Laipelí
Ngāue Fakafaifekaú


ʻĪmisi
ongo faifekau ʻokú na talanoa ki ha tangata

Ako ʻo e Tokāteliné

Ngāue Fakafaifekaú

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko e ngāue fakafaifekaú ko e fatongia ia ʻo kinautolu kotoa pē ʻoku muimui kiate Iá. ʻE lava ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻi he lelei ʻenau moʻuí mo e mālohi ʻo ʻenau fakamoʻoní, ʻo vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo tokoni ke teuteuʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e ngaahi maheni kehe ʻoku ʻikai kau ki he Siasí, ke akoʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató.

Vakai Fakalūkufuá

Kuo fakahā ʻe he ʻEikí ko e ngāue fakafaifekaú ko e fatongia ia ʻo kinautolu kotoa pē ʻoku muimui kiate Iá (vakai, Mātiu 28:19–20; Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:81). ʻE lava ʻe he kāingalotu ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí, ʻi he lelei ʻenau moʻuí mo e mālohi ʻo ʻenau fakamoʻoní, ʻo vahevahe ʻa e pōpoaki ʻo e ongoongoleleí mo tokoni ke teuteuʻi ʻa e kau mēmipa ʻo e fāmilí, kaungāmeʻá, mo e ngaahi maheni kehe ʻoku ʻikai kau ki he Siasí, ke akoʻi ʻe he kau faifekau taimi kakató.

ʻI heʻetau aʻusia ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo hono moʻui ʻaki ʻo e ongoongoleleí, ʻoku fakanatula pē ʻetau fie vahevahe ʻa e ngaahi tāpuaki ko iá mo e niʻihi kehé. Naʻe folofola ʻa e ʻEikí kau ki he fiefia ʻoku maʻu ʻi heʻetau moʻuí ʻi heʻetau vahevahe ʻEne ongoongoleleí:

“Kapau te mo ngāue ʻi homo ngaahi ʻahó kotoa pē ʻi hono kalanga ʻaki ʻo e fakatomalá ki he kakaí ni, pea ʻomi ʻa e foʻi laumālie ʻe toko taha pē kiate au, hono ʻikai lahi pehē fau ʻa hoʻomo fiefia fakataha mo ia ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí!

“Pea ko ʻeni, kapau ʻe lahi ʻa hoʻomo fiefia mo e foʻi toko taha kuó mo ʻomi kiate au ki he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí, hono ʻikai ke lahi hoʻomo fiefiá ʻo kapau te mo ʻomi ʻa e ngaahi laumālie tokolahi kiate au!” (Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 18:15–16).

Hili ʻa e Toetuʻu ʻa e ʻEikí, naʻá Ne fekau ki Heʻene kau ākongá ke nau “ʻalu … ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní” (Mātiu 28:19). ʻI hono fakahoko ʻo e fekau ko ʻení, ʻoku ʻi ai ha ngafa ʻo e kau talavou ʻi he Siasí ʻoku nau malavá, ke teuteu fakalaumālie, fakatuʻasino, mo fakaeloto ke ngāue fakafaifekau taimi kakato. ʻOku maʻu foki ʻe he houʻeiki fafine teʻeki malí mo e ngaahi hoa mali matuʻotuʻá ʻa e faingamālie ke ngāue fakafaifekau taimi kakato.

ʻOku kau foki ʻi he ngāue fakafaifekaú hono tokoniʻi mo poupouʻi ʻa kinautolu ʻoku kau mai ki he Siasí. Hangē ko e fakahinohino ʻa Palesiteni Kōtoni B. Hingikelií, ʻoku fie maʻu ʻe he mēmipa foʻou kotoa ʻo e Siasí ha meʻa ʻe tolu: ha kaungāmeʻa, ha fatongia, mo tanumaki ʻaki “ʻa e folofola lelei ʻa e ʻOtuá” (Molonai. 6:4).

Ngaahi Folofolá

Ngaahi Fakamoʻoni Fakafolofolá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ako Folofolá

Ngaahi Pōpoaki mei he Kau Taki ʻo e Siasí

Ngaahi Pōpoaki Lahi Ange

Ngaahi Vitioó

 

 

 

 

ʻĪmisi
Fakaʻilonga hingoa ʻo e Kuaea Tāpanekalé

Ngaahi Vitiō ʻa e Kuaea Tāpanekalé

Called to Serve (Fanongo ko e ʻEiki ʻoku Ui)

I’ll Go Where You Want Me to Go (Te u Fai Ho Finangaló)

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakaakó

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Fakalūkufuá

 

 

 

Ngaahi Makasini ʻa e Siasí

E. Tracy Williams, “Ko Hono Ngāueʻi ʻo e Ngaahi Vaivaí, Fakaʻaongaʻi mo e Tuí,” Liahona, Fēpueli 2017

 

ʻOku Tau Tui ʻe Fakafonu ʻe he Siasí ʻa e Māmaní,” Liahona, Sānuali 2017

 

     

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ngaahi Tohi Lēsoni Akó

ʻI he Ongoongó

 

Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí

Ngaahi Talanoá

Ngaahi Maʻuʻanga Tokoni Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Fokotuʻutuʻu Ki Hono Akoʻí

Ngaahi Talanoa mo e Ngaahi ʻEkitivitī ki hono Akoʻi e Fānaú

 

Mītiá

Hivá