2008
Toʻukupu ʻo e Maluʻi
Nōvema 2008


Toʻukupu ʻo e Maluʻi

Te tau lava ʻo toutou ongoʻi ʻa e toʻukupu [malu] ko iá ʻi heʻetau haʻu ki he houalotu sākalamēnití, ʻoku tau loto fakatōkilalo mo fakatomala kakato pea taau ke maʻu e sākalamēnití.

ʻĪmisi
Elder Jay E. Jensen

Te u lea ʻi he efiafí ni ʻo fekauʻaki mo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, mo ʻene felāveʻi ko ia mo hono fakahoko ʻo e sākalamēnití ʻe he kau maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻEloné, ʻa ia kuo akoʻi mālohi mo fakaʻofoʻofa ʻe ʻEletā ʻOakesi ʻi he pongipongí ni. Te u fakaʻaongaʻi ha kupuʻi folofola nounou ʻokú ne tokoniʻi au ke toe mahino ange e ʻaloʻofa ʻa e Fakamoʻuí. ʻA ia ko e kupuʻi lea ʻoku pehē ko e “toʻukupu ʻo e maluʻí” (vakai, ʻAlamā 34:16).

Malu ʻi Hono Toʻukupú

Naʻe ʻi ai ha fāmili naʻa nau faitā ʻi ha mātanga ʻi he Ngataʻanga Fakatokelau ʻo e Teleʻa Kuleni Kenioní. Naʻa nau fanongo ki ha kaikaila, pea nau lele atu ʻo ʻilo ha kiʻi taʻahine taʻu 2 kuó ne tō mei he ʻaá ʻo hilifakia ʻi ha meimei mita nai ʻe 11 ki lalo. Ne feinga ʻa e kiʻi taʻahiné ke kaka hake ki ʻolunga, ka ne hoko ʻene feingá, ke ne toe heheke hifo ai ki lalo ange, ʻo toe pē ha mita ʻe taha mo e konga peá ne tō ki ha ngutungutu fakatuʻutāmaki ʻoku mita e 61 hono lolotó.

Naʻe ʻi ai ha talavou taʻu 19 ko ʻIeni, naʻá ne sio ki he meʻa naʻe hoko ki he kiʻi taʻahiné, pea ʻi heʻene ngāue ʻaki ko ia ʻene taukei ʻi he tokoni fakavavevavé, naʻá ne ʻilo ʻa e meʻa ke faí. Naʻá ne pehē: “Ne mahino kiate au he taimi pē ko iá ʻa e meʻa ke u faí. Naʻá ku tukuhifo ʻeku meʻafaitaá, kau ʻalu hake ʻi ha kiʻi hala he tafaʻakí naʻe ʻikai ke fuʻu tahifó, peá u kaka hake ʻi he ʻaá, ʻo u hifo atu he makamaká ʻo tutui atu ʻi he vao fihifihí ke aʻu kiate ia. Naʻe pukepuke pē ʻe ʻIeni e kiʻi taʻahiné ʻi ha houa ʻe taha, ʻo ne tatali ai ke aʻu hifo ʻa e timi fakahaofi moʻui fakavavevavé mo ha ʻū maea ke fakahaofi kinaua (“Save Her!” New Era, Sept. 2007, p.67). Naʻe hanga ʻe he kupuʻi lea ko e “pukepuke ia ʻi hono nimá” ʻo tākiakiʻi ʻeku tokangá, he ʻoku fakamatala e folofolá ʻo kau ki he toʻukupú—toʻukupu ʻo e ʻofá, toʻukupu ʻo e ʻaloʻofá, pea mo e toʻukupu ʻo e maluʻí (vakai, 2 Nīfai 1:15; Mōsaia 16:12; ʻAlamā 5:33; T&F 6:20; 29:1).

Ko e kupuʻi folofola ko ia ʻoku pehē “ʻōʻōfaki ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí,” ʻoku maʻu ia mei he fakahinohino ʻa ʻAmuleki ki he kau Sōlamí ʻo kau ki he Fakalelei taʻe fakangatangata mo e taʻengatá. Naʻá ne akonaki ʻo pehē ʻoku lava ʻe he tangatá ke tui kia Kalaisi pea fakatomala koeʻuhí ko e feilaulau ʻa e ʻAlo e ʻOtuá. Naʻá ne pehē, “Pea ko ia, ʻoku lava ʻe he ʻaloʻofá ke totongi ki he ngaahi tuʻutuʻuni ʻa e fakamaau totonú, pea ʻōʻōfaki ʻa kinautolu ʻaki ʻa e toʻukupu ʻo e maluʻí” (ʻAlamā 34:16 ; vakai foki ki he veesi 9–15).

Akoʻi ʻa e Ngaahi Tefitoʻi Moʻoní ʻAki e Ngaahi Meʻa ʻOku Tau Lava ʻo Sio mo Ala Ki Aí

Ke mahino lelei ange ʻa e kupuʻi folofola ko e “toʻukupu ʻo e maluʻí” ʻoku mahuʻinga ai ke manatuʻi naʻe ngāue ʻaki ʻe he Fakamoʻuí ʻa e ngaahi meʻa naʻa Ne maʻú, hangē ko e paʻanga maká, ngaahi tengaʻi ʻakaú, sipí, ngaahi foʻi mā, ngaahi mataʻi ika mo e ngaahi kongokonga ʻo e sinó ke akoʻi e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e ongoongoleleí.

Ko e toʻukupú pe nimá, ko ha meʻa ia ʻoku tau maʻu pea ʻoku tau ngāue ʻaki ia ke fakahaaʻi ʻetau ʻofá. ʻI heʻeku foki ki ʻapi mei he ngāué, ʻoku fāʻofua hoku uaifí kiate au ʻaki ʻa hono ongo nimá, ko ha meʻa ia ʻoku lava ke u sio mo ala ki ai. Ne u aʻusia ʻa e toʻukupu ʻo e ʻofá mo e maluʻí ʻi heʻeku ngāue ko ia ʻi ʻAmelika Latiná, ʻi he founga fakafeʻiloaki angamahení ko e un abrazo pe fāʻofuá.

ʻI heʻeku fakakaukau loto pe ʻe fēfē haʻaku akoʻi ke mahino lelei ʻa e Fakalelei ki he niʻihi kehé, naʻe tokoni ai ʻa e kupuʻi lea “toʻukupu ʻo e maluʻí.” ʻI he taimi naʻa tau papitaiso ai pea maʻu ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní ʻi he hilifaki ʻo e nimá, naʻa tau maʻu ha ouau ʻe ua ʻoku ne fakafeʻiloaki kitautolu ki he toʻukupu ʻo e maluʻí. Te tau lava ʻo toutou ongoʻi ʻa e toʻukupu ko iá ʻi heʻetau haʻu ki he houalotu sākalamēnití, ʻoku tau loto fakatōkilalo mo fakatomala kakato pea taau ke maʻu e sākalamēnití.

Fakafehoanaki ʻa e Houalotu Sākalamēnití ki Hotau Kuongá.

ʻOku ʻomi ʻe he talateu ko ia ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 110, ʻa e ʻuhinga ki he taha ʻo e ngaahi veesi mahuʻinga fekauʻaki mo e fiefia ʻi he toʻukupu ʻo e maluʻí. ʻI ha ʻaho Sāpate lolotonga e fakatapui ʻo e Temipale Ketilaní, naʻe fakamatala ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻo pehē naʻá ne fakahoko mo ha niʻihi ʻo e kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa hono tāpuakiʻi mo tufaki ʻo e sākalamēnití ki he Siasí.

Hili ʻa e ouau toputapú ni, naʻe ʻalu ʻa Siosefa Sāmita mo ʻOliva Kautele ke fai ha lotu lilo. Hili e lotú, naʻe hā ʻa e Fakamoʻuí ki he ongo tamaioʻeikí ni peá Ne folofola: “Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú pea fiefia” (T&F 110:5).

ʻOku faitotonu ʻa e ngaahi meʻa ne hoko ʻi he Temipale Kētilaní ʻi he 1836, mo hotau kuongá ni pea ʻoku fakatatau ia kiate kitautolu. Ko e Sāpate kotoa pē, ʻoku ʻoatu ʻe kimoutolu kau talavou maʻu lakanga fakataulaʻeikí ʻa e sākalamēnití ki he Kāingalotú, ʻa ia ʻoku nau haʻu ki he houalotu sākalamēnití ʻi he faʻa lotu mo e fiekaia ki ha fakamoʻui fakalaumālie mo ʻamanaki atu pea fakaʻamu honau ʻatamaí mo e lotó ke nau ongona ʻa e folofola ko ʻení: “Vakai, kuo fakamolemoleʻi ʻa hoʻomo ngaahi angahalá kiate kimoua; ʻokú mo maʻa ʻi hoku ʻaó; ko ia, hiki hake homo ʻulú pea fiefia” (T&F 110:5).

Naʻe fakamoʻoni ʻa ʻEletā Tāleni H. ʻOakesi ʻoku ʻi ai ha ivi fakafoʻou pe fakamoʻui fakalaumālie ʻoku fekauʻaki mo e sākalamēnití, ʻo ne pehē: “Ko e sākalamēniti ʻo e ʻOhomohe ʻa e ʻEikí ko hono fakafoʻou ia ʻo e ngaahi fuakava mo e ngaahi tāpuaki ʻo e papitaisó. Kuo fekau ke tau fakatomala mei heʻetau ngaahi angahalá pea omi ki he ʻEikí ʻi he loto mafesifesi mo e laumālie fakatomala ʻo maʻu ʻa e sākalamēnití. ʻI heʻetau maʻu ʻa e maá, ʻoku tau fakamoʻoniʻi ai ʻoku tau toʻo ʻi he fiemālie kiate kitautolu ʻa e huafa ʻo Sīsū Kalaisí pea manatu maʻu pē kiate Ia mo tauhi ʻEne ngaahi fekaú. Pea ʻi heʻetau tauhi ki he fuakavá ni, ʻoku fakafoʻou leva ʻe he ʻEikí ʻa e mālohi ʻo hotau papitaisó ke fakamaʻa kitautolú. ʻOku tau maʻa ai pea lava ke tau maʻu maʻu ai pē Hono Laumālié” (“Kau Fakamoʻoni Makehe ʻo Kalaisí,” Liahona, ʻEpeleli 2001, 14).

Ngaahi Meʻa Ke Fakahoko ʻe he Kau Maʻu Lakanga Taulaʻeiki Faka-ʻĒloné.

Ke tokoni ke maʻu kakato ʻe he kāingalotú e fakafoʻou ko iá pe ko e toʻukupu ʻo e maluʻí, ko kinautolu ko ia ʻoku nau maʻu e ngaahi kī ke fakamafaiʻi mo fakahoko e sākalamēnití, ʻoku totonu ke nau fakapapauʻi ʻoku nau muimui ki he ngaahi fakahinohino fakalūkufua ko ia ʻi he tohi tuʻutuʻuni ʻa e Siasí ki hono teuteu, tāpuakiʻi mo tufaki e sākalamēnití. ʻOku totonu ke manatuʻi ʻe he tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻokú ne fakafofongaʻi e ʻEikí, pea ke ne fakahoko ia ʻi he founga ʻapasia mo fakaʻeiʻeiki. ʻI hono fakalūkufuá, ʻoku hoko ʻetau kau talavoú ko ha faʻifaʻitakiʻanga. Ka neongo ia, ʻoku tau faʻa vakai ʻi he taimí ni ʻoku fakahoko ai e sākalamēnití ki ha liliu fakatupu hohaʻa ʻi he fakaʻau ke tui e teunga noaʻiá mo e fōtunga fakalālāfuaʻá.

Kau talavou, kimuʻa pea mou ʻalu ki he lotú, kātaki ʻo toe kiʻi tuʻu he sioʻatá pea fehuʻi hifo kiate koe pe kuo maau e tafaʻaki kotoa pē hoʻo teuteú. ʻE toe lelei ange kapau te ke fakaafeʻi ha taha ʻoku ke ʻofa ai ʻo hangē ko hoʻo mātuʻá, ke na toe sio atu kiate koe, pea ka ʻi ai ha meʻa ʻoku teʻeki maau, ʻoua naʻá ke fakasītuʻaʻi ʻa ʻena faleʻí.

ʻOku teuteu maau pea teunga taau ʻa e kau tamaioʻeiki moʻoni ʻa Sīsū Kalaisí, pea nau fakafōtunga mai ʻa Hono ʻulungāangá, kae ʻikai ko e tuʻunga fakalālāfuaʻa ʻa e māmaní. ʻOku hanga ʻe he maau ʻa e meʻa kotoa peé ʻo fakapapauʻi mai ʻe ʻi ai ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí. ʻOku totonu ke ʻoua naʻa hanga ʻe he vala pe fōtunga ʻo kinautolu ʻoku nau tāpuakiʻi mo tufaki e sākalamēnití ʻo tohoakiʻi e tokanga ʻa e niʻihi ʻoku fekumi fakamāatoato ki he ngaahi tāpuaki ʻo e Fakalelei taʻe fakangatangatá.

Ko ha kaveinga ʻe taha ʻi he ngaahi lea ʻa Palesiteni Monisoni ki he kau maʻu lakanga fakataulaʻeikí, ko e tāpuaki ko ia ke maʻu e lakanga fakataulaʻeikí; he naʻá ne pehē: “Ko ha tufakanga foki ia ke ngāue, ko ha faingamālie ke hiki hake mo fakalotolahiʻi mo faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé” (“Ko e Falala Fakataulaʻeiki Toputapu ʻOku ʻAtautolú,” Liahona, Mē 2006, 57) ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku kau tonu ʻeni ki hono fakahoko ʻo e sākalamēnití.

Aʻusia ʻa e Toʻukupu Maluʻí

ʻI heʻeku kei hoko ko ha pīsopé naʻá ku mātā tonu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo e Fakaleleí ʻi he moʻui ʻa e kāingalotu ʻo e Siasí, ne nau fai ha ngaahi angahala mamafá. ʻI heʻeku hoko ko ha fakamaau ʻi ʻIsilelí, naʻá ku fanongo ki heʻenau vete hiá peá u fokotuʻu ʻi he taimi ne fie maʻu aí, ha ngaahi fakangatangata ʻo hangē ko hano taʻofi fakataimi ʻenau maʻu e sākalamēnití.

Ne ʻi ai ha talavou taautaha ʻi homau uōtí naʻe ʻeva ki ha finemui. Ne fakaʻau ʻo tōtuʻa ʻena feohí. Naʻá ne kumi faleʻi mo tokoni meiate au. Tuʻunga ʻi he vete hia ne fai maí mo hono tokoniʻi au ʻe he Laumālié pea mo ha ngaahi meʻa kehe pē, ne u taʻofi fakataimi ia mei hono maʻu e sākalamēnití. Naʻá ma faʻa fakataha ke fakapapauʻi ʻokú ne fakatomala moʻoni, pea hili mei ai ha taimi feʻunga, naʻá ku fakangofua leva ia ke maʻu e sākalamēnití.

ʻI heʻeku tangutu mei muʻa ʻi he houalotu sākalamēniti ko iá, naʻe taki ʻeku tokangá ki he tokotahá ni ʻi heʻene taau he taimi ko iá ke maʻu e sākalamēnití. Naʻá ku fakamoʻoni ki hono ʻōʻōfaki ia ʻe he toʻukupu ʻaloʻofa, ʻofa, mo maluʻí, lolotonga hono fakamāfanaʻi hono laumālie ʻe he ivi fakamoʻui ʻo e Fakaleleí, pea toʻo atu ʻene kavengá, ʻo ne maʻu ʻa e fakamolemole, melino mo e fiefia kuo talaʻofá.

Ko e Fakaleleí—Ko ha Ivi ʻOkú ne Nofoʻia Kitautolu

Kuó u foua pea fakamoʻoniʻi ha moʻoni naʻe akoʻi mai ʻe Palesiteni Peeka: “ʻOku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhingá, ka ʻoku tau faʻa pehē ʻoku toki fakahoko pē ʻa e Fakaleleí ʻi he ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié, ki he huhuʻi mei he Hingá, pea mei he mate fakalaumālié. ʻOku ʻikai ko hono kotoá ia. Ko ha mālohi ia te tau lava ʻo ngāue ʻaki ʻi heʻetau moʻui fakaʻahó. Te ne lava ʻo fakamoʻui kitautolu ʻi he taimi ʻoku fakamamahiʻi ai kitautolu ʻe he loto-halaiá pe te tau mafasia ʻi he mamahí. Neongo ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi kakato ʻa e anga ʻo hono fakahoko ʻo e Fakalelei ʻa Kalaisí, ka ʻoku tau lava ʻo maʻu‘ ʻa e melino ʻo e ʻOtuá, ʻa ia ʻoku lahi hake ʻaupito ʻi he faʻa ʻiloá’” (“Ko e Ala Mai ʻa e Toʻukupu ʻo e ʻEikí,” Liahona, Siulai 2001, 26).

ʻOku ou ʻofa ʻi heʻeku Tamai Hēvaní mo Hono ʻAlo ko Sīsū Kalaisí. ʻOku ou tekaki kiate Kinaua ʻeku tuí, ʻofá, māteakí mo e moʻui līʻoá. ʻOku ou fakamoʻoni ko e ʻOtuá ʻa ʻetau Tamai Hēvaní pea ko ʻEne fānaú kitautolu. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e Fakaleleí pea ʻoku ʻi ai hono mālohi ki heʻetau moʻuí. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí. ʻOku maʻu e ngaahi moʻoni ko ʻení ʻi he ngaahi folofola toputapú, tautautefito ki he Tohi ʻa Molomoná. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.