Laipelí
Fakamoʻoni


ʻĪmisi
papitaiso

Ako ʻo e Tokāteliné

Fakamoʻoni

Vakai Fakalūkufuá

Ko e fakamoʻoní ko ha fakamatala pe fakamoʻoni kehe ʻoku moʻoni ha meʻa. ʻE lava foki ke ʻuhinga ia ki ha taha ʻokú ne fai ha fakamatala ʻo makatuʻunga ʻi he ʻilo fakatāutahá. ʻI he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku faʻa ʻuhinga ʻa e fakamoʻoní ki ha taha ʻoku fakamoʻoni, pe fakamoʻoni ki ha meʻa kuó ne aʻusia mo ʻiloʻi ʻoku moʻoni.

Naʻe akoʻi ʻe he ʻEikí ki he kau taki kimuʻa ʻo e Siasí “ʻi he ngutu ʻo e fakamoʻoni ʻe toko ua pe toko tolu, ʻe fakamoʻoniʻi ʻa e folofola kotoa pē” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 6:28; vakai foki Mātiu 18:16). Ko e lahi taha ʻo e ngaahi meʻa mahuʻinga naʻe hoko ʻi hono Fakafoki Mai ʻo e Siasí, naʻe muimui mai ia ʻi he sīpinga ʻo hono maʻu ha kau fakamoʻoni tokolahi ke nau fakamoʻoni ki honau moʻoní. Naʻe fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolu ki he Tohi ʻa Molomoná naʻe fakahā ange ʻe ha ʻāngelo kiate kinautolu ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá pea naʻe “liliu ia ʻi he foaki mo e mafimafi ʻo e ʻOtuá” ke hoko ko e Tohi ʻa Molomoná (“Ko e Fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Tolú,” Tohi ʻa Molomoná). Naʻe fakamoʻoni ʻa e Kau Fakamoʻoni ʻe Toko Valú naʻe fakahā ange ʻe Siosefa Sāmita kiate kinautolu ʻa e ngaahi lauʻi peleti koulá pea naʻa nau lava ʻo ala ki ai mo vakaiʻi ʻa e ngaahi tohitongí. Naʻe ʻi ai ʻa Siosefa Sāmita mo ʻŌliva Kautele peá na fakamoʻoni ki hono fakafoki mai ʻo e lakanga fakataulaʻeikí mo e ngaahi kī ʻo e lakanga fakataulaʻeikí (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 13; 110; Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:68–72).

ʻOku muimuiʻi ʻa e sīpinga ʻo e kau fakamoʻoní ʻi he Siasí ʻi he ʻahó ni. ʻI he taimi ʻoku papitaiso ai ha tahá, ʻoku siofi ʻe ha ongo fakamoʻoni ʻe toko ua kuo fakangofua ʻe he maʻu mafai pulé, ʻa e papitaisó ke fakapapauʻi ʻoku fakahoko totonu ia. ʻE lava ke hoko e kāingalotu ʻo e Siasí, kau ai e fānaú mo e toʻu tupú, ko ha kau fakamoʻoni. ʻE lava ke hoko ʻa e houʻeiki tangata, fafine, mo e toʻu tupu ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá, ko ha kau fakamoʻoni ki he ngaahi papitaiso fakafofonga maʻá e kau pekiá. ʻE lava ke hoko ʻa e houʻeiki tangata mo fafine ʻosi maʻu ʻenitaumeni ʻoku ʻi ai haʻanau lekomeni temipale ʻoku kei ʻaongá, ko ha kau fakamoʻoni ki he ngaahi ouau fakatemipalé, kau ai mo e ngaahi sila ʻi he temipalé.

ʻI he maʻu ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí ʻa e sākalamēnití, ʻoku nau “fakamoʻoniʻi ai … ʻe ʻOtuá” ʻoku nau loto-fiemālie ke toʻo kiate kinautolu ʻa e huafa ʻo Kalaisí, manatu maʻu ai pē kiate Ia, mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú (vakai Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 20:77,79).

ʻOku ui ʻa e kau ʻAposetolo ʻo e Siasí ke nau hoko ko e “kau fakamoʻoni makehe ki he huafa ʻo Kalaisí ʻi he māmaní kotoa” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 107:23; vakai foki Ngāue 1:21–22; 4:33). ʻI heʻene peheé, ʻoku nau fakamoʻoni ki he kakai kotoa pē fekauʻaki mo e moʻoni ʻo Sīsū Kalaisí, ʻa e moʻoni ʻo ʻEne ongoongoleleí, pea mo e mahuʻinga ʻo ʻEne Fakaleleí ki he kakai kotoa pē. Ko e meʻa tatau pē, ʻi heʻetau maʻu ha fakamoʻoni ki he ongoongoleleí mo vahevahe ʻa e meʻa ʻoku tau tui ki ai ʻi heʻetau ngaahi leá mo e ngaahi ngāué, ʻoku tau “tuʻu ko e kau fakamoʻoni ʻo e ʻOtuá ʻi he taimi kotoa pē pea ʻi he meʻa kotoa pē, pea ʻi he feituʻu kotoa pē” (Mōsaia 18:9).

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Kehé

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Takí