2008
Ko e Fakamoʻoní ʻi Heʻene Hoko Ko ha Founga Ngāué
Nōvema 2008


Ko e Fakamoʻoní ʻi Heʻene Hoko Ko ha Founga Ngāué

Ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku mālohi ange e ueʻi ʻa e “kihiʻi leʻo siʻí,” ʻo laka ange ia ʻi ha hā mai ha ʻāngelo.

ʻĪmisi
Carlos A. Godoy

ʻI he ngaahi taʻu siʻi kuo hilí, ʻi heʻeku hoko ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia ʻi Palāsilá, naʻá ku ʻeveʻeva mo hoku fāmilí ki he kolo fakaʻofoʻofa ko ia ko Fololianopolisí. Hangē ko ia ne mau angaʻakí, ne mau ʻalu he Sāpaté ki he lotu ofi taha mai ne mau ʻiló. Ne u ʻalu mo hoku uaifí mo homa ʻofefine lahi tahá ki ha kalasi Lautohi Faka-Sāpate ne nau aleaʻi ai ʻa ʻetau fakamoʻoni fakafoʻituitui ki he ongoongoleleí.

Ne ʻi ai ha taimi he kalasí ne fehuʻi ai e faiakó ki he kalasí pe ʻoku nau fie vahevahe ha meʻa mālohi pe fakalaumālie ne hoko kiate kinautolu lolotonga ʻenau fakatupulaki ʻenau fakamoʻoni ki he Siasí. Lolotonga ko ia e fevahevaheʻaki ha niʻihi ʻo e kau tangata mo e kau fafiné, ne u fakakaukau loto ki he ngaahi meʻa naʻá ku foua ʻi heʻeku hoko ko ha papi uluí ka naʻe ʻikai ke u fakakaukau ki ha meʻa ne ngali makehe ʻi he founga ne maʻu ʻaki ʻeku fakamoʻoní.

Lolotonga ko ia ʻeku fakakaukau mo fakafanongo ki he ngaahi meʻa ne foua ʻe he niʻihi kehé, ne u ʻilo ʻoku ʻamanaki mai e faiakó ke u kau atu ki he fealēleaʻakí. Naʻá ne lolotonga fakafanongo ki he niʻihi kehé ka naʻá ne fakamahino mai ʻokú ne talitali mai ke u vahevahe ʻa e meʻa maʻongoʻonga ne u fouá. Ko ha Fitungofulu Fakaʻēlia foki au pea ʻoku totonu ke ʻi ai ha meʻa fakaofo ke vahevahe. ʻI heʻeku ongoʻi ʻokú ne tali mai kiate au pea ʻalu mo e taimí, ne u feinga mālohi ke fakakaukau ki ha meʻa ʻoku mahuʻinga, ka ne ʻikai te u lava ʻo fakakaukau ki ha meʻa pea naʻe siva e ʻamanaki ʻa e faiakó. Neongo ʻeku fie tokoní ka naʻe ʻikai ke u fai ʻa e meʻa naʻá ne ʻamanaki mai ki aí.

Meʻa mālié he ko ha Sāpate ʻaukai ʻeni pea ʻi he houalotu sākalamēnití ne u maʻu ha faingamālie ke fakahaaʻi ʻa ʻeku fakamoʻoní ki he fakatahaʻangá kae tautautefito ki he faiakó mo ʻene kalasi Lautohi Faka-Sāpaté. Ne ʻikai ke u fakamatala ki ha meʻa fakaofo ne hoko kiate au, ka ko ha fakamoʻoni fakamātoato ʻoku ou maʻu fekauʻaki mo e ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

ʻOku tau faʻa fakakaukau he taimi e niʻihi kuo pau ke hoko ha meʻa fakaofo mo mālohi kae toki maʻu ʻetau fakamoʻoni ki he Siasí, ko ʻene hoko mai ʻi ha momeniti pē ʻe taha ʻo toʻo atu ʻa e veiveiua ʻoku tau maʻu fekauʻaki mo hano fakapapauʻi ʻo ha tali.

Ne akonaki ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku fakamatalaʻi ʻe he folofolá ʻa e leʻo ʻo e Laumālié ko ha leʻo ʻoku ʻikai ‘leo lahi’ pe ‘leʻo-mālohi.’ Pea ʻoku ‘ ʻikai ko ha leʻo ia ʻo e mana, pea naʻe ʻikai … ko ha leʻo ʻo e fuʻu longoaʻa lahi.’ Ka ‘ko ha kihiʻi leʻo-siʻi ʻoku fuʻu vaivai ʻaupito, ʻo hangē ha fanafaná,’ pea naʻe ‘mahuhuhuhu ia ʻo ongo ki he laumālié tonu’ pea ‘fakamāfanaʻi ʻa e lotó.’ (3 Nīfai 11:3; Hilamani 5:30; T&F 85:6–7). Manatuʻi naʻe ʻilo ʻe ʻIlaisiā ʻoku ʻikai ʻi he matangí, mofuiké pe ʻi he afí ʻa e leʻo ʻo e ʻEikí, ka ko ha ‘kihiʻi leʻo.’ (1 Ngaahi Tuʻi 19:12).”

Ne hoko atu ʻa Palesiteni Poiti K. Peeka ʻo pehē: “ʻOku ʻikai kaikaila pe luluʻi kitautolu ʻe he Laumālié ke maʻu ʻetau tokangá. Ka ʻokú ne fanafana mai. ʻOku hoko mai ia ʻi he anga vaivai pea kapau ʻoku tau taʻe tokanga, he ʻikai ke tau ongoʻi ia… .

“ʻE ʻi ai pē e taimi ʻe ongo mālohi mai ai ke tau tokanga. Ka ko e taimi lahi, ʻi he ʻikai ko ia ke tau tokanga ki he ongo vaivai ko iá, ʻe mavahe ʻa e Laumālié ʻo talitali kae ʻoua kuo tau fekumi, fakafanongo pea fakahā ʻi hotau ʻulungāangá mo ʻetau ngāué ʻo hangē ko ia ko Samuela ʻi he kuonga muʻá, ‘Ke ke folofola mai [ʻEiki], he ʻoku ongoʻi ʻe hoʻo tamaioʻeikí’ (1 Samuela 3:10).” (“The Candle of the Lord,” Ensign, Jan. 1983, 53).

ʻOku ʻikai fakapapauʻi mai ʻe he ngaahi meʻa fakaofo ʻoku hokó ʻe mālohi ʻa ʻetau fakamoʻoní. Ko e fakatātā lelei taha ki he meʻá ni ko Leimana mo Lemiuela. Naʻe ʻaʻahi ha kau ʻāngelo kiate kinaua ka neongo iá naʻá na tafoki hake ʻi he momeniti hokó ʻo fakafehuʻia ʻa e finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku ʻi ai ha kau taki maʻongoʻonga ʻi he kuongá ni te nau lava ʻo akoʻi mai ʻa e tefitoʻi moʻoni ko ʻení. Ne akoʻi kinautolu mei ʻolunga lolotonga e ngaahi ʻaho ʻo hono toe Fakafoki mai ʻo e ongoongoleleí ka naʻe ʻikai pē ke nau mālohi feʻunga ke kātaki ki he ikuʻangá. ʻOku akoʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻá ni, ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku mālohi ange ʻa e ueʻi ʻa e “kihiʻi leʻo siʻí,” ʻo laka ange ia ʻi ha hā mai ha ʻāngelo.

ʻI heʻeku kei tupu hake ʻi Pooti ʻAlekele ʻi Palāsilá, naʻá ku ako ʻo fekauʻaki mo e Siasí mei ha ongo faifekau fefine pea ʻoku ou manatuʻi ʻeku fekumi ki ha tali ki heʻeku ngaahi lotú—pea ke hoko mai ʻi ha ngaahi founga lalahi mo taʻe-toe-fehuʻia. Ka naʻe ʻikai hoko ia. Ne ʻikai ʻuhinga iá ne ʻikai ke u maʻu ha ʻilo feʻunga ke u kau ai ki he Siasi kuo toe fakafoki maí.

ʻOku akonaki ʻa ʻAlamā ki he founga ko ʻeni ʻo hono fakatupulaki ʻo ha fakamoʻoni ʻo pehē: “Kae vakai, kapau te mou ʻā hake ʻo fakaake homou ʻatamaí, ʻo ʻahiʻahiʻi ʻa ʻeku ngaahi leá, pea ngāue ʻaki ha kihiʻi konga siʻi ʻo e tuí, ʻio, kapau foki ʻoku ʻikai te mou lava ʻo fai ha meʻa lahi ange ʻi he holi pē ke tuí, [pea ʻoku tui ko e meʻa ʻeni ne hoko kiate au ʻi heʻeku hoko ko ha fie fanongó], ʻoku ʻa e holí ni ke ngāué ʻiate kimoutolu, kae ʻoua ke mou tui ʻi he anga te mou lava aí, ʻo fakaʻatā ha potu ki ha konga ʻo ʻeku ngaahi leá” (ʻAlamā 32:27).

Talu mei he ngaahi ʻaho ko ia ʻo ʻeku hoko ko ha fiefanongó, peá u ngāue fakafaifekau, hoko ko ha tamai mo ha taki, ʻoku hoko ʻa e ngaahi meʻa kotoa kuó u fouá ke ne fakatahatahaʻi ʻa e ngaahi meʻa kuó u akó pea ongoʻi ʻo ʻikai ha toe veiveiua “ko e tenga lelei ʻeni” (vakai, ʻAlamā 32:30).

ʻOku hoko atu e akonaki ʻa ʻAlamā fekauʻaki mo e fakamoʻoní: “Ko ʻeni, te tau fakatatau ʻa e folofolá ki ha tengaʻi ʻakau. Ko ʻeni, kapau te mou fakaʻatā ha potu, ke tō ai ha tenga ʻi homou lotó, vakai, kapau ko ha tenga moʻoni ia, pe ko ha tenga lelei, ʻo kapau ʻe ʻikai te mou liʻaki ia ʻi hoʻomou taʻetuí, ʻo mou taʻofi ʻa e Laumālie ʻo e ʻEikí, vakai, ʻe kamata ia ke pupula ʻi homou lotó; pea ʻo ka mou ka ongoʻi ʻa e ngāue ʻo e pupula ko iá, te mou kamata ke pehē ʻi homou lotó—Kuo pau pē ko ha tenga lelei ʻeni, pe ʻoku lelei ʻa e folofolá, he ʻoku kamata ke langaki hake ʻe ia ʻa hoku laumālié, ʻio ʻoku kamata ʻe ia ke fakamaama hoku ʻatamaí, ʻio, ʻoku fakaʻau ke melie ia kiate au” (ʻAlamā 32:28).

ʻOku ʻi ai ha kakai ʻoku maʻu ʻenau fakamoʻoní ʻi he hoko ha meʻa makehe ʻe taha he ʻikai toe lava ʻo fakafehuʻia. Ka ko e niʻihi, ʻe maʻu ia ʻi he ngaahi meʻa te nau aʻusiá pea mahalo he ʻikai ngali makehe ka ʻi hono fakatahaʻi ʻo e ngaahi meʻá ni, ʻoku nau fakamoʻoniʻi ʻi ha founga taʻe toe veiveiua ʻoku moʻoni e ngaahi meʻa ko ia ne tau ako pea moʻui ʻakí.

ʻI he ʻahó ni, hili ha ngaahi taʻu lahi ʻo ʻeku hoko ko ha mēmipa ʻo e Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, mahalo he ʻikai te u lava ʻo manatuʻi kotoa ʻa e ngaahi meʻa kuo hoko ke tokoni ki hono fakatupulaki ʻo ʻeku fakamoʻoní. Ka neongo ia, kuo tokoni e ngaahi meʻa kuó u aʻusiá ke fakamālohia ʻa ʻeku fakamoʻoni ki he Siasi kuo toe fakafoki maí. ʻOku ou ʻiloʻi pau he ʻahó ni ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí.

ʻOku ou fie fakaʻosi ʻaki ʻa hono fakahaaʻi ʻo ʻeku fakamoʻoní ki he faiako fefine ko ia ʻo e kalasi Lautohi Faka-Sāpaté pea kiate kimoutolu foki. ʻOku ou ʻilo ʻoku moʻui ʻa ʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku ou ʻilo ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu. Ko ʻEne fānau kitautolu. ʻOkú Ne fanongo ki heʻetau ngaahi lotú. ʻOku ou ʻilo ko Sīsū Kalaisi hotau Fakamoʻuí. Naʻá Ne pekia pea toetuʻu pea fakahoko e fakaleleí koeʻuhí ko ʻetau ngaahi angahalá. Kuo tāpuekina au ʻe Heʻene Fakaleleí ʻi he ʻaho kotoa pē.

ʻOku ou fakamoʻoni ne toe fakafoki mai ʻe he Palōfita ko Siosefa Sāmitá ʻa e Siasi ʻo Sīsū Kalaisí ʻi he kuonga fakaʻosí ni. Ko e palōfita ia ʻa e ʻOtuá. ʻOku ou ʻilo ʻoku tataki kitautolu he ʻahó ni ʻe ha palōfita moʻui, ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. ʻOku ou ʻilo ko ha palōfita ia ki hotau kuongá ni ʻo hangē pē ko Mōsese, ʻĒpalahame mo ʻĪsaia ʻi honau kuongá.

Ko e Tohi ʻa Molomoná ko e folofola ia ʻa e ʻOtuá ʻo hangē ko e Tohi Tapú pea ko ha toe fakamoʻoni ia ʻe taha ki he Fakamoʻuí. ʻOku ou ʻilo ne toe fakafoki mai ʻa e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí pea kuó ne faitāpuekina ha Kāingalotu tokolahi ʻi he funga ʻo e māmaní. Pea ʻoku ou fakamoʻoni ki he meʻá ni ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.