2008
Ko e Foki ki ʻApí
Nōvema 2008


Ko e Foki ki ʻApí

ʻIkai ʻoku lahi ha … [ngaahi lelei] ʻe lava ke tau fakahoko ʻi [he moʻui ‘a ha tokolahi] … ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fakaafe ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke fafanga ʻa ʻEne fanga sipí.

ʻĪmisi
Eduardo Gavarret

ʻOku fuʻu momoko ʻaupito ʻa e faʻahitaʻu momokó ʻi hoku kolo tupuʻanga ko Mainasi ʻi ʻUlukuaí. ʻI he tō ʻa e laʻaá naʻe faʻa tafu ʻe heʻeku fineʻeikí ha afi ʻi he tofunangá ke fakamāfanaʻiʻaki homau loki kaí pea mau toki fakatahataha atu ki ai, ʻa e ongo mātuʻá, tuofāfiné pea mo au hili hono fai ʻemau ngāue fakaʻahó. Ne u maʻu he loki fakalata ko iá—ʻa ia ne fakatupu ʻe he māfana ʻa e tofungangá, pea mo e fakataha ki ai e mēmipa kotoa hoku fāmilí—ha ongo te u mataʻikoloaʻaki maʻu pē.

Hili ʻeku faʻu mo hoku uaifí homa fāmilí, ne mau faʻa fakataha maʻu pē neongo pe ko e fē e feituʻu ne mau nofo aí, ʻo tatau ai pē pe ʻoku mau haʻohaʻo ʻi ha tofunanga pe ko ʻemau haʻofaʻo pē ʻi he ongoʻi loto māfana he taimi kotoa ʻokú ma fakataha ai mo ʻema fānaú.

Ko ha ongo fakaʻofoʻofa moʻoni ia! Ko ha feituʻu fakaʻofoʻofa ʻa homau falé, ʻapí pea ko homau hūfangaʻangá ia.

Kuo nofo homau fāmilí ʻi ha ngaahi fonua kehekehe ʻi he ngaahi taʻu kuo hilí pea kuo mau maʻu ʻi he Siasí ʻi he ngaahi feituʻu takitaha kuo mau maʻulotu aí, ʻa e ongo māfana tatau pē mei he kāingalotu kotoa ʻo e uōtí.

ʻOku totonu ke maʻu ʻe he mēmipa takitaha ʻo e Siasí ha faingamālie ke ne aʻusia ʻa e ngaahi ongo fakaʻofoʻofa ko iá pea ʻe lava ke ne ongoʻi ia ʻi heʻene ngāue ke fakamālohia ʻa e niʻihi māmālohí mo e ngāue fakafaifekaú.

Tuku ke u vahevahe atu ha meʻa kuo hoko ʻi ha ngaahi siteiki mo ha vahefonua ʻi Pelū, pea ʻi heʻeku fai iá, te u lave hingoa ai ki ha ngaahi fāmili: fāmili Kausó, fāmili Panitaá, fāmili Vaká, pea ʻoku lōloa ʻa e lisí. ʻOku ʻi ai ha ngaahi hingoa ʻe tahaafe fitungeau nai ʻo e kāingalotu kuo nau foki ki he Siasí. Ko ha mēmipa kinautolu ʻo ha ngaahi uooti, kolo, siteiki mo e vahefonua kehekehe ʻo Pelū ne fakaafeʻi ʻe he kau palesiteni fakasiteikí, pīsopé mo e kau taki ʻo e ngaahi kōlomú mo e houalotú ke nau foki ki ʻapi. Naʻa nau tali ʻa e fakaafe ne fai ʻe he kau taki lakanga fakataulaʻeikí, kau faifekau taimi kakató mo e kāingalotu kehe ne nau fili ke nau fatongiaʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau foki ki he Siasí pea haʻu kia Kalaisi. ʻOku mau lea atu kiate kinautolu kotoa: ʻOku talitali lelei koe ki ʻapi! ʻOku tau lea atu kiate kinautolu kotoa: ʻOku talitali lelei koe ki ʻapi!

Ko e hā ne lava ke foki mai ai ʻa e niʻihi ko ʻení ki ʻapí? Ko ha ngāue fakataha ia ʻa ha ngaahi siteiki ʻe 14 mo e vahefonua ʻe 4 ʻi ha misiona ne ngāue ʻi ha taʻu ʻe taha ke tataki ʻa e foki kotoa ko ʻení, ʻi hono toe fakamālohia kinautolú pea mo e ngaahi ouau ʻo e papitaisó mo e hilifakinimá.

Ne ueʻi fakalaumālie ʻa e ngāué ni ʻe he folofola ko ia ʻa e Fakamoʻuí: “ʻOkú ke ʻofa kiate au? … Fafanga ʻeku fanga lamí” (Sione 21:16), pea ʻi he akonaki ʻa Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, naʻá ne pehē: “Kuo taʻu lahi mo ʻetau kole kiate kinautolu ʻoku māmālohí, ʻa e tokotaha loto mamahí, tokotaha fakaangá mo e tokotaha maumaufonó ke ne foki mai. ʻFoki mai ʻo keinanga ʻi he tēpile ʻa e ʻEikí pea toe ʻahiʻahiʻi ʻa e ngaahi fua melie mo fakafiemālie ʻo e feohi mo e Kāingalotú,’” (“Vakai ki he Kuohilí pea Laka ki Muʻa,” Liahona, Mē 2008, 87).

Ne lotu ʻa ʻAlamā ki he ʻEikí ʻi heʻene ongoʻi loto mamahi lahi koeʻuhí ko e laumālie ʻo hono ngaahi tokouá, ʻo ne pehē:

“ʻE ʻEiki, ʻofa muʻa ʻo tuku mai kiate kimautolu ke mau lava ʻo toe fakafoki mai ʻa kinautolu kiate koe ʻia Kalaisi.

“Vakai, ʻE ʻEiki, ʻoku mahuʻinga honau laumālié, pea ko honau tokolahi ko homau kāinga; ko ia, ʻofa muʻa ʻe ʻEiki, ʻo tuku mai kiate kimautolu ʻa e mālohi mo e poto ke mau lava ʻo toe fakafoki ʻa e faʻahingá ni ko homau kāingá, kiate koe” (ʻAlamā 31:34–35).

Ne fakamatalaʻi mai ʻe Palesiteni ʻAniseli ʻAlakoni mei he Siteiki Puenite Pietala ʻi Lima Peluú, ʻa e meʻa ko ʻeni ne hoko kiate iá: “ʻI he Sāpate kotoa pē, mei he taimi 8:30 pongipongi ki he hoʻataá, ʻoku ou ʻaʻahi ai mo e kau faifekaú mo ha pīsope mo ha niʻihi ʻo e kau taki ʻo e ngaahi houalotú, ki he kāingalotu māmalohí, niʻihi teʻeki kau ki he Siasí pea mo ha kau papi ului foʻou.”

ʻI he konga ko ʻeni ʻo ʻene talanoá, ne u fakakaukau ai ki he fakalea ʻo e himí ni:

“ʻOku ʻofa ʻa e tauhi

Heʻene fanga lamí;

Kuo hē honau niʻihi, ki he potu liʻaki

Sio, ʻoku kumi leva,

ʻA e fanga lami ne hē,

Maʻu ʻo Ne fiefia,

ʻIlo ʻa e ʻa e lami ne hē”

(“ʻOku ʻOfa ʻa e Tauhi,” Ngaahi Himí, fika 128)

ʻOku tuʻu e ʻapi ʻo Misa Vaká ʻi he feituʻu ʻoku faingataʻa e aʻu ki aí, pea naʻá ne maʻu ha telefoni ʻi ha pongipongi Tokonaki ʻe taha. Naʻe tā ange ʻa Palesiteni ʻAlakoni ʻi heʻene telefoni toʻotoʻó ʻo talaange ʻokú ne mei aʻu ange ki hono ʻapí. Ne pehē ʻe Misa Vaka: “Ne fakaʻohovale; he ʻoku faingataʻa ʻaupito e hala ki hoku ʻapí.”

Ne fai mai leva e talí ʻo pehē: “Kae kehe, ko au ʻeni ʻi ho matapaá pea ʻoku ou fie talanoa mo koe. ʻOku mau fie maʻu koe pea ʻoku mau fakaafeʻi koe ki heʻetau ngaahi houalotú ʻapongipongi.”

Ne tali mai leva ʻe he tangata ne taʻu lahi ʻene taʻe maʻu lotú: “Te u ʻalu atu.” Ko ia ne kamata leva ʻa ʻene fononga ke foki ki ʻapí.

“He naʻá ku fiekaia, pea naʻa mou foaki ʻa e meʻakai kiate au: naʻá ku fieinua, pea naʻa mou foaki ʻa e inu kiate au: Ko e muli au, pea naʻa mou fakaafeʻi au:

“Telefua, pea naʻa mou fakakofuʻi au: naʻá ku mahaki, pea naʻa mou ʻaʻahi mai kiate au… .

“… Ko e meʻa ʻi hoʻomou fai ia ki ha taha ʻoku kihiʻi siʻi hifo ʻi hoku kāingá ni, ko hoʻomou fai ia kiate aú” (Mātiu 25:35–36, 40).

Lolotonga ʻeku kau atu ki he ngaahi fakatahaʻanga ʻo e Sāpaté ʻi he ngaahi uike siʻi kuo hilí, ne u feʻiloaki ai mo ha tangata ne laui taʻu ʻene mavahé pea ko ʻene toki maʻulotu ʻeni. Naʻe ʻi ai mo hono uaifí, ʻa ia ne teʻeki kau ki he Siasí.

ʻI heʻeku fehuʻi ange pe ko e hā e ʻuhinga ne toe fakakaukau ai ke foki maí, naʻá ne tali ʻo pehē, “Ne fakaafeʻi au ʻe hoku kaungāmeʻa ko Fenanitoó mo e pīsope lelei ko ʻení ke u haʻu pea ne u fai ia. Ne u ʻilo ʻa e Siasí ʻi he ngaahi taʻu lahi kuo hilí pea ʻoku kei ulo siʻisiʻi ia ʻi hoku lotó. Mahalo ʻoku ʻikai mālohi ka ʻoku kei ulo pē.”

Ne u tali ange leva, “ ʻI heʻemau hoko ko ho ngaahi tokouá, te tau ngāue fakataha ke ʻoua naʻa mate ʻa e ulo ko iá.” Naʻá ma fāʻofua leva.

ʻOku hoko ʻa ʻetau fie tokoni, tokanga mo tokaʻi ʻa hotau ngaahi tokouá, ko hano fakahaaʻi fisifisimuʻa ia ʻo ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní. Ko hono moʻoní, ʻoku tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tau tokoni ai mo tukutaha ʻetau tokangá ki he lelei ʻa hotau kaungāʻapí.

Naʻe akonaki ʻa e Tuʻi ko Penisimaní ki ai ʻo ne pehē: “Pea vakai ʻoku ou fakahā kiate kimoutolu ʻa e ngaahi meʻá ni koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻa e potó; koeʻuhí ke mou ʻiloʻi ʻo ka moú ka ʻi he tauhi ʻo homou kāingá, ʻoku mou ʻi he tauhi pē ʻo homou ʻOtuá” (Mōsaia 2:17).

ʻIkai ʻoku lahi ha ngaahi fāmili māmālohi ʻe lava ke tau fakahoko ha lelei ʻi heʻenau moʻuí pea pehē kiate kinautolu ʻoku teʻeki kau mai ki he Siasí, ʻi he taimi ʻoku tau tali ai ʻa e fakaafe ko ia ʻa e Fakamoʻuí ke fafanga ʻa ʻEne fanga sipí pea tokoniʻi e taha kotoa ke haʻu kia Kalaisi!

Ko e niʻihi pē ʻeni ʻo e ngaahi meʻa kuo hoko ki ha kau tangata ʻe lauiafe ʻoku nau fakahoko fakalongolongo pē ʻa e ngāué: ʻo tali ʻa e fakaafe ʻa e ʻEikí ke fafanga ʻa ʻEne fanga sipí. Tau manatuʻi muʻa ʻoku hangē ʻa e ʻofá mo e ngāue tokoní ha ongo māhanga, he ʻokú na feinga ke takaua holo maʻu pē.

ʻOku ou fakaʻamu ke tau fakahaaʻi ʻetau ʻofa ki heʻetau Tamai Hēvaní, ʻaki ʻetau takitaha tali ʻa e fatongia ʻoku tau maʻu ko ha mēmipa ʻo e Siasi ko ʻení, ke fekumi kiate kinautolu ʻoku ʻikai ke tau kau fakatahá! Kapau te tau lava ʻo fakafoki mai ha laumālie pē ʻe taha ki he Siasí ʻi heʻetau ngāue tokoni ʻi he ʻofá pea fokotuʻu ia ko e taumuʻa ʻo ʻetau moʻuí, hono ʻikai e lahi ʻa e fiefia te tau maʻú pea pehē kiate kinautolu ne tau tokoniʻi ke foki mai kia Kalaisí!

ʻOkú ne ui [fakamātoato] mai pē,

“ʻIkai te mou kumi leva,

ʻA e fanga sipi ne hē?”

(Ngaahi Himí, fika 128)

ʻOku ou fakamoʻoni ko e ngaahi foha mo e ngaahi ʻofefine kitautolu ʻo e Tamai Hēvaní ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu pea ʻokú Ne ʻafioʻi hotau hingoa fakatāutahá.

ʻOku ou fakamoʻoni ki he ʻofa ʻa ʻetau Tamaí mo e Fakamoʻuí. Naʻá Ne fuofua ʻofa mai kiate kitautolu peá Ne foaki mai ʻa Hono ʻAló, ke tau lava ʻo toe foki ai ki ʻapi ʻo fakafou ʻiate Ia. ʻOku ou fakahā ʻa ʻeku ʻofá kiate Ia, ko hoku Fakamoʻui, mo hoku ʻEiki, mo hoku Pule pea mo hoku Huhuʻí, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.