Pavao je objasnio kako je Abraham bio opravdan kroz milost. Pavao je zatim opisao blagoslove koji dolaze onima koji su opravdani i podučio da krštenje simbolizira postajanje mrtvim za grijeh i živim u Kristu.
Pavao objašnjava kako je Abraham bio opravdan kroz milost
Precrtajte sljedeću sliku i prepišite sljedeće izraze na ploču.
Slika
crtež, muškarac puže kroz pustinju
Pozovite polaznike da zamisle da umiru od žeđi u pustinji i da se na vrhu obližnjeg brda nalazi boca vode.
Koje od sljedećeg će vas spasiti: (a) vaše uvjerenje da vas voda može spasiti, (b) vaše nastojanje da dođete do vode i popijete ju ili (c) sama voda? (Nemojte polaznicima reći jesu li njihovi odgovori točni.)
Objasnite da nam ovaj scenarij može pomoći razumjeti Pavlovo naučavanje u Rimljanima 4–7 o tome kako se vjera, djela i milost mogu povezati s naukom ili opravdanjem. (Podsjetite polaznike da su Pavlova naučavanja o opravdanju prikazana u Rimljanima 1–3.)
Prema Pavlovim naučavanjima u Rimljanima 1–3, što znači biti opravdan? (Ne biti kažnjen za grijeh i biti proglašen nedužnim ili pravednim.)
Dajte kontekst za Rimljanima 4 objašnjavajući da su neki od židovskih svetaca u Rimu prenaglašavali važnost svojih napora i Mojsijevog zakona u opravdanju.
Kako ljudi u današnje vrijeme mogu imati slične nesporazume u vezi opravdanja?
Koja od opcija napisanih na ploči može predstavljati ideju da možemo biti spašeni preko svojih djela? (Napišite (Djela) pokraj opcije B.)
Objasnite da je Pavao pokušao ispraviti nesporazum koji je postojao u njegovo doba podsjećajući Židove na drevnog patrijarha Abrahama, kojeg su mnogi Židovi smatrali opravdanim.
Pozovite polaznike da naglas pročitaju Rimljanima 4:2–5 u Prijevodu Josepha Smitha i potraže zbog čega je Abraham prosuđen kao pravedan: // »Kad bi naime Abraham zbilja bio opravdan na temelju djelâ, imao bi razloga da se ponosi sobom, a ne Bogom. No, što doista veli Pismo? ‘Vjerova Abraham Bogu, i to mu se uračuna u pravednost.’ A onomu koji je opravdan zakonom djela nagrada se ne računa po milosti, već po dugu. No, onomu koji ne nastoji biti opravdan zakonom djela, već vjeruje u onoga koji ne opravdava bezbožnika, njegova se vjera uračunava u pravednost.«
Po čemu Abraham nije bio opravdan? (Po »zakonu djela«.)
Prema Pavlovim naučavanjima zapisanim u Rimljanima 1–3, zašto ne možemo biti opravdani po zakonu djela? (Pavao je naučavao da »su svi sagriješili i lišeni su Božje slave« [Rimljanima 3:23]. Da bismo bili opravdani po zakonu djela, zahtijeva da nikad ne sagriješimo.)
Objasnite da je, kako je zapisano u Rimljanima 4:6–8, Pavao naveo riječi kralja Davida kako bi dodatno prikazao da nas naša djela sama za sebe ne opravdavaju niti čine nedužnima.
Kako biste saželi Rimljanima 4:9–15 pozovite polaznika da naglas pročita sljedeći odlomak:
Kako bi odbacio ideju da samo oni koji su obrezani i koji obdržavaju Mojsijev zakon mogu primiti blagoslove jer su vjerni, Pavao je podučavao da je Abraham primio blagoslove za svoju vjernost prije nego je bio obrezan i da je obrezivanje bilo znak njegove vjernosti. Abraham je nastavio biti vjeran nakon saveza s Bogom i nakon obrezivanja. Na taj je način Abraham postao otac svih vjernika, bilo neobrezanih (poganih) ili obrezanih (Židova).
Pozovite polaznika da naglas pročita Rimljanima 4:16 u Prijevodu Josepha Smitha i zatražite od razreda da sluša potpunije objašnjenje kako smo opravdani: »Stoga ste opravdani vjerom i djelima, kroz milost, kako bi obećanje bilo sigurno za sve potomke, ne samo one koji žive pod Zakonom nego i one koji su Abrahamove vjere, koji je otac svih nas.«
Kako smo opravdani? (Polaznici bi trebali prepoznati nauk sličan sljedećem: Opravdani smo vjerom i djelima kroz milost.
Podsjetite polaznike da se milost odnosi na blagoslove, milosrđe, pomoć i snagu koji su nam dostupni zbog Pomirenja Isusa Krista.
Koja od opcija napisanih na ploči može predstavljati Pomirenje i milost Isusa Krista? Koja opcija predstavlja našu vjeru u njega? (Nakon što polaznici odgovore, napišite (Pomirenje i milost Isusa Krista) pokraj opcije C i (Vjera) pokraj opcije A.)
Da smo bili u toj situaciji, bismo li mogli biti spašeni svojom vjerom i naporom da tamo nije bile vode? (Ne.) Kako je voda u ovom scenariju poput Pomirenja i milosti Isusa Krista?
Zatražite od polaznika da naglas pročita sljedeću izjavu predsjednika Dietera F. Uchtdorfa iz Prvog predsjedništva:
Slika
predsjednik Dieter F. Uchtdorf
»Spasenje se ne može kupiti s valutom poslušnosti, ono se kupuje krvlju Sina Božjega [vidi Djela 20:28]…
Milost je dar od Boga, a naša želja da budemo poslušni svakoj Božjoj zapovijedi predstavlja istezanje naše smrtničke ruke da bi primila ovaj sveti dar od našeg Nebeskog Oca«, (»The Gift of Grace«, Ensign ili Liahona, svibanj 2015., 109, 110).
Istaknite da dok nam scenarij prikazan na ploči pomaže razumjeti kako vjera, djela i milost doprinose našem opravdanju, ne pokazuje sve načine na koje možemo primiti Spasiteljevu milost. Isus Krist ne samo da pruža spasonosnu vodu koja predstavlja njegovu milost, koja nas opravdava i čisti od grijeha, on nam također omogućava imati vjeru i snagu potrebne za stjecanje vode ili pristupanje njegovoj milosti. Možemo biti blagoslovljeni ovom milošću prije, tijekom ili nakon što pokažemo vjeru u njega i činimo dobra djela.
Pozovite polaznika da pročita naglas sljedeću izjavu starješine Davida A. Bednara iz Zbora dvanaestorice apostola:
Slika
starješina David A. Bednar
»Moć Pomirenja omogućava pokajanje i… osnažuje nas da vidimo, činimo i postanemo dobri na načine koje nikad ne bismo prepoznali ili postigli našim ograničenim smrtnim kapacitetom« (»Therefore They Hushed Their Fears«, Ensign ili Liahona, svibanj 2015., 47).
Kako nam Spasiteljeva milost pomaže pokazati vjeru u Isusa Krista i činiti dobra djela?
Koja su neka djela koja možemo činiti kako bismo pokazali našu vjeru u Krista i bili opravdani kroz njegovu milost? (Pokajati se, biti poslušan zapovijedima i primiti uredbe evanđelja.)
Pozovite polaznike da se rasporede u skupine od po dvoje ili troje i objasne jedan drugome kako nam vjera i pravedna djela pomažu primiti Spasiteljevu milost da bismo bili opravdani. (Pobrinite se da polaznici razumiju da će nas vjera u Gospodina Isusa Krista i njegovu moć da nas spasi potaknuti da primimo potrebne uredbe i obdržavamo Božje zapovijedi, što nam omogućava da postanemo opravdani kroz Spasiteljevu milost.)
Sažmite Rimljanima 5 objašnjavajući da je Pavao podučavao o miru koji dolazi onima koji vjerom pristupe ka Kristovoj milosti (vidi stihove 1–2). Dodatno je objasnio da nam je milost dostupna jer je Pomirenje Isusa Krista više nego dovoljno za pobjeđivanje učinaka Pada.
Pavao podučava kako se osloboditi od grijeha i primiti vječni život
Upitajte polaznike kako bi odgovorili na sljedeći scenarij:
Vaš prijatelj planira s vremenom služiti misiju, no trenutno donosi odluke koje se protive Gospodinovim mjerilima. Kad iskažete brigu za prijateljevo ponašanje, on kaže: »Nije tako strašno. Zbog Pomirenja se uvijek mogu pokajati prije nego odem na misiju.«
Objasnite da ljudi svjesno krše Božje zapovijedi, planirajući se pokajati kasnije, kao na primjer prije nego što odu u hram ili služiti misiju. Pozovite polaznike da dok proučavaju Rimljanima 6 potraže zašto ovaj stav pokazuje ozbiljno neshvaćanje nauka milosti.
Rasporedite polaznike u parove. Pozovite svaki par da zajedno naglas pročita Rimljanima 6:1–6, 11–12 i raspravi kako Pavlova naučavanja mogu ispraviti razmišljanje njihovog prijatelja. Nakon dovoljno vremena, upitajte:
Kako je Pavao odgovorio na pogrešno mišljenje da će nas Spasiteljeva milost automatski osloboditi od naših grijeha?
Što mislite da znači »umrije[ti] grijehu« (stih 2) i »s njim smo zajedno ukopani po krštenju u smrt« (stih 4)?
Prema ovim stihovima, što simbolizira krštenje uranjanjem? (Dok polaznici odgovaraju, pomognite im prepoznati sljedeći nauk: Krštenje uranjanjem može simbolizirati našu smrt za grijeh i novinu duhovnog života.)
Objasnite da novi duhovni život koji počinjemo kad smo kršteni uključuje primanje otpusta naših grijeha i obvezivanje na poslušnost Božjim zapovijedima.
Kako biste pripremili polaznike za prepoznavanje dodatnih načela u Rimljanima 6, pokažite malo novca.
Tko plaća plaće zaposlenika? Zašto poslodavac ne plaća plaće tuđih zaposlenika?
Pozovite polaznike da u tišini pročitaju Rimljanima 6:13, tražeći dva »poslodavca« ili gospodara kojima se netko može prinijeti i služiti. (Možda ćete trebati objasniti da riječ prinesite u ovom stihu znači ponuditi ili dati se.) Zatražite polaznike da izvijeste što su pronašli.
Precrtajte sljedeću tablicu na ploču:
Plaća grijeha
Božja plaća
Pozovite polaznike da u tišini pročitaju Rimljanima 6:14–23. Polovicu polaznika zatražite da potraže »plaću« (stih 23), ili posljedice, grijeha, a drugu polovicu da potraži Božju plaću. Nakon dovoljno vremena zatražite nekoliko polaznika da izađu pred ploču i u tablicu napišu što su pronašli. (Pod »Plaća grijeha« polaznici trebaju napisati Smrt [vidi stihove 16, 21, 23], a pod »Božja plaća« trebaju napisati Pravednost [vidi stih 16], Posvećenje [vidi stihove 19, 22], Vječni život [vidi stih 22], Život vječni [vidi stih 23].) Objasnite da se smrt kao plaća grijeha odnosi na »odvajanje od Boga i njegovih utjecaja« i znači »umrijeti gledom na ono što se odnosi na pravednost« (Vodič za Sveta pisma, »Smrt, duhovna«, scriptures.lds.org).
Koje načelo možemo naučiti iz Rimljanima 6:16 o posljedicama predavanja grijehu? (Polaznici mogu upotrijebiti različite riječi, ali trebaju prepoznati sljedeće načelo: Ako se predamo grijehu, onda ćemo postati robovi grijeha.)
Kako nas predavanje grijehu čini robom tog grijeha?
Pozovite polaznike da promisle o slučajevima kad nečije predavanje grijehu vodi do gubitka slobode.
Vratite se na popis pod »Božja plaća«.
Koje su pogodnosti služenja pravednosti radije nego grijehu?
Koje načelo možemo naučiti iz Pavlovih naučavanja o tome kako se osloboditi od grijeha i primiti dar vječnog života? (Polaznici mogu upotrijebiti različite riječi, ali trebaju prepoznati načelo slično sljedećem: Ako se predamo Bogu, možemo se osloboditi grijeha i primiti dar vječnog života.)
Na koje se načine možemo predati Bogu?
Na koje ste načine iskusili slobodu od grijeha predavanjem sebe Bogu?
Posvjedočite o važnosti predavanja sebe Bogu. Pozovite polaznike da zapišu cilj o tome kako će se bolje predati Bogu.
Sažmite Rimljanima 7 objašnjavajući da je Pavao upotrijebio metaforu braka kako bi podučio da su članovi Crkve oslobođeni Mojsijevog zakona i ujedinjeni u Kristu. Također je pisao o borbi između »tijela« (stih 18) ili tjelesnih prohtjeva, i »nutarnjeg čovjeka« (stih 22) odnosno duhovnosti.
Zaključite svjedočeći o istinama podučavanim u ovoj lekciji.
Predsjednik Dieter F. Uchtdorf iz Prvog predsjedništva je objasnio kako primamo Spasiteljevu milost:
»Prorok Nefi značajno je doprinio našem shvaćanju Božje milosti kada je izjavio: ‘Radimo marljivo… da bismo djecu svoju, a i braću svoju sklonuli da povjeruju u Krista i da se s Bogom pomire. Jer znademo da se, nakon svega što učiniti možemo, spašavamo milošću.’ [2. Nefi 25:23, kurziv nadodan].
Međutim, ponekad se pitam tumačimo li pogrešno izraz ‘nakon svega što učiniti možemo’. Moramo razumjeti da ‘nakon’ nije jednako ‘zbog’.
Nismo spašeni ‘zbog’ svega što možemo činiti. Je li itko od nas učinio sve što može činiti? Čeka li Bog dok ne potrošimo svaki napor prije nego li intervenira u našim životima svojom spasonosnom milošću?…
Siguran sam da je Nefi znao da nam Spasiteljeva milost dopušta i omogućava da prevladamo grijeh [vidi 2. Nefi 4:19–35, Alma 34:31]. Zbog toga je Nefi marljivo radio na uvjeravanju svoje djece i braće ‘da povjeruju u Krista i da se s Bogom pomire’ [2. Nefi 25:23]« (»The Gift of Grace«, Ensign ili Liahona, svibanj 2015., 110).
Starješina Bruce C. Hafen iz Sedamdesetorice je objasnio kako nam milost pomaže da duhovno rastemo:
»Rast znači rastuću bol. Također znači učiti iz naših pogrešaka u stalnom procesu koji je omogućen Spasiteljevom milošću, koju on daje tijekom i ‘nakon svega što učiniti možemo’ [2. Nefi 25:23, kurziv nadodan]« »The Atonement: All for All«, Ensign ili Liahona, svibanj 2004., 97).
Predsjednik Boyd K. Packer iz Zbora dvanaestorice apostola je podučavao:
»Iz nekog razloga mislimo da se Pomirenje Kristovo primjenjuje samo na kraju smrtnog života na otkup od pada, od duhovne smrti. Ono je mnogo više od toga. Ono je uvijek prisutna moć koju možemo prizivati u svakodnevnom životu« (»The Touch of the Master’s Hand«, Ensign, svibanj 2001., 23).
U Rimljanima 5:6–8 se raspravlja o milosti kao o nečemu što primamo od Boga neovisno o našim djelima. Na primjer, kroz Spasiteljevu milost svi ćemo bezuvjetno biti otkupljeni od učinaka Pada. Drugi odlomci Svetih pisama milost opisuju kao nešto što primamo od Boga kao rezultat onoga što činimo. Na primjer, naša djela mogu potaknuti naš rast u milosti ili pad iz milosti (vidi Ivan 1:16, Galaćanima 5:4, 2. Petrova 3:18, NiS 93:12–13, 19–20). Osim toga, kroz milost primamo oprost naših grijeha »uz uvjet obraćenja« (NiS 18:12). Međutim, »onaj, koji nikakvu vjeru na obraćenje ne proživljava, izložen [је] cijelom zakonu zahtjeva pravde« (Alma 34:16).