2008
Ko ia Ke ʻAlu ʻa Kimoutolu
Nōvema 2008


Ko ia Ke ʻAlu ʻa Kimoutolu

ʻE lava ke tau kau kotoa ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí pea te Ne tokoni mai ke tau fai ia.

ʻĪmisi
Silvia H. Allred

Naʻe akonaki ʻa e ʻEikí, “kapau ʻe ʻikai fanauʻi ʻa e tangatá ʻi he vaí pea mo e Laumālié, ʻe ʻikai ʻaupito faʻa hū ia ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá.”1 ʻOku pehē hono mahuʻinga ʻo e papitaisó ki hotau fakamoʻuí.

Kimuʻa pea hāʻele hake ʻa e Fakamoʻuí ki he langí, naʻá Ne fakahinohinoʻi ʻEne kau ākongá, “Ko ia ke ʻalu ʻa kimoutolu, ʻo fakalotuʻi ʻa e ngaahi puleʻanga kotoa pē, ʻo papitaiso ʻa kinautolu ʻi he huafa ʻo e Tamaí, mo e ʻAló, mo e Laumālie Māʻoniʻoní: ʻO akonaki atu kiate kinautolu ke nau tokanga ki he ngaahi meʻa kotoa pē ʻa ia kuó u fekau kiate kimoutolú.” 2

Naʻe toe fai pē ʻEne akonakí ʻi he taimi ne Toe Fakafoki mai ai e ongoongoleleí: “Ko ia, ʻoku ui ʻa kimoua ke kalanga ʻaki ʻa e fakatomalá ki he kakaí ni.”3

Ko e fatongia ia ʻo e Siasi ʻo e ʻEikí ke malanga ʻaki ʻa e ongoongoleleí ʻi he māmaní. ʻOku makatuʻunga heni ʻa e ngāue fakafaifekaú pea ko e fatongia ia ʻo ʻetau kau faifekaú ke “fakaafeʻi ha niʻihi kehe ke nau haʻu kia Kalaisi ʻaki hono tokoniʻi kinautolu ke nau tali ʻa e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí ‘o fakafou ʻi he tui kia Sīsū Kalaisi mo ʻEne Fakaleleí, fakatomala, papitaiso, maʻu ‘a e foaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní, pea kātaki ‘o aʻu ki he ngataʻangá.”4

ʻOku ou fie lea mo fakamoʻoni ki he ʻaonga mo e ngaahi tāpuaki ʻo e ngāue fakafaifekaú ʻi he moʻui ʻo e kau papi uluí, ngaahi toʻu tangata mo e kau faifekau ʻi he kahaʻú mo e founga ʻe lava ke tau kau ai ʻi he ngāue fakafaifekaú.

ʻI hoku taʻu 14, ʻi ha pongipongi fakaʻofoʻofa ʻi ʻAokosi, ne tukituki mai ai ʻi homau matapaá ʻa ʻEletā Pilinai mo ʻEletā Pēkini. Ne na kamata akoʻi ki homau fāmilí ʻa e natula moʻoni ʻo e ʻOtuá. ʻI he ngaahi ʻaʻahi hoko mai aí, ne na akoʻi kimautolu he lotú. Ne na akoʻi foki hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí mo e palani ʻo e fakamoʻuí. Hili ʻena ʻaʻahi hono tolú pe faá nai, ne ʻikai toe fanongo e tokolahi ia hoku fāmilí kiate kinaua, tuku kehe pē hoku tokoua taʻu 17 ko Tainá mo au. Ne ma fakatou ongoʻi ʻi homa lotó ʻa e fakamoʻoni ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea fakapapauʻi mai ʻe he Laumālié naʻe moʻoni ʻa e pōpoakí.

Naʻá ma fakatau mai ha Tohi ʻa Molomona ʻo kamata lau. Ne ma lova ki ʻapi he tuku ʻa e akó he ʻaho kotoa pē, pe ko hai te ne ʻuluaki maʻu e tohí. Lolotonga hono lau ʻe he tokotaha ʻuluakí, ʻe tali ʻa e tokotaha ki he taimi kaí, kai fakavave pē peá ne toki lau leva ia ʻo aʻu ki he taimi mohé. Naʻe pehē ʻema ongoʻi fiefiá. Ne ma kamata maʻulotu pea ʻikai fuoloa kuó ma papitaiso. Ne loto fiemālie pē ki ai ʻema tamaí, ka ne kiʻi momou ʻema faʻeé pea naʻe māhina ʻe taha kehe hono feingaʻi ke ne fakamoʻoni ʻoku loto ki aí. ʻI he ʻaho homa papitaisó, ko e fuofua taimi ia ke ne maʻulotu ai mo e toenga ʻo e fānaú. Naʻá ne ongoʻi ʻa e Laumālié. Hili ʻene fanongo ki heʻema fakamoʻoní, naʻá ne ʻalu ʻo kole ki he ongo faifekaú ke toe kamata akoʻi muʻa ia. Hili ha ngaahi uike siʻi mei ai naʻe papitaiso ʻeku Faʻeé mo homa tokouá mo e ngaahi tuongaʻane iiki angé. Naʻe liliu fakaʻaufuli ai ʻeku moʻuí pea hoko ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí ko e ivi fakalotoa ʻi heʻeku moʻuí.

ʻOku ʻikai faʻa fakamatalaʻi ʻa e loto fakamālōʻia ʻoku ou maʻu ki he ʻEikí mo e ongo faifekau naʻá Ne fekauʻi mai ki homau ʻapí. Ne tāpuakiʻi ʻaki au ʻe he ʻEikí ʻa e ʻilo ki he ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea ʻoku ou ongoʻi ʻa e fie maʻu ke ʻinasi mo ha niʻihi kehe ʻi he ʻilo ko ʻení. Ne u fie maʻu ke u hoko ko ha faifekau.

ʻI ha ngaahi māhina siʻi ne uiuiʻi au mo hoku tokoua ko Tainá ko ha ongo faifekau fakalotofonua pē ʻi Seni Salavatoa. Ne ma maʻu ha faingamālie he uiuiʻí ni ke ma ō mei he matapā ki he matapā ʻo vahevahe ʻa e ongoongo fakafiefia ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisi kuo toe fakafoki maí pea ʻomi ha kakai tokolahi ki he vai ʻo e papitaisó. Ne ma toki ngāue fakafaifekau taimi kakato kimui ange ʻi he Misiona ʻAmelika Lotolotó.

Ne ʻaonga lahi ʻeku ngāue fakafaifekaú ki heʻeku moʻuí. Ne u ako ke falala lahi ange ki he ʻEikí, ke fekumi ki he fakahinohino ʻa e Laumālié pea ongoʻi ha ʻofa lahi ki he fānau ʻa e ʻOtuá. Ne tupulaki ʻeku ʻilo ki he folofolá mo e mahino kiate au ʻa e tokāteliné. Pehē ki he holi ʻa hoku lotó ke talangofua mo tauhi totonu ki he ngaahi fekaú. Naʻe fakamālohia ʻeku fakamoʻoni ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakalelei taʻefakangatangatá. Naʻe hoko e ngaahi meʻa ne u aʻusia he ngāue fakafaifekaú ko e konga ʻeku moʻuí. Naʻe hoko e ngāue fakafaifekaú ko hoku manako. Naʻe ʻaonga ia ki heʻeku moʻuí mo e moʻui hoku fāmilí ʻo lahi ange ʻi ha toe meʻa.

Naʻe fakamatala ʻa ʻEletā Sefilī R. Hōlani ki he ʻaonga ʻo ʻene ngāue fakafaifekaú ki heʻene moʻuí ʻi he ngaahi leá ni: “ ʻOku mahuʻinga ʻaupito ʻeku ngāue fakafaifekaú kiate au ʻi he taʻu ʻeni ʻe 47 mei ai. Mahalo ne ʻi ai ha ʻaho ʻe taha ʻi he ngaahi taʻu ko ia ʻe 47, ne ʻikai te u fakakaukau ai ki heʻeku ngāue fakafaifekaú, ka ʻoku ʻikai te u ʻilo pau pe ko e ʻaho fē ia.”5

ʻI he taʻu ʻe ua kuo hilí, ne mei hoko ai e taʻu valu hoku mokopuna tangata ko Kalisitiané pea naʻá ne palani fiefia atu ki hono papitaisó. Naʻá ne kole ki heʻene faʻeé ke u kau he leá ʻo fakamatala ki hoku fakauluí. ʻI heʻeku fehuʻi ange hono ʻuhinga ʻene fie maʻu ke u fai ʻení, naʻá ne pehē mai, “Fineʻeiki, ʻoku fuʻu mahuʻinga ʻaupito ia. ʻOkú ke ʻiloʻi, kapau naʻe ʻikai te ke tali ʻa e ongoongoleleí, he ʻikai papitaiso au? Pea he ʻikai ke u ʻi he tuʻunga ʻoku ou ʻi aí.”

ʻOku ʻikai te u ʻilo pe ʻoku ʻiloʻi koā ʻe he kau faifekaú ʻa e tokolahi ʻoku ʻaonga ki ai ʻenau ngāué. ʻI hoku fāmilí, kuo aʻu e ngaahi tāpuaki ʻo e ongoongoleleí ki ha toʻu tangata ʻe fā. ʻIkai ne pehē ʻe Palesiteni Kōtoni B Hingikelī, “ko ʻetau fakahaofi ko ia ha taʻahiné ko ʻetau fakahaofi ia ha ngaahi toʻu tangata”? 6 Naʻá ku mali he temipalé pea maʻu ha fānau ʻe toko valu. Ko ha kau mēmipa faivelenga kinautolu ʻo e Siasí pea ʻosi maʻu ʻenitaumeni he temipalé. Kuo mali honau toko ono pea ʻi ai mo ʻenau fānau. ʻOku mau toko 34 he taimí ni. Pea ʻoku ʻikai ko ia pē. Naʻá ma fakatou ngāue fakafaifekau mo hoku husepānití pea ngāue fakafaifekau foki homa ongo fohá mo e toko tolu ʻo homa ngaahi ʻofefine ʻe toko onó. Kuo mau tokoni fakataha ke tali ʻe ha kakai ʻe lauingeau ʻa e ongoongoleleí ʻi ha ngaahi fonua lahi. Kuo ngāue fakafaifekau foki mo ha niʻihi ʻo e kau ului ko iá mo ʻenau fānaú.

Ko e ngāue fakafaifekaú ko e toto moʻui ia ʻo e Siasí. ʻOku ʻikai mo ha ngāue ʻe maʻongoʻonga ange pea ʻikai mo ha ngāue ʻe mahuʻinga ange. ʻOkú ne faitāpuekina e moʻui ʻanautolu ʻoku kau ki aí. ʻE kei hokohoko atu pē ʻene faitāpuekina e ngaahi toʻu tangata ʻi he kahaʻú.

Mahalo te ke fehuʻi hifo pē kiate koe: ʻE lava fēfē ke u tokoni ʻi he ngāue fakafaifekaú? Ko e hā ha ngaahi founga ʻe lava ke u kau ai? ʻOku ʻi ai ha tefitoʻi moʻoni ʻe ua ke manatuʻi ʻi hoʻo kamata e ngāué. ʻUluakí, ʻai ke mahino kiate koe ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he kotoa ʻo ʻEne fānaú peá Ne fakaʻamu ke fakamoʻui ʻa kinautolu. ʻOku tau lau ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá 18:13 ʻoku pehē ai, “Pea hono ʻikai ke lahi ʻene fiefiá ʻi he laumālie ʻe toko taha ʻoku fakatomalá.” Uá, ko e meʻaʻofa mahuʻinga taha ke ke foakí, ʻa ʻetau pōpoaki kau kia Kalaisi mo ʻEne ongoongolelei kuo toe fakafoki maí.

Hangē ko hono fakamatalaʻi ʻi he Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, ʻoku konga fā ʻa e ngāue fakafaifekaú: kumi ʻo e kakai ke akoʻí, akoʻí mo e papitaisó, fakafeohi ki he kāingalotu foʻoú mo e fakafeohi mo akoʻi ʻo e kāingalotu māmālohí.7 ʻE lava ke tokoni ʻa e mēmipa kotoa pē ʻo e Siasí—ʻa e fānaú, toʻu tupú mo e kakai lalahí—ʻi ha taha pe kotoa e ngaahi ngāué ni.

Kamata ʻaki haʻo hoko ko ha kaungāʻapi mo ha kaumeʻa lelei. Tā ha sīpinga ʻo e anga māʻoniʻoní mo e angaʻofá. ʻAi ke hā mei hoʻo malimalí ʻa e ʻofá, melinó mo e fiefiá. Fakatefito hoʻo moʻuí he ongoongoleleí.

Toe fakapapauʻi ange muʻa hoʻo ngaahi founga ngāue fakafaifekaú. Te u fokotuʻu atu ha ngaahi fakakaukau. Mahalo naʻa ʻaonga atu ha fakakaukau ʻe ua pe tolu:

  • Ka ʻoku ʻi ai haʻo fānau ʻi ʻapi, tokoni ʻi hono teuteuʻi kinautolu ki he ngāue fakafaifekaú.

  • Teuteuʻi koe ke ke ngāue fakafaifekau.

  • Fakaafeʻi e fāmilí mo e kaungāmeʻá ke fanongo ki he kau faifekaú pe ke nau haʻu ki heʻetau ngaahi fakatahaʻangá mo e ngaahi ʻekitivitī faka-Siasí.

  • ʻAlu fakataha mo e kau faifekaú ki he ʻapi ʻo e kau fiefanongó, pe fakaafeʻi e kau faifekaú ke akoʻi ʻi homou ʻapí ʻa kinautolu ʻoku ʻikai ke kau ki he Siasí.

  • Fakaafeʻi e kakaí ki ha efiafi fakafāmili ʻi homou ʻapí.

  • Fakaafeʻi e kakaí ki ha senitā hisitōlia fakafāmili pe tokoni kiate kinautolu ʻi he fekumi ki heʻenau hisitōlia fakafāmilí.

  • ʻOange ki he kau faifekaú ha hingoa ʻo ha niʻihi ke nau fakafetuʻutaki ki ai. Ko e kāingalotú ʻa e niʻihi lelei taha ke maʻu mei ai e hingoa ʻo e faʻahinga ko ʻení.

  • Vahevahe e ngaahi meʻa ʻokú ke tui ki aí mo hoʻo fakamoʻoní mo ho ngaahi kaumeʻa mo e fāmili ʻoku taʻesiasí.

  • Kumi ha ngaahi faingamālie ke tokoniʻi ai ha niʻihi kehe.

  • Fakakaungāmeʻa ki he kau fiefanongó mo e kau papi ului foʻoú.

  • Fai ho lelei tahá ke kumi ʻa kinautolu ʻoku nau fekumi ki he moʻoní.

  • Kapau ʻoku ngāue fakafaifekau ha niʻihi ʻo ho fāmilí pe ngaahi kaumeʻá, ʻave ha ngaahi tohi ʻofa mo fakalotolahi kiate kinautolu pea lotua kinautolu.

Te ke fiefia ʻi he ngaahi ola ʻo hoʻo ngāué. ʻE fakamālohia ho uōtí pe koló kotoa ʻe haʻo loto vēkeveke ange ki he ngāue fakafaifekaú. ʻE ongoʻi ʻe he Siasí kotoa ʻa e ngaahi ola lelei ʻo hoʻo ngāué.

ʻI he kalasi ua ʻema taʻahine ko Masí, naʻá ne fakaafeʻi hono kaumeʻa lelei tahá ke na ō ki he Palaimelí. Naʻe vahe ange ke na fakatou kau ki he polokalama sākalamēnití. Naʻe ʻikai ke tali ʻe he tamai ʻa hono kaumeʻá ʻa e kau faifekaú he kuohilí, ka ʻi he ʻalu atu ʻa Masi ki hono ʻapí mo e ʻū tohi tufa ʻa e Siasí, naʻá ne fakafanongo fakalelei ki heʻene fakamatalá mo e fakamoʻoni kia Siosefa Sāmita mo e ʻUluaki Mata-Meʻa-Hā-Maí. Ne ʻikai ngata pē heʻene fakangofua hono ʻofefiné ke kei hokohoko atu ʻene ʻalu ki he Palaimelí ka naʻá ne toe fakangofua foki ke akoʻi ia ʻe he kau faifekaú pea papitaiso. Naʻá na ō mo hono uaifí ki he papí.

ʻE lava ke tau kau kotoa ki he ngāue fakafaifekaú. Ko e ngāue ʻeni ʻa e ʻEikí pea te Ne tokoni mai ke tau fai ia. ʻOku fie maʻu ke aʻu ʻEne ongoongoleleí ki he puleʻanga kotoa pē pea ʻe lava ke tau hoko ko ha ngaahi meʻangāue ʻi Hono toʻukupú, ke faitāpuekina e moʻui ʻa e niʻihi kehé ʻaki ʻetau vahevahe mo kinautolu ʻa ʻEne moʻoní. ʻE faitāpuekina kitautolu heʻetau fai iá.

Ko e fānau kitautolu ʻa ha Tamai Hēvani ʻofa. Naʻá Ne fekauʻi mai Hono ʻAló ke tofa ʻa e halá kae lava ke tau nofo mo Ia ʻo taʻengata. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Sione 3:5.

  2. Mātiu 28:19–20.

  3. T&F 18:14.

  4. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí (2004), 1.

  5. Jeffrey R. Holland, “The Atonement” (seminar for new mission presidents, June 26, 2007), 1.

  6. Gordon B. Hinckley, “Our Responsibility to Our Young Women,” Ensign, Sep 1988, 10.

  7. Malangaʻaki ʻEku Ongoongoleleí, 263.