻafoaki fakalaumālie ko ʻení mo ha niʻihi kehe ʻoku hiki ʻi he ngaahi folofolá, ko ha ngaahi sīpinga pē ia ʻe niʻihi ʻo e ngaahi meʻafoaki lahi ʻo e Laumālié. ‘Oku faitāpuekina ʻe he ʻEikí ʻa ʻEne fānaú ʻi ha ngaahi founga lahi ʻo fakatatau ki heʻenau faivelengá mo ʻenau ngaahi fie maʻú mo e ngaahi fie maʻu ʻa kinautolu ʻoku nau tokoniʻí.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

 

 

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

I Need Thee Every Hour (ʻOku ou Fie Maʻu Koe)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

 

   

 

 

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí