Laipelí
Ngaahi Fekaú


ʻĪmisi
Mōsese ʻokú ne pukepuke e ongo lauʻi maká

Ako ʻo e Tokāteliné

Fekau ʻe Hongofulú

Vakai Fakalūkufuá

Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko ha ngaahi tefitoʻi moʻoni taʻengata ia ʻo e ongoongoleleí ʻoku fie maʻu ki hotau hakeakiʻí. Naʻe fakahā kinautolu ʻe he ʻEikí kia Mōsese ʻi he kuonga muʻá (vakai, ʻEkesōtosi 20:1–17), pea ʻoku lave kakato foki pe ko hano konga ki ai ʻa e ʻū tohi folofola kehé (vakai, Mātiu 19:18–19; Loma 13:9; Mōsaia 12:33–36; 13:13–24; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 42:18–29; 59:5–13; 63:61–62). Ko e Fekau ʻe Hongofulú ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e ongoongoleleí. ʻOku teuteuʻi ʻe he talangofua ki he ngaahi fekau ko ʻení ʻa e hala ki he talangofua ki he ngaahi tefitoʻi moʻoni kehe ʻo e ongoongoleleí.

ʻOku kau ʻi hono toe vakaiʻi ko ʻeni ʻo e Fekau ʻe Hongofulú ha ngaahi fakamatala nounou ki he founga ʻoku hokohoko atu ai ʻenau ʻaonga ki heʻetau moʻuí he ʻaho ní:

1. “ʻOua naʻá ke maʻu mo au ha ʻotua kehe ʻi hoku ʻaó” ( ʻEkesōtosi 20:3). ʻOku totonu ke tau fai “ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻaki ʻa e mata ʻoku hanga taha pē ki hono fakalāngilangiʻi ʻo e ʻOtuá” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 82:19). ʻOku totonu ke tau ʻofa mo tokoni ki he ʻEikí ʻaki hotau lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa (vakai, Teutalōnome 6:5; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:5).

2. “ʻOua naʻá ke ngaohi kiate koe ha fakatātā” ( ʻEkesōtosi 20:4). Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he fekau ko ʻení ʻa e hū ki he ngaahi ʻotua tamapuá. ʻE lava ke hoko e tauhi ʻotua tamapuá ʻi ha ngaahi founga kehekehe. ʻOku ʻikai punou ha kakai ʻe niʻihi ki ha ʻū fakatātā pe tā tongitongi ka ʻoku nau fetongi ʻaki e ʻOtua moʻuí ha ngaahi ʻotua kehe hangē ko e paʻangá, ngaahi koloá, ngaahi fakakaukaú, pe fakalangilangí. ʻI heʻenau moʻuí, “ʻoku hoko ʻenau koloá ko honau ʻotua”—ko ha ʻotua “ʻe ʻauha fakataha … mo kinautolu” (2 Nīfai 9:30).

3. “ʻOua naʻá ke takuanoa ʻa e huafa ʻo [e ʻEiki] ko ho ʻOtuá” ( ʻEkesōtosi 20:7).

4. “Manatu ki he ʻaho Sāpaté, ke tauhi ia ke māʻoniʻoni” ( ʻEkesōtosi 20:8).

5. “Fakaʻapaʻapa ki hoʻo tamaí mo hoʻo faʻeé” ( ʻEkesōtosi 20:12). ʻOku tau kei haʻisia pē ki he fekaú ni ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí pea ʻe lava ke mahino ia ʻi ha ngaahi founga kehekehe: ʻOku totonu ke tau fakaʻapaʻapa ki heʻetau ngaahi tamai mo e faʻē ʻa ia ko ʻetau ngaahi kuí; ʻoku totonu ke tau houngaʻia ʻi he tamai mo e faʻē kuó na ʻomi hotau ngaahi sino fakamatelié; ʻoku totonu ke tau fakaʻapaʻapaʻi kinautolu naʻa nau ohi hake kitautolu ʻi he ʻilo ʻo e moʻoní. Kae mahulu haké, ʻoku totonu ke tau fakaʻapaʻapa ki heʻetau ongomātuʻa fakalangí. Ko e founga ʻoku tau fakaʻapaʻapaʻi ai e ngaahi tamai mo e faʻē kotoa ko ʻení ko hono tauhi ʻo e ngaahi fekaú.

6. “ʻOua naʻá ke fakapō” ( ʻEkesōtosi 20:13).

7. “ʻOua naʻá ke tono fefine” ( ʻEkesōtosi 20:14). Naʻe valokiʻi ʻe he ʻEikí ʻi he ngaahi ʻaho kimui ní ʻo ʻikai ngata pē ʻi he tonó ka ko ha “faʻahinga meʻa pehē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 59:6). Ko e feʻauakí, nonofo fakahomosekisualé, mo e ngaahi angahala fakasekisuale kehé, ko hono maumauʻi ia ʻo e fekau hono fitú.

8. “ʻOua naʻá ke kaihaʻa” ( ʻEkesōtosi 20:15). Ko e kaihaʻá ko ha founga taʻe faitotonu ia.

9. “ʻOua naʻá ke tukuakiʻi ʻa ho kaungāʻapí” (ʻEkesōtosi 20:16). Ko e fakamoʻoni loí ko ha founga ia ʻe taha ʻo e taʻe faitotonú.

10. “ʻOua naʻá ke mānumanu” ( ʻEkesōtosi 20:17). Ko e mānumanú, pe meheka ki ha meʻa ʻoku maʻu ʻe ha taha kehe, ʻoku fakatupu maumau ia ki he lotó. ʻE lava ke ne toʻo ʻetau ngaahi fakakaukaú pea kāpui kitautolu ʻaki ʻa e toutou loto-mamahi mo e taʻefiemālié. ‘Oku faʻa iku ia ki he ngaahi angahala kehe pea ki he tuʻunga moʻua fakapaʻanga.

Neongo ko e lahi taha ʻo e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ko ha lisi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku ʻikai totonu ke tau fai, ka ʻoku nau fakafofongaʻi foki ha ngaahi meʻa ʻoku totonu ke tau fai. Naʻe fakamatalaʻi fakanounou ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ʻi he ongo tefitoʻi moʻoni ʻe ua—ko e ʻofa ki he ʻEikí mo e ʻofa ki hotau kāingá:

“Ke ke ʻofa ki ho ʻOtuá ʻaki ho laumālié kotoa, mo hoʻo moʻuí kotoa, mo ho lotó kotoa.

“Ko e ʻuluaki pea ko e lahi ia ʻo e fekaú.

“Pea ko hono ua ʻoku tatau mo iá, Ke ke ʻofa ki ho kaungāʻapí ʻo hangē pē ko koé” (Mātiu 22:37–39).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Vitioó

 

“Vahe 19: Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú”

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

 

“ʻOku Akoʻi Au ʻe he Ngaahi Fekau ʻe Hongofulú ke u ʻOfa ki he ʻOtuá mo ʻEne Fānaú,” Liahona, Sepitema 2012

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

 

 

Mītiá

Hivá

Ngaahi ʻAtá