2008
Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló
Nōvema 2008


Ko e Tauhi Mai ʻa e Kau ʻĀngeló

ʻOku ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke tau tuēnoa pe taʻe tokoniʻi kitautolu ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá.

ʻĪmisi
Elder Jeffrey R. Holland

ʻI he taimi ne loto fiemālie ai ʻa ʻĀtama mo ʻIvi ke omi ki he moʻui fakamatelié, naʻá na ʻosi ʻilo ʻe ʻi he maama tilesitialé ni ha ngaahi talatala mo e talatalaʻāmoa mo ha ngaahi faingataʻa kehekehe. Kae mahalo ko e meʻa faingataʻa taha naʻá na fakakaukau atu ki aí, ne ʻikai ko e faingataʻa mo e fakatuʻutāmaki te na kātakiʻí, ka ko e foʻi moʻoni ko ia te na mamaʻo mei he ʻOtuá ʻo mavahe mai meiate Ia naʻe lava ke nau ʻaʻeva, fefolofolai, pea maʻu faleʻi mei ai ʻi he mata ki he matá. Hili ʻa e fili ko ʻeni naʻá na fai ʻi he ʻiloʻilo paú, ʻoku pehē ʻe he fakamatala ʻo e fakatupú, “pea naʻe ʻikai te na mamata kiate ia; he kuo toʻo ʻa kinaua mei hono ʻaó.”1 ʻI he ngaahi meʻa kotoa naʻá na hohaʻa ki aí, mahalo ko e meʻa ʻeni naʻá na hohaʻa taha ki aí.

Ka naʻe ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e ngaahi faingataʻa te na fehangahangai mo iá pea naʻá Ne ʻafioʻi ʻa e ongoʻi tuēnoa mo faingataʻaʻia ko ia te na ongoʻí. Ko ia naʻá Ne tokangaʻi maʻu pē ʻa Hono fāmili ʻi he māmaní, ʻafioʻi ʻa ʻenau ngaahi lotú he taimi kotoa, pea ʻomi ha kau palōfita (mo ha kau ʻaposetolo kimui ange) ke akoʻi, faleʻi mo tataki kinautolu. Ka ʻi he ngaahi taimi ʻo e fie maʻu makehé, naʻá Ne ʻomi mo ha kau ʻāngelo, ko ha kau talafekau fakalangi ke tāpuekina ʻEne fānaú, ke fakapapauʻi ange kiate kinautolu ʻoku ofi maʻu pē ʻa langi pea ʻokú Ne ʻi ai maʻu pē ke tokoni. Hili pē ha taimi nounou mei hono ʻilo ʻe ʻĀtama mo ʻIvi ʻokú na ʻi he māmani maomaonganoa mo fakataʻelatá, naʻe hā ha ʻāngelo kiate kinaua,2 peá ne akoʻi ange ʻa e ʻuhinga ʻo ʻena feilaulaú mo e fatongia fakalelei ʻo e Huhuʻi kuo talaʻofa ʻe haʻú.

ʻI he taimi ne ofi ai ke ʻaloʻi mai ʻa e Fakamoʻui ko ʻení, ne fekauʻi mai ha ʻāngelo ke ne fakahā kia Mele ko ia ʻe hoko ko e faʻē ʻa e ʻAlo ʻo e ʻOtuá.3 Ne fekauʻi leva ha kau ʻāngelo ke hiva ʻi he pō ne ʻaloʻi ai e pēpē ko Sīsuú.4 ʻIkai fuoloa mei ai kuo hā ha ʻāngelo kia Siosefa ʻo talaange ʻoku ʻi ai ha faingataʻa ʻoku tuʻunuku mai ki he kiʻi valevalé pea naʻe pau ke hola ʻa e kiʻi fāmilí ni ki ʻIsipite ke nau hao.5 ʻI heʻenau ongoʻi malú, ne ʻi ai ha ʻāngelo naʻá ne fakapapauʻi ki he fāmilí pea naʻe foki leva ʻa e toko tolú ki he fonua ʻo honau tupuʻangá.6

Talu mei he kamataʻangá ʻo fai mai ʻi he ngaahi kuonga fakakosipelí mo hono ngāue ʻaki ʻe he ʻOtuá ha kau ʻāngelo ko hono kau fakafofonga ke fakahā ki Heʻene fānaú ʻa ʻEne ʻofá mo e tokangá. ʻOku ʻikai ha taimi feʻunga heni ke fai ha vakai ki he ngaahi potu folofola pe ko hotau hisitōlia he kuongá ni ʻa ia ʻoku fonu ʻi he ngaahi fakamatala ki he tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló ki he kakai ʻi he māmaní, ka ʻoku mahuʻinga moʻoni e tokāteliné ni pea ʻoku lahi e ngaahi fakamatala ki ai ʻi he hisitōliá.

ʻOku ʻikai ke tau faʻa mamata kiate kinautolu. Ka ʻoku ʻi ai pē e taimi ʻoku fai ai e mamata kiate kinautolu. Ka neongo pe ʻoku fai pe taʻe fai ha mamata kiate kinautolu, ka ʻoku nau ofi maʻu pē. ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku nau fakahoko ai ha fatongia fakaʻeiʻeiki ʻoku mahuʻinga fau ki he māmaní fakalūkufua. Ko e taimi e niʻihi ʻoku fakafoʻituitui pē ʻa e pōpoakí. ʻI he taimi e niʻihi ʻoku taumuʻa e kau ʻāngeló ke fai ha fakatokanga. Ka ko e lahi tahá ke fakafiemālieʻi, ʻoatu ha tokanga makehe ʻi he ʻaloʻofa pe tataki ʻi he ngaahi taimi ʻo e faingataʻá. ʻI he taimi ne misi ai ʻa Līhai ʻokú ne ʻi ha feituʻu fakamanavahē peá ne fakamatalaʻi ia ko ha, “feituʻu maomaonganoa, fakapoʻuli mo taʻelatá,” ne fakafetaulaki kiate ia ha ʻāngelo, ko “ha tangata … naʻá ne kofu ʻaki ha pulupulu hinehina; … naʻá ne lea mai kiate au ʻo ne fekau ke u muimui ange ʻiate ia.”7 Naʻe muimui ai ʻa Līhai ʻo ne hao mo iku ai ki he hala ʻo e fakamoʻuí.

ʻI he moʻuí ni, ʻoku ʻi ai e taimi ʻoku tau ʻi he ngaahi feituʻu “maomaonganoa mo taʻelatá” ai, ngaahi tūkunga fakamamahi, nofo ilifia pe loto foʻi. ʻOku fonu hotau kuongá ni ʻi he ngaahi faingataʻaʻia fakapaʻanga fakaemāmani lahi, palopalema e maʻuʻanga iví, ngaahi ʻohofi fakatautoitoí pea mo e ngaahi fakatamaki fakaenatulá. ʻOku hoko heni ha ngaahi meʻa fakatupu hohaʻa ki he fakafoʻituituí mo e fāmilí ʻo ʻikai ʻi heʻene fekauʻaki mo e ʻapi ʻoku tau nofo aí mo e meʻatokoni ʻoku lava ke tau maʻú, ka ʻoku fekauʻaki ia mo e malu pea mo e lelei ʻa ʻetau fānaú mo e ngaahi kikite fakaeonopooni ʻoku fekauʻaki mo hotau palanité. Ka ʻoku fakatuʻutāmaki ange—pea mahalo ʻoku nau fekauʻaki—ʻa e ngaahi meʻa ʻoku fekauʻaki mo e hōloa ʻa e ʻulungāanga angatonú, tuʻunga fakaeangamaʻá mo e ngaahi meʻa fakalaumālié ʻo hangē ko ia kuo tau mamata ai ʻi he ngaahi fonua lalahi mo īkí, pea ʻi hotau fonuá mo muli foki. ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku kei fekauʻi mai pē ʻa e kau ʻāngeló ke tokoni kiate kitautolu, ʻo hangē ko hono fekau mai kinautolu ke tokoni kia ʻĀtama mo ʻIví, kau palōfitá pea mo e Fakamoʻui ʻo e māmaní. Naʻe hiki ʻe Mātiu ʻi heʻene ongoongoleleí ʻo pehē ʻi he hili hono ʻahiʻahiʻi ʻe Sētane ʻa Kalaisi ʻi he toafá, ne “haʻu ʻa e kau ʻāngeló ʻo tauhi ia.”8 Naʻa mo e ʻAlo tonu ē ʻo e ʻOtuá, he ko e ʻOtua foki Ia, naʻá Ne fie maʻu ha fakafiemālie fakalangi lolotonga ʻene fononga ʻi he matelié. Pea ko ia ʻe kei hokohoko atu pē ʻa e tauhi mai ʻa e kau āngeló ki he kau angatonú ʻo aʻu ki he ngataʻanga ʻo taimí. Hangē ko ia ne lea ʻaki ʻe Molomona ki hono foha ko Molonaí, ʻa ia ne hoko ko ha ʻāngelo:

“Kuo ngata koā ʻa e ʻaho ʻo e ngaahi maná?

“Pe kuo tuku koā ʻe he kau ʻāngeló ʻa ʻenau hā mai ki he fānau ʻa e tangatá? Pe kuó ne taʻofi koā ʻa e mālohi ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní meiate kinautolu? Pe te ne taʻofi ia koā, ʻi he kei laka ʻa e taimí, pe kei tuʻu ʻa e māmaní, pe ʻi he kei ʻi ai ha tangata ʻe toko taha ʻi hono funga ʻoʻoná ke fakamoʻui?

“Vakai ʻoku ou pehē kiate kimoutolu, ʻIkai; he … ko e meʻa ʻi he tuí ʻoku hā mai ai ʻa e kau ʻāngeló mo tauhi ki he tangatá… .

“He vakai, ʻoku nau fakaongoongo [kia Kalaisi] ke ngāue ʻo fakatatau ki he folofola ʻo ʻene fekaú, ʻo fakahā ʻa kinautolu ki he faʻahinga ʻoku maʻu ʻa e tui mālohí pea fakapapau honau ʻatamaí ki he anga faka-ʻOtua kotoa pē.”9

ʻOku ou kole ki he tokotaha kotoa pē ʻoku fanongo mai ki hoku leʻó ke mou lototoʻa, tui pea manatuʻi kuo folofola ʻa e ʻEikí te Ne “fai [ʻetau] ngaahi taú, … tau [ʻa ʻetau] fānaú mo e [ngaahi tau ] ʻa e fānau [ʻetau] fānaú.”10 Ko e hā te tau fai ke maʻu ai ha maluʻi pehē? ʻOku totonu ke tau “fekumi faivelenga, lotu maʻu ai pē, pea loto-tui. [Pea ʻe] fengāueʻaki fakataha ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē koeʻuhí ko [ʻetau] leleí, ʻo kapau [te tau] ʻaʻeva angatonu pea manatuʻi ʻa e fuakava kuo [tau] fefuakavaʻaki aí.”11 ʻOku ʻikai totonu ke tau ilifia mo tetetete ʻi he kuongá ni. Ko ha taimi ia ke tau tui mo manatuʻi ai ʻetau ngaahi fuakavá.

Kuó u lea heni ʻo kau ki he tokoni fakalangí pea ki he kau ʻāngelo kuo tuku mai ke faitāpuekina kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá. Ka ʻi heʻetau lea fekauʻaki mo kinautolu ʻoku hoko ko e meʻangāue ʻi he toʻukupu ʻo e ʻOtuá, ʻoku fakamanatu mai ai ʻoku ʻikai haʻu e kau ʻāngeló kotoa mei he tafaʻaki ʻe taha ʻo e veilí. ʻOku tau lue holo mo talanoa mo ha niʻihi ʻo kinautolu—ʻi heni, ʻi he taimí ni pea ʻi he ʻaho kotoa pē. ʻOku nofo honau niʻihi ʻi hotau tukui koló. Ne fāʻeleʻi kitautolu ʻe honau niʻihi, pea hangē ko ia ne hoko kiate aú, ne loto lelei ha taha ke mali mo au. Ko e moʻoni ʻoku ofi ange ʻa langi ʻi he taimi ʻoku tau vakai ai ki hono fakahaaʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻi he angalelei mo e mateaki, ʻe ha kakai lelei moʻoni mo haohaoa pea ko e foʻi lea pē ʻe taha ʻoku tau fakakaukau ki ai ke fakamatalaʻi ʻaki kinautolú ko e “ʻulungāanga fakaʻāngelo.” Ne toki fakaʻaongaʻi ‘e ‘Eletā Sēmisi Taani mei he tuʻunga malangá ni ʻa e kupuʻi lea ko iá ke fakamatalaʻi ʻaki ʻa e kuaea ko ʻeni ʻa e Palaimelí—ʻikai ko e moʻoní ia? ʻI he laumālie ko iá, pea tau fakakaukau atu ki he ngaahi leʻo pea mātā e fofonga ʻo e fānau ko iá, tuku muʻa ke u vahevahe ai mo kimoutolu ha fakamatala ʻa hoku kaungāmeʻa mo e kaungāngāue ʻi BYU, ko Kilini D. Pālesi, kuo pekiá. ʻOku ou fai ʻeni ʻi he fakangofua ʻe hono uaifí, Melalini mo hona fāmilí.

Ne faʻa talanoa ʻa Misa Pālesi ki heʻene kei tupu hake ʻi ha faama lahi ʻi ʻAitahō ʻo fekauʻaki mo ʻene ngāue he pō kotoa ke fakateka mai e fanga pulú he taimi taukaú. Koeʻuhí ne tuʻu ʻa e feituʻu mohuku ne fafanga ai e fanga pulú ʻi he veʻe Vaitafe Tītoni ʻoku faʻa fakatuʻutāmakí, ne ʻi ai e tuʻutuʻuni mamafa ʻi he fāmili Pālesí ke ʻoua naʻa ʻalu ʻa e fānaú ʻo fakateka mai ʻa e fanga pulú ʻi he taimi ʻoku nau hē atu ai ki he veʻe vaitafé ʻi he faʻahitaʻu failaú. Kuo pau ke nau foki ki ʻapi ʻo kumi tokoni mei ha tokotaha matuʻotuʻa ange.

ʻI ha ʻaho Tokonaki ʻe taha, hili e hoko hono taʻu fitú, ne palōmesi ange ʻe he mātuʻa ʻa Misa Pālesí ʻe ʻalu e fāmilí ʻo sio heleʻuhila ʻo kapau e ʻosi kei taimi ʻenau ngaahi ngāue ne vahe angé. Ne aʻu atu ʻa Kilini ia ki he feituʻu ʻoku fafanga ai e fanga pulú kuo hē atu e fanga pulu ia naʻá ne kumí ki he kauvai ʻe tahá pea naʻe ʻosi māʻolunga hake e vaí. ʻI heʻene fakakaukau he ʻikai lava e sio heleʻuhilá, naʻá ne pehē ke ʻalu pē ia ʻo fakateka mai e fanga pulú neongo kuo ʻosi tuʻo lahi hono fai e fakatokanga ke ʻoua naʻá ne fai iá.

ʻI he taki atu ko ia ʻe he taʻu fitú ni ʻa ʻene hoosi motuʻa ko Pená ke hifo ki he loto vaitafe momoko mo ʻaú, ne mālō pē ʻa e ʻasi hake e ʻulu ʻo e hōsí he fukahi vaí. Ne mei sai pē ia ʻo kapau ko ha tokotaha lahi ne heka he hōsí, ka ʻi he taʻu siʻi ko ia ʻa Misa Pālesí, ne toutou meleuku ia he mālohi ʻa e ʻaú tukukehe e taimi ne toutou ʻoho ai kimuʻa e hōsí, ne lava ai ʻa Kilini ʻo fakatau ʻene mānavá ʻi he kiʻi mavahe hake hono ʻulú mei he vaí.

Ko e ngaahi lea tonu ʻeni ʻa Misa Pālesí:

“ʻI he taimi ne kaka hake ai ʻa Pena ʻi he kauvai ʻe tahá, naʻá ku ʻilo ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki ʻaupito pea ne u fai ha meʻa kovi ʻaupito—ne u talangataʻa ki heʻeku tangataʻeikí ʻi he ʻiloʻilo pau. Ne u ʻiloʻi ko e founga pē te u lava ai ʻo maʻu ha fakamolemolé ko ʻeku fakafoki malu ʻa e fanga pulú ki ʻapi. Mahalo pē ʻe fakamolemoleʻi ai au ʻe heʻeku tangataʻeikí. Ka kuo tāitō e laʻaá pea naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi ʻa e feituʻu ne u ʻi aí. Ne lōmekina au ʻe he loto foʻí. Naʻá ku viviku, mokosia, hē mo ilifia foki.

“Ne u hifo meia Pena peá u tō hifo ʻi hono veʻe vaʻé ʻo kamata ke tangi. Lolotonga ʻeku halotulotú, ne u fai ha lotu peá u toutou lea ʻaki ʻeni ki heʻeku Tamai Hēvaní, ‘Kātaki pē he meʻa ne u faí. ‘Fakamolemoleʻi muʻa au! Kātaki pē. Fakamolemoleʻi muʻa au!’

“Ne fuoloa ʻa ʻeku lotú. ʻI he taimi ne u hanga hake aí, ne u vakai atu ki ha tokotaha teunga hina ne lue mai kiate au. Ne u ongoʻi moʻoni ʻi he fakapoʻulí ko ha ʻāngelo ʻeni ne ʻomi ko ha tali ki heʻeku lotú. Ne ʻikai te u ngaue pe lea ʻi he fakaaʻuaʻu mai e tokotahá, he ne u moʻutāfuʻua ʻi he meʻa ne u sio ki aí. ʻE fekauʻi mai nai ʻe he ʻEikí ha ʻāngelo kiate au neongo ʻeku talangataʻá?

“Ne ongo mai leva ha leʻo ne u ʻiloʻi, ‘Foha, ne u kumi holo koe.’ Neongo e fakapoʻulí, ka ne u ʻiloʻi e leʻo ʻo ʻeku tangataʻeikí peá u lele ʻo fāʻofua kiate ia. Naʻá ne kukuʻi maʻu au peá ne pehē mai ʻi he leʻo vaivai, ‘Ne u hohaʻa. ʻOku ou fiefia ʻi heʻeku maʻu koé.’

“Ne u feinga ke talaange ʻa ʻeku ongoʻi fakatomala he meʻa ne u faí ka ne ʻikai mahino ʻa e ngaahi lea ne haʻu mei hoku loungutu teteteté—‘Mālō … fakapoʻuli … ilifia … vaitafé … toko taha.’ Ne u ʻilo kimui ange he pō ko iá ko e taimi ne ʻikai ke u foki ai ki ʻapí, ne haʻu leva ʻeku tangataʻeikí ʻo kumi au. ʻI he ʻikai ke ne maʻu au pe ko e fanga pulú, naʻá ne ʻilo kuó u kolosi ʻi he vaitafé pea ne u ʻi ha tuʻunga fakatuʻutāmaki. Koeʻuhí ne fakapoʻuli pea fie maʻu vave hono kumi aú, naʻá ne vete hono valá kae tui pē ʻa hono vala loto fakamāfana lanu hinehina lōloá, nonoʻo hono suú ki hono kiá pea kakau ʻi he vaitafe fakatuʻutāmakí ke fakahaofi ʻa hono foha talangataʻá.”12

Siʻoku kāinga ʻofeina, ʻoku ou fakamoʻoni ʻoku ʻi ai ha kau ʻāngelo, ʻi hēvani mo māmani fakatouʻosi. ʻI heʻeku fai iá, ʻoku ou fakamoʻoni ai ʻoku ʻikai tuku ʻe he ʻOtuá ke tau tuēnoa pe taʻe ʻi ai ha tokoni ʻi he ngaahi faingataʻa ʻoku tau fehangahangai mo iá. “[Pea he ʻikai] te ne taʻofi koā ʻi he laka ʻa e taimí, pe kei tuʻu ʻa e māmaní, pe ʻi he kei ʻi ai ha tangata [pe fefine pe fānau] ʻe toko taha ʻi hono funga ʻoʻoná ke fakamoʻui.”13 ʻE ʻi ai e taimi ʻe hoko ai ha ngaahi meʻa fakaemāmani lahi pe fakafoʻituitui te tau ongoʻi ai ʻoku tau mamaʻo mei he ʻOtuá, tāpuni ʻa e langí meiate kitautolu, pea tau ongoʻi hē mo tuēnoa ʻi ha ngaahi feituʻu fakapoʻuli mo maomaonganoa. Ko e taimi lahi ko kitautolu pē ʻoku tau fakatupu ʻa e ongoʻi loto hohaʻa ko iá ka neongo ia, ʻoku kei ʻafioʻi kotoa kitautolu ʻe heʻetau Tamaí pea mo tokoni mai. Pea ʻoku ʻi ai maʻu pē ha kau ʻāngelo ʻoku nau haʻu mo ʻalu ʻo tatau pē pe ʻoku tau sio kiate kinautolu pe ʻikai, ʻiloʻi ia pe ʻikai, ʻa ia ko ha kau ʻāngelo ʻi he māmaní mo e moʻui taʻe-faʻa-maté foki.

ʻOfa ke tau tui pea houngaʻia ʻi he talaʻofa ko ia ʻa e ʻEikí ʻo hangē ko ia ʻoku hā ʻi he taha ʻo e ngaahi potufolofola ʻoku saiʻia taha ai ʻa Palesiteni Monisoní: “Te u muʻomuʻa ʻi homou ʻaó. Te u ʻi homou nima toʻomataʻú pea ʻi homou toʻohemá, … pea ʻe ʻi homou lotó ʻa hoku Laumālié, pea ʻe takatakai ʻa kimoutolu ʻe heʻeku kau āngeló, ke poupouʻi hake ʻa kimoutolu.”14 ʻI heʻetau lotua ko ia ke tokoni mai ʻa e kau ʻāngeló kiate kitautolú, ʻofa ke tau feinga kotoa ke tau ʻulungāanga fakaʻāngelo lahi ange—ʻi heʻetau fai ha lea ʻofa, tokoni, fakahaaʻi ʻa e tuí pea “manatuʻi ʻa e fuakava kuo [tau] fefuakavaʻaki aí.”15 Mahalo ʻe lava ke tau hoko ai ko ha kau talafekau mei he ʻOtuá ʻi he taimi ʻoku tangi ai ha niʻihi, pea naʻa mo ha fānau Palaimeli ʻo pehē “Fakapoʻuli … ilifia … vaitafé … toko taha.” Ko ʻeku lotú ia, ʻi he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Mōsese 5:4.

  2. Vakai, Mōsese 5:6–8.

  3. Vakai, Luke 1:26–38.

  4. Vakai, Luke 2:8–14.

  5. Vakai, Mātiu 2:13–15.

  6. Vakai, Mātiu 2:19–23.

  7. 1 Nīfai 8: 4–6.

  8. Mātiu 4:11.

  9. Molonai 7:35–37, 30.

  10. T&F 98:37; toki tānaki atu ʻa e fakamamafá.

  11. T&F 90:24.

  12. Vakai, Clyn D. Barrus, “Coming Home,” Liahona, Nōvema, 1995, K5–K7.

  13. Molonai 7:36.

  14. T&F 84:88.

  15. T&F 90:24.