2008
Ko ha Foki ki he ʻUlungāanga Maʻá
Nōvema 2008


Ko ha Foki ki he ʻUlungāanga Maʻá

Ko ʻeni ʻa e taimi ke tau takitaha tuʻu hake ai pea vilingia atu ha fuka ki māmani ʻo uingakiʻi ha foki ki he ʻulungāanga maʻá.

ʻĪmisi
Elaine S. Dalton

ʻI he konifelenisi kuo ʻosí, naʻe ui ai au ʻe Palesiteni Monisoni ke u hoko ko e palesiteni lahi foʻou ʻo e Kau Finemuí. ʻI heʻeku tuʻu ʻi he ʻao ʻo ha palōfita ʻa e ʻOtuá pea foaki mai mo e falala toputapú ni, ne u fakapapau ai te u ngāue ʻaki e kotoa ʻo hoku lotó, iví, ʻatamaí, mo e mālohí. Ki muʻa he uiuiʻí ni, ne tohiʻi ʻi haʻaku kiʻi peleti e moto ko ʻení, “ʻOku ou lava ʻo fai ʻa e ngaahi meʻa ʻoku faingataʻá.” Naʻe fakalotolahiʻi au ʻe he kiʻi peleti ko ʻeni ne tohi ai e kiʻi moto faingofua ko iá. Kapau te u liliu e moto ko iá he taimí ni, ʻe peheni ia: “Te u lava ʻo fai ʻa e meʻa kotoa pē ʻi he mālohi ʻo e ʻEikí.”1 Ko e mālohi ia ʻoku ou falala ki ai he ʻaho ní heʻeku tuʻu atu ʻi he tuʻunga malanga toputapú ni.

Hili ha ʻaho ʻe ua mei he konifelenisi lahi, naʻe fakahoko ai ʻemau ʻuluaki fakataha ko e kau palesitenisī foʻou ne fokotuʻu ʻi ʻEpeleli kuo ʻosí. Ne mau lue lalo hengihengia ki he tumuʻaki ʻo Ensign Peak pea ʻi heʻemau vakai hifo ki he teleʻá, ne mau sio ki he temipalé mo e fetapaki ʻa e ʻāngelo ko Molonaí he laʻaá. Naʻe mahino kiate kimautolu takitaha. Ko e temipalé ʻa e taumuʻa ʻa ʻemau kau palesitenisií. Pea mahino foki mo homau fatongiá. Kuo pau ke mau “tokoni ke teuteuʻi ʻa e finemui takitaha ke ne moʻui taau ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapú mo maʻu e ngaahi ouau ʻo e temipalé.”2

Ko e temipalé ʻa e ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau fakahoko ʻi he Siasí.3 Ko e temipalé naʻe ʻuhinga ai hono tuku ʻe heʻetau ngaahi kui paioniá honau ngaahi ʻapi leleí ka nau fononga ki he hihifó. Ko e ʻuhinga ia naʻa nau faingataʻaʻia ai he masivá ʻo aʻu pē ki he maté. Neongo ne tanu ʻenau fānai kei pēpeé he halá heʻenau fonongá, ka ko e ngaahi fuakava ʻo e temipalé naʻe ʻuhinga ai e lava ke hiva e kau paionia ko iá:

Haʻu Kāinga,

ʻOua ʻe manavahē;

Ke tau fiefia.4

Ne mole ʻa e meʻa kotoa pē ʻa ha niʻihi ka naʻa nau haʻu mo e meʻa kotoa pē naʻe mahuʻingá—ʻa e ngaahi ouau ʻo e temipalé, ngaahi fuakava taʻengatá mo e talaʻofa ʻo e moʻui fakataha ʻo taʻengata ʻa e ngaahi fāmilí.

Hili pē ha ʻaho ʻe ua mei he tūʻuta e Kāingalotú ki he Teleʻa Sōlekí, naʻe kaka ai ʻa Pilikihami ʻIongi mo hono kaungāngāué ki he tumuʻaki ʻo Ensign Peak. Naʻa nau fokotuʻu ha fuka—ko ha tupenu lanu engeenga kuo nonoʻo ki ha vaʻakau, ko e fakataipe ʻo ha fuka ki he ngaahi puleʻangá.5 Naʻe fie maʻu ke hoko e Kāingalotú ko ha maama, ko ha fuka. ʻI ʻEpeleli ne toki ʻosí, ne fokotuʻu ai ʻe kimautolu kau fafine ʻe toko tolú ha fuka ne ngaohi mei ha tokotoko mo ha pulupulu faka-Pelū lanu koula. Ko ʻemau fakaʻilongá ia, ʻa ʻemau fuka ki he ngaahi puleʻangá—ko ʻemau fuka ʻoku ui ko e “ko ha foki ki he ʻulungāanga maʻá.”

ʻOku ʻuluaki fie maʻu ʻa e ʻulungāanga maʻá kae hū ki he temipale māʻoniʻoni ʻo e ʻEikí mo maʻu e tataki ʻa e Laumālié. Ko e angamaʻá “ko ha sīpinga ia ʻo e fakakaukaú mo e ʻulungāangá ʻa ia ʻoku makatuʻunga ʻi ha ngaahi tuʻunga angamaʻa ʻoku māʻolunga.”6 ʻOku kātoi ai ʻa e angamaʻá mo e moʻui maʻá. ʻOku kamata e angamaʻá ʻi he lotó mo e ʻatamaí. ʻOku poupouʻi ia ʻi ʻapi. Ko e fakatahatahaʻi ia ʻo ha ngaahi fili iiki mo ha fanga kiʻi ngāue ʻe lauiafe. Ko e angamaʻá ko ha foʻi lea ia ʻoku ʻikai ke tau faʻa fanongo ai he ʻahó ni, ka ko e haʻu ia mei he foʻi lea faka-Latina ko e virtus, ʻoku ʻuhinga ki he mālohinga. ʻOku maʻu ʻe he kakai fefine mo tangata angamaʻá ha lāngilangi mo ha mālohi ʻi honau lotó. ʻOku nau maʻu ha loto falala he ʻoku nau moʻui taau ke maʻu pea tataki kinautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Kuo fai ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e faleʻi ko ʻení, “[Ka fakalotoʻi koe ʻe hao kaungāmeʻá ke fai ha meʻa ʻokú ke ʻilo ʻoku hala, tuʻu hake koe ʻo taukaveʻi ʻa e totonú, neongo te ke tuʻu toko taha ai. Lototoʻa ke ke hoko ko ha maama ke muimui atu ki ai ʻa e niʻihi kehé. ʻOku ʻikai ha feohi fakakaungāmeʻa ʻe toe mahuʻinga ange ka ko hoʻomou maʻu ha konisēnisi tauʻatāiná, ʻa ia ko hoʻomou moʻui maʻa—pea ko ha ongo nāunauʻia moʻoni ia ke ʻiloʻi ʻoku mou tuʻu ʻi he feituʻu maʻa mo totonú pea maʻu ʻa e loto falala ʻoku mou taau ke fakahoko ia.]”7

Meʻa ní kuo fakaongonoa māmālie pē kitautolu ke tau pehē ʻoku fakakuonga-muʻa ʻa e ngaahi tuʻunga moʻui angamaʻá pea ʻikai kei mahuʻinga ia he ʻahó ni? Hangē ko ia kuo toki fakamanatu mai ʻe ʻEletā Heilí, ne ʻosi nofo pē ʻa Lehonitai ʻo e Tohi ʻa Molomoná, he tumutumu ʻo ha moʻunga. Naʻá ne ʻosi “fakapapauʻi ʻi honau ʻatamaí [mo kinautolu naʻá ne takí]” he ʻikai te nau ō hifo mei he moʻungá. Ne tuʻo fā pē ʻa e feinga ʻa e tangata kākā ko ʻAmalekaiá, ʻo mālohi ange ʻene feinga takitaha heʻene feinga ki muʻá, pea “ʻalu hifo [‘a Lehonitai] mei he moʻungá.”8 Pea hili hono tali ʻe Lehonitai ʻa e ngaahi palōmesi loi ʻa ʻAmalekaiá, naʻe “ʻoange fakasiʻisiʻi ʻa e meʻa fakakoná”9 ki ai ʻo aʻu ki heʻene mate. Naʻe ʻikai ko hono fakakonahí pē, ka naʻe “ʻoange fakasiʻisiʻi.” Meʻa ní ʻoku hoko ʻeni he ʻahó ni? Meʻa ní ʻoku tau kātakiʻi he kamataʻangá, hili ia ʻoku tau loto ki ai, pea iku ki heʻetau tali ʻa e kovi ʻoku takatakai ʻiate kitautolú?10 Meʻa ní kuo kākaaʻi ʻaki kitautolu ha ngaahi sīpinga hala mo e ngaahi pōpoaki ʻa e mītiá ʻo ngalo ai hotau tuʻunga fakalangí? ʻOku fakakonahi “fakasiʻisiʻi” nai mo kitautolu? Ko e hā mo ha toe kākā ʻe lahi ange ka ko hono fakataueleʻi e toʻu tupu ʻo e toʻu tangata fakaʻeiʻeikí ni ke ʻoua naʻa nau fai ha meʻa, pe ke nau femoʻuekina pē he fai pōpoaki heʻenau telefoni toʻotoʻó kae ʻikai ʻaupito ʻiloʻi ʻa e moʻoni ʻi ha tohi naʻe hiki maʻamoutolu mo homou kuongá ʻe he kau palōfita ʻa e ʻOtuá—ʻa ia ko e Tohi ʻa Molomoná? Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe kākā ange ka ko hono fakataueleʻi ʻo e houʻeiki fafine kei talavou mo matuʻotuʻá, ʻa koe mo au, ke mole hotau taimí he tokangaʻi pē kitautolú, ʻa ʻetau fotú, hotau valá, e fōtunga hotau sinó ʻo puli ai hotau tuʻunga fakalangí mo ʻetau malava ko ia ke liliu ʻa e māmaní ʻi he mālohi ʻo hotau angamaʻá? Ko e hā mo ha toe meʻa ʻe kākā ange ka ko hono fakataueleʻi ʻo e houʻeiki tangata—kei talavou mo matuʻotuʻa ʻoku nau maʻu ʻa e lakanga fakataulaʻeiki ʻo e ʻOtuá—ke sio ʻi he ponokalafí pea fakatefito ʻenau tokangá ʻi he kakanó kae ʻikai ʻi he tuí; ko ha niʻihi ke kau ki he faiangahalá kae ʻikai maluʻi ʻa e ʻulungāanga maʻá? ʻOku talanoa e Tohi ʻa Molomoná ki he kau talavou lototoʻa ʻe toko 2000 naʻa nau maʻu ha mālohinga mei honau ʻulungāanga maʻá ke maluʻi e fuakava ʻa ʻenau mātuʻá mo e tui ʻa honau fāmilí. Naʻe hanga ʻe heʻenau ʻulungāanga maʻá mo e tukupā ke “faitotonu ʻi he taimi kotoá” ʻo liliu ʻa e māmaní!11

ʻOku ou tui moʻoni ʻe lava ʻe he finemui pe talavou ʻulungāanga maʻa ʻe toko taha ʻoku tataki ʻe he Laumālié, ʻo liliu ʻa e māmaní, ka kuo pau ke tau foki ki he ʻulungāanga maʻá kae lava. Kuo pau ke tau teuteu ki ai. Hili e ikuna ʻa e tangata lele ko Iuma Ikangá ʻi he Malafoni ʻi Niu ʻIoké, naʻá ne pehē, “ʻOku ʻikai ʻaonga ʻa e loto ke ikuná kapau ʻoku ʻikai ʻi ai ʻa e loto ke teuteú.”12 Ko e taimi ʻeni ke teuteu aí ʻi he ako lahi ange ke mapuleʻi-kitá. Ko e taimi ʻeni ke tau hoko ʻo “taau ange [ai] mo e puleʻangá.”13 Ko e taimi ʻeni ke tofa ai hotau halá pea fakataumuʻa ki hono ngataʻangá. Kuo pau ke kamata fakafoʻituitui ʻa e foki ki he ʻulungāanga maʻá ʻi hotau lotó mo hotau ngaahi ʻapí.

Ko e hā ʻe lava ke tau fai ke kamata ai ʻetau foki ki he ʻulungāanga maʻá? ʻE mahuʻinga kiate kitautolu takitaha ʻa e kalasí mo e polokalama akó. Ne u maʻu ʻeku polokalama ako fakatāutahá mei he folofolá: “Tuku ke ngaohi ke fakaʻofoʻofa maʻu ai pē ʻe he angamaʻá hoʻo ngaahi fakakaukaú.”14 “Pikitai ki hoʻo ngaahi fuakavá.”15 “Tuʻu ʻi he ngaahi potu māʻoniʻoní.”16 “Liʻaki ʻa e ngaahi meʻa ʻo e māmaní.”17 “Tui ʻoku totonu ke mou fakatomala.”18 “Manatu maʻu ai pē kiate ia mo tauhi ʻene ngaahi fekaú.”19 Pea “kapau ʻoku ʻi ai ha meʻa ʻoku māʻoniʻoni, fakaʻofoʻofa, pe ongoongolelei pe feʻunga mo hono vīkivikiʻí, … fekumi ki ai.”20 ʻOku fie maʻu lahi ange he taimí ni ʻi ha toe taimi ki muʻa ange ke tau tali ki he ui ʻa Molonai ke “ʻā hake, pea tuʻu haké” pea “piki maʻu ki he meʻafoaki lelei kotoa pē, pea ʻikai ala ki he meʻafoaki ʻoku koví, pe ko e meʻa ʻoku taʻemaʻá.”21

Ne u toki ʻalu ki hono tāpuakiʻi ha taha ʻo homa mokopuna fefine foʻou tahá. Ne u vakai atu ki he tuʻu takatakai hoku husepānití, ʻema fānau tangatá, mo ha niʻihi ʻo homau ngaahi ʻofaʻangá ʻi he kiʻi valevalé ni. Naʻá ne hā fakaʻofoʻofa ʻi hono kiʻi teunga hiná—pea naʻe fakahingoa pē ia ki heʻene ongo kui fefiné! Ka ko e meʻa ne u ongoʻi tahá ko hono fai e tāpuakí ʻe heʻene tamaí, ʻa homa foha ko Sekí. Naʻá ne tāpuakiʻi ʻa ʻAnapele ʻIleini ke mahino kiate ia ko e ʻofefine ia ʻo e ʻOtuá, ke ne muimui ʻi he tā sīpinga ʻene faʻeé, ongo kui fefiné, mo hono tokouá, pea te ne fiefia ʻi heʻene moʻui angamaʻá mo teuteu ke fakahoko mo tauhi e ngaahi fuakava toputapu ʻo e temipalé. ʻI he momeniti toputapu ko iá, ne u lotua ke takatakaiʻi, fakamālohia mo maluʻi kinautolu kotoa ʻo ʻikai ʻi he taimi honau fāʻeleʻi mo tāpuakiʻí pē ka ʻi he kotoa ʻenau moʻuí, ʻe he mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeiki māʻoniʻoní.

Lolotonga e fakatahaʻanga molumalu ʻo e konifelenisi kuo ʻosí ʻi hono fokotuʻu ʻe Palesiteni ʻUkitofa ke hikinimaʻi hotau palōfita foʻoú mo e Kau Palesitenisī ʻUluakí, ʻi heʻeku vakai ki he tuʻu hake ʻa e kau maʻu lakanga fakataulaʻeiki ne maʻu fakatahá, ne u ongoʻi homou iví mo e malohi homou lakanga fakataulaʻeikí. Ko kimoutolu foki ʻa e kau leʻo ʻo e ʻulungāanga maʻá. Pea ne māfana hoku lotó heʻene pehē, “Kātaki kae meʻa hake ʻa e kau finemuí.” Ne u mamata atu mei hoku tangutuʻangá ki hoʻomou tuʻu fakataha haké. ʻI he ʻaho ní ʻoku ʻikai ha ivi mālohi ange ki he angamaʻá ʻi māmani ka ko kimoutolu. ʻOua naʻa mou teitei fakasiʻia ʻa e mālohi ʻo e ivi tākiekina māʻoniʻoni ʻoku mou maʻú.

ʻOku ou fakamoʻoni ʻe lava ha foki ki he ʻulungāanga maʻá koeʻuhí ko e tā sīpinga ʻa e Fakamoʻuí mo e “maʻa taʻefakangatangata ʻo ʻEne feilaulau fakalelei maʻongoʻonga.”22 ʻOku ou fakamoʻoni ʻe ʻikai ngata pē ʻi heʻetau lava mo fakamālohia kitautolu ke fai e ngaahi meʻa faingataʻá, ka ke fai ʻa e meʻa kotoa pē. Ko ʻeni ʻa e taimi ke tau takitaha tuʻu hake ai pea folahi atu ha fuka ki māmani ʻo uingakiʻi ha foki ki he ʻulungāanga maʻá. ʻOfa ke tau moʻui ʻi ha founga ke tau hoko ai ko ha meʻangāue ke teuteuʻi ʻa e māmaní ki Heʻene Hāʻele ʻAngaua Maí, “koeʻuhí ka hoko ʻa e taimi te ne hā mai aí, te tau tatau mo ia, … ʻo hangē ko ʻene haohaoá.23 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, ʻAlamā 20:4.

  2. First Presidency letter, Sept. 25, 1996.

  3. Vakai, Russell M. Nelson, “Teuteu Fakafoʻituitui ki he Ngaahi Tāpuaki ʻo e Temipalé,” Liahona, Siulai 2001, 37.

  4. “Haʻu Kāinga ʻOua Manavahē, Ngaahi Himi, fika 18.

  5. Vakai, Gordon B. Hinckley, “An Ensign to the Nations,” Ensign, Nov. 1989, 51; mo e Boyd K. Packer, “Ko ha Maluʻi mo ha Hūfangaʻanga,” Liahona, Nōvema 2006, 85.

  6. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (2004), 141.

  7. Thomas S. Monson, “Ngaahi Sīpinga ʻo e Anga Māʻoniʻoní, Liahona, Mē 2008, 65–68

  8. Vakai, ʻAlamā 46:4–12.

  9. ʻAlamā 47:18.

  10. Vakai, Alexander Pope, An Essay on Man, epistle 2, lines 217–20.

  11. ʻAlamā 53:20; vakai foki, ʻAlamā 56.

  12. Juma Ikanga, quoted in Michael Sandrock, Running with the Legentds: Training and Racing Insights from 21 Great Runners (1966), 415.

  13. “Fakatapuʻi Au,”Ngaahi Himi, fika 64.

  14. T&F 121 :45.

  15. Vakai, T&F 25:13.

  16. T&F 45:32.

  17. T&F 25:10.

  18. Mōsaia 4:10.

  19. T&F 20:77.

  20. Ngaahi Tefito ʻo e Tuí 1:13; vakai foki, Loma 8:16; 1 Kolinitō 3:16; 1 Tesalonika 5:22; Sēkope 4:6; ʻAlamā 37:36; Molonai 10:32.

  21. Molonai 10:30–31.

  22. “Ko e Kalaisi Moʻuí: The Testimony of the Apostles,” ʻEpeleli 2000, 2.

  23. Molonai 7:48; toki tānaki e fakamamafá.