Laipelí
Fineʻofá


ʻĪmisi
kau fafine ʻoku nau fepōtalanoaʻaki

Ako ʻo e Tokāteliné

Fineʻofá

Ko e Fineʻofá ko e houalotu ia ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko hono taumuʻá ke tokoni ke teuteuʻi e kakai fefiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ʻi heʻenau fakatupulaki e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí; fakamālohia e fakafoʻituituí, fāmilí, mo e ngaahi ʻapí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá; pea ngāue ʻi he uouangataha ke tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Vakai Fakalūkufuá

Ko e Fineʻofá ko e houalotu ia ʻa e houʻeiki fafine ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. Ko hono taumuʻá ke tokoni ke teuteuʻi e kakai fefiné ki he ngaahi tāpuaki ʻo e moʻui taʻengatá, ʻi heʻenau fakatupulaki e tui ki he Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo ʻEne Fakaleleí; fakamālohia e fakafoʻituituí, fāmilí, mo e ngaahi ʻapí ʻo fakafou ʻi he ngaahi ouaú mo e ngaahi fuakavá; pea ngāue ʻi he uouangataha ke tokoniʻi kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá.

Ko e kakai fefine lalahi kotoa pē ʻi he Siasí ko e kau mēmipa kinautolu ʻo e Fineʻofá. ʻI he Fineʻofá, ʻoku maʻu ai ʻe he houʻeiki fafiné “ha mahino mo ha ʻilo pau ko e ngaahi ʻofefine kinautolu ʻo e ʻOtuá” ʻaki ha ngaahi moʻui ʻoku ʻi ai hono taumuʻa mo e fakahinohino (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá [2011], 197). ʻOku fakalahi foki ʻe he houʻeiki fafiné ʻa ʻenau moʻui fakafalala pē kiate kinautolú, ʻa honau ngaahi talēnití, mo ʻenau ʻiló, fakamālohia e ngaahi fāmilí, pea ala atu ʻo tokoni kiate kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá. ʻOku fakamālohia ʻe he ngaahi faingamālie ngāue fakaetauhi, fakatakimuʻa mo fakafaiako ko ʻení, ʻa e ngaahi ngāue ʻa e houʻeiki fafiné ke hoko ko ha kau ākonga ʻo Sīsū Kalaisí.

Naʻe pehē ʻe he Kau Palesitenisī ʻUluakí, “ʻOku mau fakamoʻoni kuo toe fakafoki mai ʻe he ʻEikí ʻa e kakato ʻo e ongoongoleleí ʻo fakafou ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ko e Fineʻofá ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e toe fakafoki mai ko iá” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, ix).

Naʻe fokotuʻu ʻa e Fineʻofá ʻi Māʻasi 1842 ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Naʻe ʻuluaki ui ia ko e Kautaha Fineʻofa ʻo e Kakai Fefine ʻo Nāvuú, pea naʻe fili ʻa ʻEma Heili Sāmita, ko e uaifi ʻo Siosefa Sāmitá, ke ne hoko ko e fuofua palesitení. Hili ha taimi siʻi mei hono fokotuʻu ʻe Siosefa Sāmita ʻa e Fineʻofá, naʻá ne fakamatalaʻi ange ʻe fokotuʻu ʻa e kakai fefiné “fakatatau mo e lakanga fakataulaʻeikí.” Naʻá ne akoʻi foki, “Naʻe teʻeki ai fokotuʻutuʻu lelei pehē ʻa e Siasí kae tālunga hono fokotuʻutuʻu ko ʻeni ʻo e kakai fefiné” (Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Siosefa Sāmita [2007], 522).

“Neongo ʻoku siʻi e ʻilo ki ha kautaha ʻa e houʻeiki fafiné ne fokotuʻu ʻi he Fuakava Foʻoú, ka ʻoku fokotuʻu mai ʻe he ngaahi fakamoʻoní naʻe kau lahi e houʻeiki fafiné ki he ngāue fakafaifekau ʻa e Fakamoʻuí” (Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá, 3). Naʻe tohi ʻa Paula ki he Kāingalotu Lomá ʻo pehē, “ʻOku ou fakaongoongolelei atu kiate kimoutolu ʻa Fīpē, ko hotau tuofefine, ʻa ia ko e tauhi ʻi he siasi ʻoku ʻi Senikeleá: Koeʻuhi ke mou maʻu ia ʻi he ʻEikí, ʻo taau mo e kāinga māʻoniʻoni, pea ke mou tokoni ia ʻi he ngāue kotoa pē te mou ʻaonga ai kiate ia: he kuó ne tokoniʻi ʻa e tokolahi, pea mo au foki” (Loma 16:1–2).

ʻOku fakamatalaʻi ʻe he ngaahi lekooti fakahisitōlia ʻo e Siasí ʻi hotau kuonga fakakosipelí, ʻa e kau Fineʻofa ngāue mateaki kimuʻa ʻi heʻenau vahevahe ʻenau fakamoʻoni ki he ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí pea mo tokoniʻi ʻa e mahakí mo e masiva ʻiate kinautolú ke langa hake ʻa e puleʻanga ʻo e ʻOtuá. ʻOku ʻomi ʻe he Fineʻofá ha ngaahi faingamālie maʻá e kakai fefine ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ke fakalahi ʻenau ivi tākiekiná pea ke tāpuekina honau ngaahi fāmilí, uōtí, siteikí, tukui koló, mo e ngaahi puleʻangá. ʻI he kotoa ʻo e hisitōliá, kuo vahevahe tauʻatāina ʻa e kau mēmipa ʻo e houalotú kau ki he ngaahi meʻa mahuʻinga ʻi honau taimí. ʻOku hokohoko atu hono ʻomi ʻe he Fineʻofá ha ngaahi faingamālie pehē maʻá e kakai fefine ʻo e kuonga ní.

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

Ngaahi ʻOfefine ʻi Hoku Puleʻangá: Ko e Hisitōlia mo e Ngāue ʻa e Fineʻofá

Ko e Ngāue ʻo e Fakamoʻuí ʻi he Uōtí mo e Siteikí,” Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, konga 5

Fineʻofá,” Tohi Tuʻutuʻuni Fika 2, konga 9

 

 

 

 

 

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

Ko ha Taumalingi Hifo ʻo e Laumālié,” Liahona, Māʻasi 2017

 

Ko e Taumuʻa ʻo e Fineʻofá,” Liahona, Sānuali 2017

Hiki atu ki he Fineʻofá,” Liahona, Māʻasi 2016

Lahi Ange e Faitataú ʻi he Faikehekehé,” Liahona, Māʻasi 2016

 

 

 

 

 

 

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Mītiá

 

 

Hivá