2008
Tuku Ke ne Fai Ia ‘i ha Founga Faingofua
Nōvema 2008


Tuku Ke ne Fai Ia ‘i ha Founga Faingofua

Fakatauange ke tau fekumi fakamātoato ki ha founga moʻui ʻoku faingofuá ʻi heʻetau feinga ke maʻu ha fakanonga mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí.

ʻĪmisi
Elder L. Tom Perry

Ko kitautolu ko ia kuo kiʻi fuofuoloa ange ʻetau moʻuí—kuo fuoloa ʻaupito ʻema moʻui ʻamaua mo ʻEletā Uefiliní—kuo tau fakatokangaʻi e ngaahi sīpinga pau hono ʻahiʻahiʻi kitautolu he moʻui ní. ʻOku takai pē, ʻa e taimi ʻoku lelei mo koví, faingamālié mo e faingatāmakí, ʻa e fiefiá mo e mamahí, kae pehē ki he taimi ʻo e mahú mo e fusimoʻomó. ʻI he hoko ha liliu taʻeʻamanekina mo ʻikai lelei ʻi heʻetau moʻuí, ʻoku tau faʻa ongoʻi mafasia mo loto-moʻua ai. Ko e taha e ngaahi tukupā ʻo e moʻui he māmaní ke ʻoua naʻa tau tuku ke lavaʻi kitautolu ʻe he ngaahi meʻa fakatūkiá ni—ke tau kātakiʻi e taimi kehekehe ʻo e moʻuí mo kei fakakaukau lelei pea fakatuʻamelie pē ki he kahaʻú. ʻI he hoko mai ʻa e faingataʻá, mahalo ʻe totonu ke tohi tongi ʻi hotau ʻatamaí e ngaahi lea mālohi mo fakatupu ʻamanaki ko ʻeni ʻa Lōpeti Palauní: “ʻOku teʻeki ke tau aʻu ki he taimi lelei tahá” (“Rabbi Ben Ezra,” ʻi he Charles W. Eliot, ed., The Harvard Classics, 50 vols. [1909–10], 42:1103). He ʻikai lava ke tau tala e faingataʻá mo e ngaahi fefaʻuhi ʻo e moʻui ní, naʻa mo e meʻa ʻe vavé ni mai ʻene hokó, ka ko ha kakai kitautolu ʻoku tui mo ʻamanaki lelei, ʻo tau ʻiloʻilo pau ai ʻoku moʻoni ʻa e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí, pea ʻoku teʻeki ke tau aʻu ki he taimi lelei tahá.

ʻOku ou manatu ki ha taimi ʻi heʻeku moʻuí ne u faingataʻaʻia lahi ai. Naʻe ʻi ai e palopalema ʻi heʻeku ngāué, pea ʻi he taimi tatau naʻe fakahā mai ʻoku ʻi ai e mahaki naʻe tuʻu fakatuʻutāmaki ki he moʻui hoku uaifí. Ko e taha ʻeni ʻo e ngaahi taimi ne hangē kuo ʻohofia au mo hoku fāmilí ʻe he filí. ʻI he ngaahi ʻaho ne hangē ka lavaʻi ai kimautolu ʻe he loto-moʻuá mo e loto-hohaʻá, ne ma maʻu mo hoku uaifí ha founga ke fakaleleiʻi ʻaki.

Naʻá ma ō ki ha feituʻu naʻe lau maile siʻi pē mei homau ʻapí ke ma kiʻi mavahe ai mei he ngaahi meʻa ne ma faingataʻaʻia aí, ʻo ma talanoa ai mo fefakafiemālieʻiʻaki pē kimaua. Ko e feituʻú ko e Anovai ko Uolotoní. Ko ha kiʻi ano fakaʻofoʻofa ʻeni naʻe tuʻu takai ai ha ʻuluʻakau. ʻI he taimi pē ne ongoʻi mālohi ai hoku uaifí, naʻá ma ō ʻo lue takai he kiʻi anó. ʻI he ngaahi ʻaho naʻe ʻikai te ne ongoʻi mālohi ai ke ma luelué, te ma nofo pē ʻo talanoa he loto kaá. Ko ha kiʻi feituʻu makehe kiate kimaua ʻa e Anovai ko Uolotoní. ke ma mālōlō, fakalaulauloto mo fakanonga ai ʻema fakakaukaú. Mahalo naʻe kaunga pē ki ai hono hisitōliá—ʻene fekauʻaki mo e taʻu lahi e feinga ʻa Henelī Tēvita Tōlou ke fakamavaheʻi ia mei he ngaahi meʻa ʻo e māmaní—ʻa ia ne ʻomai ai ʻe he Anovai Uolotoní ha ʻamanaki ki ha moʻui faingofua angé, ke ma mavahe ai mei he taulōfuʻu ʻo e moʻuí.

ʻI Māʻasi ʻo e 1845 naʻe fakakaukau ai ʻa Tōlou ke hiki ʻo nofo he veʻe Anovai ko Uolotoní ʻi ha taʻu ʻe ua ʻo fikaʻi e anga ʻo e moʻuí. Naʻá ne nofo ʻi ha konga kelekele ʻo hano kaumeʻa lelei ko Lolo Uolotō ʻEmasoni. Naʻá ne fakatau ha kiʻi fale motuʻa mei ha tangata ngāue he halanga lēlué, peá ne veteki ia. Naʻá ne faʻu hono falé mei he papa motuʻá mo e ʻuluʻakau ne tutuʻú. Naʻe maau ʻaupito ʻene tauhi ʻene ngaahi lekooti fakapaʻangá, peá ne ʻilo mei ai naʻá ne fakamoleki ʻa e $28.12 pē ke fakatau ʻaki hano ʻapi mo ʻene tauʻatāiná. Naʻá ne tō haʻane ngoue piisi, pateta, koane, piini mo e tēnipi ke tokoni ki he tōʻonga moʻui faingofua naʻá ne maʻú. Naʻá ne tō ha ngoue piini ʻeka ʻe ua mo e konga ke maʻu mei ai ha kiʻi tupu ke fakaʻaongaʻi ki heʻene ngaahi fie maʻú. Ko e kiʻi tupu siʻisiʻi moʻoni: $8.71.

Naʻe moʻui ʻa Tōlou ʻo ʻikai pōpula ki he taimí. Naʻe ʻikai ha uasi pe tohi māhina ʻi hono kiʻi falé. Naʻá ne fakamoleki hono taimí ke tohi mo ako ki he fakaʻofoʻofa mo e fakaofo ʻo natulá ʻa ia ne ʻākilotoa iá, kau ai ʻa e ʻuluʻakau, manupuna mo e fanga manu ʻo e feituʻu ko iá. Naʻe ʻikai ke ne fakamavaheʻi ʻaupito ia mei he kakai kehé—naʻá ne ʻalu ki he kolo ko Konikōtí he ngaahi ʻaho ʻe niʻihi, peá ne fakaafeʻi mo ha niʻihi ke nau ʻaʻahi ange ki hono kiʻi falé ke nau talanoa. ʻI he ʻosi ʻa e taʻu ʻe uá, naʻá ne mavahe fiemālie mei hono falé. Naʻá ne lau ko ha taimi lahi feʻunga ʻa ʻene nofo aí ke fakahoko ʻene taumuʻá—ke ne aʻusia e ngaahi lelei fakalaumālie ʻo ha tōʻonga moʻui faingofua. Naʻá ne ongoʻi foki ʻoku kei hanga mai mei muʻa ha ngaahi meʻa kehe ke ne aʻusia ʻi he moʻuí. Kuo taimi ke hoko atu ʻene moʻuí pea fekumi ki ha ngaahi faingamālie kehe.

Naʻe fakapapauʻi ʻe Tōlou mei he ngaahi meʻa naʻá ne aʻusia ʻi he Anovai ko Uolotoní, ko e meʻa pē ʻe fā ʻoku fie maʻu moʻoni ʻe ha tangatá—meʻakai, vala, nofoʻanga, mo e lolo. ʻOku ou fie fakalahi ki he ngaahi tefitoʻi fie maʻu takitaha ko ʻeni ʻo e moʻuí, pehē ki he ngaahi lelei fakalaumālie ʻoku maʻu mei ha tōʻonga moʻui ʻoku faingofuá.

Ko e ʻuluaki fie maʻú ko e meʻakaí. ʻI heʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní, ʻoku tau maʻu ai ha ʻilo toputapu mei he moʻoni kuo fakahā mai ʻo kau ki he fekauʻaki ʻa e sinó mo e laumālié. ʻOku pehē ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava 88:15, “Ko e laumālié mo e sinó ko e moʻoniʻi laumālie ia ʻo e tangatá.” Kuo fakahā mai foki ʻe he ʻEikí kiate kitautolu ha lao ʻo e moʻui leleí ke tāpuakiʻi fakatuʻasino mo fakalaumālie ai kitautolu, ʻo talamai ʻa e meʻakai mo e ngaahi meʻa huhuʻa ʻoku lelei ki he sinó mo ia ʻoku koví. ʻOku ʻomi fakataha e ngaahi fakahinohinó ni mo e talaʻofa ʻoku hā he vahe 89 ʻo e Tokāteline mo e Ngaahi Fuakavá:

“Pea ko e kāingalotu kotoa pē ʻoku nau manatu ke tauhi mo fai ki he ngaahi talá ni, ʻo ʻaʻeva ʻi he talangofua ki he ngaahi fekaú, te nau maʻu ʻa e moʻui lelei ki honau pitó mo e uho ki honau ngaahi huí;

“Pea te nau maʻu ʻa e potó mo e ngaahi fuʻu koloa mahuʻinga ʻo e ʻiló, ʻio ʻa e ngaahi koloa mahuʻinga fufū;

“Pea te nau lele kae ʻikai ongosia, pea ʻalu ʻo ʻikai pongia.

“Pea ko au, ko e ʻEikí, ʻoku ou fai ha talaʻofa kiate kinautolu, ʻe laka ʻa e ʻāngelo fakaʻauhá ʻiate kinautolu ʻo ʻikai tāmateʻi ʻa kinautolu, ʻo hangē ko e fānau ʻa ʻIsilelí” (v. 18–21).

ʻOku ʻikai mo ha toe faleʻi lelei ange ʻo kau ki he Lea ʻo e Potó ka ko ia ʻoku hā ʻi he tohi tufa ko e Ki hono Fakamālohia ʻo e Toʻu Tupú. ʻʻOku pehē ai:

“Kuo fekau atu ʻe he ʻEikí ke ke tokangaʻi lelei ʻa ho sinó. Ke fai ʻení, hanga ʻo tauhi ʻa e Lea ʻo e Potó ʻa ia ʻoku hā ʻi he Tokāteline mo e Ngaahi Fuakava vahe 89. Kai ʻa e meʻakai ʻoku fakatupu iví, fakamālohi sino maʻu pē pea maʻu ha mohe feʻunga. ʻI hoʻo fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa ko ʻení, te ke ʻataʻatā ai mei hano maʻunimā kita ʻe he ngaahi meʻa ʻoku fakatuʻutāmakí, pea te ke pule pē foki ki hoʻo moʻuí. ʻOkú ke maʻu ai ʻa e ngaahi tāpuaki ʻo ha sino moʻui lelei, ʻatamai matala pea pehē ki he tākiekina ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní… .

“ʻE lava ʻe ha faʻahinga faitoʻo, kemikale pe tōʻonga fakatuʻutāmaki pē ʻokú ne fakatupu ha ongoʻi “hēhēʻia,” ʻo maumauʻi ʻa hoʻo lelei fakatuʻasinó, fakaʻatamai mo fakalaumālié.

ʻOku kau heni ʻa e ngaahi faitoʻo konatapú, ngaahi faitoʻo ʻoku fakatau mei he falekoloá, pea mo e ngaahi kemikale ʻoku maʻu pē ʻi ʻapí” ([2001], 36–37).

ʻOku ʻikai ke tau loto ke hoko ha maumau ki honau sino fakamatelié he ko ha meʻaʻofa ia mei he ʻOtuá, pea ko e konga ia ʻo e palani lahi ʻo e fiefia ʻa ʻetau Tamai Hēvaní ke toe fakataha hotau sino fakamatelié mo hotau laumālié.

Ko e tefitoʻi fie maʻu ʻe tahá ʻa hotau valá. ʻOku fie maʻu ʻe ha moʻui faingofua te ne ʻomi e ngaahi tāpuaki fakalaumālié, ke tau tui e vala sīpinga faingofua mo tāú. ʻOku ʻoatu ʻe hotau teungá mo ʻetau teuteú ha pōpoaki ki he niʻihi kehé ʻo fekauʻaki mo kitautolu, pea ʻokú ne uesia foki ʻetau tōʻongá heʻetau feohi mo e niʻihi kehé. ʻI he taimi ʻoku tau teunga taau aí, ʻoku tau fakaafeʻi foki mo e Laumālie ʻo e ʻEikí ke hoko ko ha paletuʻa mo ha maluʻi kiate kitautolu.

ʻOku hanga maʻu pē ʻe he ākenga vala ʻo e kakai fefiné ʻi he māmaní, ʻo fakaʻaiʻai kitautolu ke fuʻu tōtuʻa e ngaahi sīpingá. Hangē ʻoku feinga ʻa e tokolahi ʻoku nau ʻomi e ngaahi ākenga fakamuimuitaha he valá ke tuitui ha kofu ʻe ua pe tolu mei he tupenu ʻoku fie maʻu ki he kofu pē ʻe tahá. ʻOku lahi taha ʻenau toʻo ha konga lahi mei he tafaʻaki ki ʻolunga mo lalo ʻo e vala ʻo e kakai fefiné, pea faʻa siʻisiʻi foki mo e tupenu ʻoku nau fakaʻaongaʻi ki he kongalotó. ʻOku toe tōtuʻa foki mo e sīpinga vala ʻo e kakai tangatá. ʻI heʻeku kei talavoú naʻe ui ia ko e fakalālāfuaʻa mo e teunga taʻetaau. ʻOku ou tui ko e teunga ʻoku fuʻu ʻaiʻainoaʻia peé, ʻoku muiaki maʻu pē ai ʻa e ʻulungāanga ʻaiʻainoaʻiá.

ʻOku feinga ha tokolahi ʻo kimoutolu ke ʻoua naʻa toe ʻi ai ha tatau ʻo homou valá mo e teuteú ke tohoakiʻi ʻaki e tokangá, pea ʻe lau ia ʻe he ʻEikí ko e faʻahinga tokanga hala. ʻI he talanoa ki he ʻakau ʻo e moʻuí ʻi he Tohi ʻa Molomoná, ko e kakai naʻa nau manuki kiate kinautolu naʻe kai mei he fua ʻo e ʻakaú, ko e kakai ko ia naʻa nau tui “ha ngaahi kofu naʻe mātuʻaki fakaʻofoʻofa ʻaupito.” ʻOku fakatupu fakakaukau ʻa e ʻiloʻi ko e kau manuki ʻi he fuʻu fale lahi mo ʻataʻataá, ʻa ē ne nau fuʻu “tokanga ki he vala naʻa nau tuí,” ko kinautolu ia naʻe tupu mei ai e mā ʻa e tokolahi, ʻo nau “tō atu ki ha ngaahi hala tapu ʻo puli” (1 Nīfai 8:27–28).

Ne fai mai ʻe Palesiteni N. ʻEletoni Tena ha fakatokanga ʻi he ngaahi leá ni: “Ko e teunga tāú, ko ha ʻulungāanga ia ʻoku maʻu ʻi he fakakaukaú mo e lotó, tupu mei heʻete fakaʻapaʻapaʻi pē kitá, hoto kāingá, mo hotau Tupuʻangá. “ʻOku fakahā ʻe he teunga tāú ʻa e anga fakatōkilaló, anga māú mo e anga ʻoku tāú. Tuku ke hanga ʻe he mātuʻá, kau faiakó mo e toʻu tupú, ʻo aleaʻi fakaikiiki ʻa e teungá, teuteú, mo e fōtunga fakatāutahá, ʻo fakatatau mo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko ʻení pea mo e tataki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní, pea ke nau fatongia ʻaki ʻeni ʻi heʻenau tauʻatāina ke filí ʻo fili ʻa e totonú” (“Friend to Friend,” Friend, Jun 1971, 3).

Tau vakai ki he fie maʻu hono tolu ʻa Tōloú, ʻa e nofoʻangá. ʻOku fonu e ngaahi nusipepá he fakamatala kau ki he ngaahi fale he taimi ní. ʻOku ou manatuʻi kuo poupouʻi kitautolu ʻi he meimei konifelenisi lahi kotoa pē ʻa e Siasí, ke ʻoua naʻa tau moʻui ʻo laka hake he meʻa ʻoku tau maʻú. ʻOku totonu ke tau fili hotau falé ʻo fakatatau ki he meʻa ʻe lava ʻe heʻetau paʻanga hū maí, kae ʻikai ko e fuʻu fale hotau kaungāʻapí he kauhala ʻe tahá. Naʻe ʻi ai e lea ʻa Palesiteni Hiipa J. Kalānite naʻe pehē: “Mei he ngaahi meʻa fuoloa taha kuó u manatuʻí, mei he taimi ʻo Pilikihami ʻIongí ʻo aʻu mai ki he taimí ni, kuó u fanongo ki ha tapou ʻa ha kau tangata mei he tuʻunga malangá … ki he kakaí ke ʻoua naʻa ʻi ai hanau moʻua; pea ʻoku ou tui ko e konga lahi hotau faingataʻaʻia he ʻaho ní ko e tupu mei he ʻikai ke tau fai ki he faleʻi ko iá” (ʻi he Conference Report, Oct. 1921, 3).

Ko e taha ʻo e ngaahi founga lelei ke faingofua ange ai ʻetau moʻuí ko e muimui ki he faleʻi kuo tau toutou maʻu ke tau moʻui ʻo fakatatau mo ʻetau paʻanga hū-maí, fakaʻehiʻehi mei he fakamoʻuá, pea fakahū ha paʻanga ki ha taimi ʻo e faingataʻá. ʻOku totonu ke tau ako pea fakatupulaki ʻetau ʻulungāanga ʻaki ʻa e fakapotopotó mo e faʻa ngāué. ʻOku ʻikai totongi tupu ʻa e ngaahi fāmili ia ʻoku fakalele leleí; ka ʻoku nau maʻu mai ia.

Ko e meʻa fakaʻosi naʻe fie maʻu ʻe Tōloú ko e loló. Kuo lahi ʻetau fanongo ki he talanoa ʻo kau ki he loló mo e maʻuʻanga iví—fekauʻaki mo ʻenau totongi mamafa, fakangatangata hono maʻu fakalotofonuá, ʻikai ke malu mo e taʻepau ʻenau fakafalala ki he ngaahi koloa mei mulí mo e fie maʻu ha maʻuʻanga ivi foʻou mo feʻungá. Te u tuku e konga ko ʻení ke tālangaʻi atu ia ʻe hoku kau taki ʻi he puleʻangá mo e ngaahi ngāueʻangá. ʻOku ou fie fakamatala atu ki he lolo fakalaumālié.

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha palani fakaʻofoʻofa ʻe lava ke tau foki ange ai kiate Ia, ka ʻoku fie maʻu ha lolo fakalaumālie ke fakakakato ʻaki ʻetau fononga ʻi he māmaní. ʻOku fie maʻu ke tau muimui ʻi he kau tāupoʻou poto ʻe toko nima ne feʻunga ʻenau loló ke nau ō fakataha mo e tangata taʻané ʻi haʻane haʻu (vakai, Mātiu 25:6–10). Ko e hā ʻoku fie maʻu ai ke feʻunga e lolo fakalaumālie ʻoku tau tauhí? Kuo pau ke tau maʻu ha ʻilo ki he palani taʻengata ʻa e ʻOtuá mo hotau fatongia aí, pea ʻi heʻetau moʻui māʻoniʻoni pea fakavaivaiʻi hotau lotó ki he finangalo ʻo e ʻEikí, te tau maʻu ai e ngaahi tāpuaki ne talaʻofa ʻakí.

Hangē ko e akonaki naʻe fai ʻe ʻEletā Viliami R. Peletifooti mei he tuʻunga malangá ni: “ʻOku mahinongofua ʻaupito ʻa e māʻoniʻoní. ʻOku hanga ʻe he tūkunga kotoa pē ʻo fakahā mai kiate kitautolu ʻoku ʻi ai ha hala totonu pe hala ʻi he moʻuí ke hoko atu ai ʻetau fonongá. Kapau te tau fili ʻa e hala ʻoku totonú, ʻoku poupouʻi ai ʻetau ngaahi tōʻongá ʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku māʻoniʻoní, he ko ia ʻoku ʻi ai ʻa e mālohi mei he langí. Kapau te tau fili ʻa e hala ʻoku ʻikai totonú pea tau ngāueʻi e fili ko iá, ʻoku ʻikai ha talaʻofa fakalangi pe mālohi ia pea ʻoku tau tuʻu tokotaha pē ai ʻo pau pē ke tau tō” (“Moʻui Māʻoniʻoní,” Liahona, Sānuali 2000, 103).

Ki muʻa pea mālōlō ʻa Tōloú, naʻe fehuʻi kiate ia pe kuó ne ʻosi fakamelino mo e ʻOtuá. Naʻá ne taliange, “Naʻe ʻikai te u ʻilo ʻe au ha taimi ne ma kē ai” (ʻi he Mardy Grothe, comp., Viva la Repartee [2005], 181).

ʻOku ou fakatauange ke tau fekumi fakamātoato ki ha founga moʻui ʻoku faingofuá ʻi heʻetau feinga ke maʻu ha fakanonga mei he ngaahi haʻahaʻa ʻo e moʻuí. ʻOfa ke tau fai ki he akonaki mo e tataki fakalaumālie kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ʻi he palani lahi ʻo e fiefiá. ʻOfa pē ke tau moʻui taau ke maʻu e takaua ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní pea muimui ʻi he fakahinohino ʻa e Laumālié ʻi heʻetau fononga ʻi he māmaní. Tau teuteu muʻa ke fakahoko ʻa e tefitoʻi taumuʻa ʻo hotau siviʻi ko ʻeni ʻi he matelié— ke tau foki ʻo nofo mo ʻetau Tamai Hēvaní—ko ʻeku lotú ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.