Laipelí
Uouangatahá


ʻĪmisi
fāmili ʻoku hiki honau nima toʻomataʻú ʻi muʻa ʻi ha TV

Ako ʻo e Tokāteliné

Uouangatahá

Vakai Fakalūkufuá

Kimuʻa siʻi pē pea fakahoko ʻe he Fakamoʻuí ʻa e Fakaleleí, naʻá Ne lotua ʻEne kau ākongá, ʻa ia naʻá Ne fekau atu ki he māmaní ke akoʻi e ongoongoleleí. Naʻá ne lotu foki maʻanautolu te nau tui kiate Ia koeʻuhi ko e ngaahi lea ʻa ʻEne kau ākongá. Naʻá Ne tautapa ki he uouangatahá: “Koeʻuhí ke taha pē ʻa kinautolu kotoa pē; ʻo hangē ʻokú ke ʻiate aú, ʻe Tamai, mo au ʻiate koé, koeʻuhí ke nau taha pē foki ʻiate kitaua: koeʻuhí ke tui ʻa māmani naʻá ke fekau au” (Sione 17:21). ʻOku tau ako mei he lotu ko ʻení ki he founga ʻoku fakatahatahaʻi ai kitautolu ʻe he ongoongoleleí mo e Tamai Hēvaní mo Sīsū Kalaisi pea mo e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku tau moʻui ʻaki ai e ongoongoleleí, ʻo maʻu e ngaahi ouau fakamoʻuí mo tauhi ʻetau ngaahi fuakavá, ʻoku liliu hotau natulá. ʻOku fakamāʻoniʻoniʻi kitautolu ʻe he Fakalelei ʻa e Fakamoʻuí, pea ʻe lava ke tau moʻui ʻi he uouangataha, ʻo fiefia ʻi he melino he moʻui ko ʻení pea teuteu ke nofo fakataha mo e Tamaí mo Hono ʻAló ʻo taʻengata.

Kuo folofola ʻa e ʻEikí, “Kapau ʻoku ʻikai te mou taha, ʻoku ʻikai ʻaʻaku ʻa kimoutolu” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 38:27). Te tau lava ʻo fekumi mo paotoloaki e tuʻunga moʻui ko ʻeni ʻo e uouangatahá ʻi hotau ngaahi fāmilí pea ʻi he Siasí. Kapau ʻoku tau mali, ʻe lava ke tau uouangataha mo hotau hoá ʻi he taumuʻa mo e ngāue. Te tau lava ʻo tuku ke fakafenāpasi hotau ngaahi ʻulungaanga makehé ʻi heʻetau fehangahangai fakataha mo e ngaahi faingataʻá pea tupulaki ʻi he ʻofá mo e mahinó. Te tau lava foki ʻo faaitaha mo e kau mēmipa kehe ʻo e fāmilí pea mo e kāingalotu ʻo e Siasí ʻaki ʻetau ngāue fakataha, feakoʻiʻaki, mo fepoupouʻaki. ʻE lava ke tau taha mo e Palesiteni ʻo e Siasí mo e kau taki kehe ʻo e Siasí ʻi heʻetau ako ʻenau ngaahi leá mo muimui ki heʻenau faleʻí.

ʻE lava ke uouangataha ʻa e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní ʻi he tupulaki ʻa e Siasí ʻi he māmaní. ʻE lava ke “taha [hotau lotó] ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani” (Mōsaia 18:21). ʻOku tau houngaʻia ʻi he ngaahi faikehekehe ʻi he taufatungamotuʻá mo e fakafoʻituituí, ka ʻoku tau fekumi foki ki he “tui pē taha” ʻoku hoko mai ʻi heʻetau muimui ki he kau taki ʻoku ueʻi fakalaumālié mo manatuʻi ko e fānau kotoa kitautolu ʻa e Tamai tatau pē (vakai, ʻEfesō 4:3–6, 11–13).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

 

 

ʻĪmisi
fakaʻilonga ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

“Kapau te Tau Feʻofoʻofani”

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

 

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

 

 

Mītiá

Hivá