Laipelí
Akó


ʻĪmisi
ako ʻi he laipelí

Ako ʻo e Tokāteliné

Akó

Vakai Fakalūkufuá

ʻI heʻetau maheni mo e moʻoni ʻi he ngaahi tupuʻanga lelei ʻo e faʻahinga kotoa peé, ʻoku tau mateuteu lelei ange ai ke ngāue ʻi he māmaní mo tokoni ʻi he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Naʻe fakahā ʻe he ʻEikí, “Ko e nāunau ʻo e ʻOtuá ko e ʻatamai potó, pe, ko hono ʻai ʻe tahá, ko e maama mo e moʻoni” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 93:36). ʻOku haʻu ʻa e moʻoni kotoa pē mei he Tamai Hēvaní pea ʻoku fakataumuʻa ia ki he lelei ʻo ʻEne fānaú. ʻOku finangalo ʻa e ʻOtuá ke tau akoʻi hotau ʻatamaí, fakatupulaki ʻetau ngaahi taukeí, mo fakahaohaoaʻi hotau ngaahi iví kae lava ke tau hoko ko ha ivi tākiekina lelei ange ki he leleí ʻi he māmaní, tokonaki maʻatautolu, hotau fāmilí, mo kinautolu ʻoku faingataʻaʻiá, pea langa hake e puleʻanga ʻo e ʻOtuá (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:78–80).

Ko e moʻoni kotoa pē, ʻo tatau ai pē pe ʻoku fakalotu pe fakaʻatamai, ʻoku fakakau ia ʻi he palani ʻa e ʻOtuá ki hotau fakamoʻuí mo ʻetau fiefiá. Naʻe akoʻi ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá “ʻIlonga ha tefito ʻo e potó ʻoku tau lava ʻo maʻu ʻi he moʻui ko ʻení, te tau toe tuʻu hake pē mo ia ʻi he toetuʻú. Pea kapau ʻe maʻu ʻe ha tokotaha ʻi heʻene faivelengá mo e talangofuá ha ʻilo mo e poto lahi ange [ʻi he moʻuí ni] … te ne maʻu ha tuʻunga māʻolunga lahi ange pehē ʻi he maama kahaʻú” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 130:18–19).

Kuo foaki mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolu takitaha ha ngaahi meʻa-foaki mo poupouʻi kitautolu ke tau fakalakalaka mo fekumi ki ha ngaahi meʻa-foaki kehe (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 46:8, 11; 1 Kolinitō 12:31). Kuó Ne fakahinohinoʻi foki kitautolu ke “fekumi ki he ʻiló, ʻio, ʻi he ako pea ʻi he tui foki” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:118). ʻOku poupouʻi ʻe he kau taki ʻo e Siasí ʻa e kāingalotú ke nau kau ʻi he ngaahi feinga ke fakatupulaki ʻa e ako ki he laukongá mo e tohí, akó, mo e pōtoʻi ngāué.

Kuo poupouʻi ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá ʻi onopōní ʻa e tangatá mo e fefiné fakatouʻosi ke nau ako ʻi he lahi taha te nau ala lavá. Naʻe lea ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelī ki he kau talavoú ke nau “ngāueʻi ha [faingamālie] ke ako. … Maʻu e ako kotoa pē te ke lavá” (“Living Worthy of the Girl You Will Someday Marry,” Liahona, Mē 1998). Naʻe fakalotolahiʻi ʻe Palesiteni Tōmasi S. Monisoni ʻa e kau finemui ʻo e Siasí ke “hoko atu hoʻomou akó—kapau ʻoku ʻikai ke ke lolotonga fakahoko ia pe kuo teʻeki ai ke ke fakahoko ia” (“Three Goals to Guide You,” Liahona, Nōvema 2007).

Lekooti e Ngaahi Ongo ʻOkú ke Maʻú

Ngaahi Tefito Fekauʻakí

  • Ngāue Maʻuʻanga Moʻuí

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Angé

Ngaahi Vitioó

“Education for a Better Life”

“Education for Self-Reliance”

“Paying for My Education”

“Standards: Education—The Glory of God Is Intelligence”

“Education Is the Key to Opportunity”

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

Akó,” Ki Hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú

Polokalama Ako ʻa e Siasí

Fakaʻaongaʻi ki he Ngaahi Akoʻanga ʻa e Siasí, Potungāue Ako ʻa e Siasí

Seminelí

Ngaahi ʻInisititiuti Fakalotú

ʻUnivēsiti Pilikihami ʻIongí

BYU–Idaho

BYU–Hawaii

Ensign College

BYU–Pathway Fakaemāmani Lahí

Paʻanga Tokoni Fakaako Tuʻumaʻú, Ngaahi Tokoni ki he Moʻui Fakafalala Pē Kiate Kitá

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

Ko e Mahuʻinga ʻo e Ako Fakaʻatamaí,” Liahona, Sānuali 2013

Suzy Taggy Coelho Caldas Nelson, “Ko e Mālohi ʻo e Akó,” Liahona, Sune 2011

Shanna Butler, “Ko Hai? Ko Koe!New Era, November 2004

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá