2008
Fakaʻamu Pē Ke Ke ʻIloʻi, Naʻa Mau Faingataʻaʻia
Nōvema 2008


“Fakaʻamu Pē Ke Ke ʻIloʻi, Naʻa Mau Faingataʻaʻia”

ʻOku tau ʻiloʻi mei he folofolá ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ke tau lelei ai pea ʻoku feʻunga ia ki heʻetau fakalakalaka fakatāutahá.

ʻĪmisi
Quentin L. Cook

ʻI he faʻahitaʻu momoko kuo ʻosí ne hoko ki hoku ʻōfefiné ha meʻa fakalilifu lolotonga ʻene fakaʻuli ʻi ha afā sinou lahi moʻoni. Naʻá ne fakamanatu mai ha meʻa tatau naʻe hoko kiate au mo hoku ongo fohá ʻi he ngaahi taʻu kuohilí. Naʻe taʻu tolu hoku foha siʻisiʻi taha ko Sioó, pea taʻu ono hoku foha ko Lelí. Ne mau fononga kā mei Seni Felenisisikou ki ʻIutā ʻi Sune. Naʻe ʻalomālie ʻaupito.

ʻI heʻemau kamata lele hake ʻi he Fetaulakiʻanga Toné (Donor Pass) ʻi he tumutumu ʻo e ʻOtu Moʻunga Sielá, naʻe fakafokifā e tō ha afā sinou lahi. Naʻe ʻikai ha fakaʻuli ʻe mateuteu ki ai. Naʻe ʻi ai ha fuʻu loli uta koloa lahi ʻi muʻa ʻiate kimautolu ne tuʻu fakafokifā pē peá ne fakafeʻātungiaʻi e fefonongaʻaki ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e halá. Ne ʻi ai mo ha ʻū loli mo ha ʻū kā ne nau heheke mei he halá. Ko e tafaʻaki hala pē ʻe taha ne ʻataá pea naʻe lahi e ʻū meʻalele, ʻo kau ai mo kimautolu, ne feinga ke ʻoua naʻa mau heheke ʻo tau ʻi ha meʻalele kehe. Ne ʻikai toe lava ha fefonongaʻaki.

Naʻe ʻikai te mau mateuteu ki he afā sinou ko ʻeni ʻi Suné. Naʻe ʻikai ke ʻi ai hamau vala māfana pea naʻe siʻi mo ʻemau penisiní. Naʻá ku puke mai hoku ongo fohá ʻo mau feinga ke māfana. Hili ha ngaahi houa lahi naʻe kamata ke hanga ʻe he ʻū meʻalele fakahaofí, palau sinoú mo e ʻū loli taulaní ʻo fakaʻataʻatā e fihituʻu ʻa e ʻū meʻalelé.

Naʻe faifai pē pea taulaniʻi kimautolu ʻe ha loli ki ha pausa ʻi he tafaʻaki ʻe taha ʻo e moʻungá. Naʻá ku telefoni ki hoku uaifí ʻi heʻeku ʻiloʻi ʻe hohaʻa he naʻá ne ʻamanaki te mau tā ange ki ai ʻi he efiafi kimuʻá. Naʻá ne fie lea ki homa ongo fohá. ʻI he hoko e taimi ke lea ai e foha taʻu tolú, naʻá ne fakamatala pē ʻi ha leʻo tetetete, ʻo pehē, “Fakaʻamu pē ke ke ʻiloʻi, ne mau faingataʻaʻia!”

Naʻá ku lava ʻo tala mei he fakamatala e foha taʻu tolú ni ki heʻene faʻeé ʻi heʻene puʻaki e ‘faingataʻaʻiá,’ naʻá ne maʻu ha fakafiemālie mo ha fakalotolahi. ʻOku pehē pē ʻetau lotú ʻi he taimi ʻoku tau hū ai ki heʻetau Tamai Hēvaní. ʻOku tau ʻiloʻi ʻokú Ne tokangaekina kitautolu ʻi he taimi ʻo e faingataʻá.

Te tau Fehangahangai mo ha Ngaahi Faingataʻa ʻi he Moʻuí ni

Neongo ne faingataʻa e meʻa ne u fakamatala ki aí, ka neongo iá naʻe taimi nounou pea ʻikai hano nunuʻa kovi. Kae kehe, ʻoku lahi e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻa ʻoku tau fepaki mo ia he moʻuí ni, ʻoku hulu mo tolonga hono ngaahi nunuʻá. Te tau aʻusia ha niʻihi ʻo e ngaahi meʻá ni lolotonga e ngaahi liliu ʻo e moʻui ní. ʻOku fanongo ha tokolahi ki he konifelenisi ko ʻení ka ʻoku nau lolotonga fekuki mo ha ngaahi faingataʻa lalahi ange ia he taimí ni.

ʻOku mahino kiate kitautolu e kole ʻa e Palōfita ko Siosefá hili hono tukuakiʻi halaʻi ia mo tukupōpula ʻi he Fale Fakapōpula Lipetií ʻi ha ngaahi māhiná: “ʻE ʻOtua, ʻokú ke ʻi fē? Pea ʻoku ʻi fē ʻa e fale ʻoku ʻufiʻufi ʻa ho fufūʻangá?”

ʻOku fakafiemālie e tali ʻa e ʻEikí:

“ʻE hoku foha, ke ʻi ho laumālié ʻa e melinó; ʻe kiʻi fuofuoloa siʻi pē ʻa hoʻo faingataʻaʻiá pea mo hoʻo ngaahi mamahí;

“Pea ʻe toki hākeakiʻi koe ʻe he ʻOtuá ʻi ʻolunga ʻo kapau te ke kātakiʻi ia ʻo lelei.”1

Ko e taha e ngaahi tokāteline mahuʻinga naʻe fakamahino ʻi hono Toe Fakafoki Mai ʻo e ongoongoleleí, ko e totonu ke ʻi ai e faikehekehe ʻi he meʻa kotoa pē kae lava ke fakahoko ʻa e māʻoniʻoní.2 ʻOku ʻikai faingofua maʻu pē e moʻuí ni, pea naʻe ʻikai ʻuhinga ia ke pehē; ko ha taimi ia ʻo e ʻahiʻahiʻi mo e siviʻi. Hangē ko ia ʻoku tau lau ʻia ʻĒpalahamé, “Pea te tau siviʻi a kinautolu ʻi he meʻá ni, ke vakai pe te nau fai ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻe fekau ʻe he ʻEiki ko honau ʻOtuá kiate kinautolú.”3 Naʻe akonaki ʻa ʻEletā Hāloti B. Lī ʻo pehē, “ʻI he taimi ʻe niʻihi ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku lelei taha maʻatautolú mo ia ʻokú ne ʻomi e ngaahi pale taʻengatá, ʻoku hā ngali faingataʻa ia ʻi he momeniti ko iá kae hā ngali fie maʻua ange ʻa e ngaahi meʻa ʻoku tapú.”4

ʻOku kamataʻaki e tohi talanoa A Tale of Two Cities ʻa e kupuʻi lea ʻiloa, “Ko e taimi fakafiefia tahá ia; ko e taimi fakamamahi tahá ia.”5 ʻOku fakamahino mai ʻe he folofolá ʻoku ʻi ai e taimi fakafiefia taha mo e taimi fakamamahi taha ʻi he toʻu tangata takitaha. Kuo pau ke ʻi ai e faikehekehe ʻo e leleí mo e koví6 mo e faikehekehe ʻi he māmá mo e fakapoʻulí, ʻamanaki leleí mo e ʻamanaki tō-noá. Hangē ko e fakamatala ʻa ʻEletā Niila A. Mekisuele, “ʻOku mahuʻinga fau ʻa ʻetau fehangahangai mo e lelei mo e kovi ʻoku hoko kiate kitautolú, ʻo aʻu pē ki he ngataʻanga ʻo e moʻui fakamatelié.”7 ʻOku tau ʻiloʻi mei heʻetau tokāteliné, ʻa hono ikunaʻi ʻe he leleí ʻa e koví,8 pea ko kinautolu ʻoku fakatomala mo fakamāʻoniʻoniʻí, ʻe foaki kiate kinautolu ʻa e moʻui taʻengatá.9

Naʻe lolotonga feinga lototoʻa e Kāingalotú ke nofoʻi e ʻOtu Moʻunga ʻi he Hihifó, ʻo meimei ofi ki he taimi naʻe faʻu ai ʻe Tīkeni ʻene tohí.

Neongo ʻenau vahevahe e tui fakalotu tataú, ka naʻe aʻusia ʻe he Kāingalotú ha faingataʻa lahi ʻi he ofi ke nau mavahe mei Nāvuú pea nau vakai atu ki ai mo ha ngaahi ʻamanaki kehekehe. Naʻe ʻi ai ha niʻihi naʻa nau hanganaki fiefia atu ki he kahaʻú; ko e niʻihi leva ʻi he loto hohaʻa. Ko e ongo fakatātā lelei tahá ʻoku hā ia ʻia Hēleni Mā Uitenei mo Paatisepa Sāmita. Kuó na fakatou tuku mai ha ngaahi lēkooti ʻo e ongo ne na maʻú.

Naʻe tohi ʻe Sisitā Uitenei ʻa ʻene ngaahi ʻamanakí, ʻi heʻene mavahe mei Nāvuú ʻo ne pehē, “Te u faʻo ʻa ʻeku ngaahi līpiné, kolá, leisí mo e ngaahi meʻa peheé koeʻuhi he ʻikai lava ʻo fakatau ia ʻi he feituʻu te mau ʻalu ki aí. Te mau mavahe mei he māmaní ke nofo ʻi he ʻOtu Moʻunga Maka ʻoku ʻikai fie ʻalu ki ai ha tahá … He ʻikai ha koloaʻia pe masiva ʻiate kimautolu pea te mau fie maʻu ʻa e angatonú mo e anga māʻoniʻoní.”10 ʻOku fonu e ngaahi lea ʻa Sisitā Uiteneí ʻi he ʻamanaki leleí.

ʻOku toe fonu e ngaahi lekooti ne hiki ʻe Sisitā Patisepa Sāmitá ʻi he tuí, ka ʻoku hā ai e loto hohaʻa. Naʻá ne vakai atu ki he kau fakatangá ʻi heʻenau fakafepakiʻi e Kāingalotu ʻi Mīsulí, pea naʻá ne ʻi ai he pekia e ʻAposetolo ko Tēvita W. Pātení.

ʻI heʻene manatu ki heʻenau mavahe mei Nāvuú, naʻá ne tohi ʻo pehē: “Ko ʻeku ngāue fakaʻosi ʻi he feituʻu pelepelengesi ko iá, ko hono fakamāʻopoʻopo e ʻū lokí, tafi e falikí, mo fokotuʻu e taufalé ʻi hono feituʻu angamahení ʻi he tuʻa matapaá. Pea ʻi he ongoʻi loto mamahi moʻoni, naʻá ku tāpuniʻi fakaoloolo e matapaá peá u fononga atu ki ha kahaʻu taʻeʻiloa, naʻá ku fai ʻeni ʻi he tui ki he ʻOtuá pea mo e ʻilo fakapapau ʻe fokotuʻu ʻi he Hihifó ʻa e Ongoongoleleí mo hono ngaahi tefitoʻi moʻoni totonu mo tuʻuloá, ʻa ia naʻe mahulu hake ʻi he ongo naʻá ku maʻu ʻi he ngaahi taimi faingataʻa ʻi Mīsulí.”11

Naʻe hokohoko atu e tui mālohi ʻa e ongo fafine paionia ko ʻení ʻi he ongoongoleleí, ʻi he toenga ʻo ʻena moʻuí pea naʻá na tokoni ʻi hono langa hake ʻo Saioné, ka naʻá na fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha faingataʻa ne kātekina lelei ʻi he faivelenga.12 Neongo e ʻamanaki lelei ʻa Sisitā Uiteneí, ka naʻe mālōlō ʻene ʻuluaki fānau ʻe toko tolú ʻi hono fāʻeleʻi mai pē kinautolú pe ofi ki ai—ko e toko ua ne mate lolotonga ʻene fononga lōloa mei Nāvū ki Sōlekí.13 Kuo hanga ʻe he ngaahi faitohi ʻa Sisitā Uiteneí ʻo faitāpuekina kitautolu ʻi hono paotoloaki ʻetau tuí, pea ko e faʻē ia ʻa e ʻAposetolo ko ʻŌasoni F. Uiteneí.

Naʻe hiki ʻe Sisitā Sāmita ʻo kau ki he masiva, mahamahaki, mo e faingataʻaʻia e Kāingalotú ʻi heʻenau fononga fakahihifó.14 ʻI Māʻasi ʻo e 1847 naʻe mālōlō ai ʻene faʻeé pea ʻi he māhina pē hono hokó naʻe fāʻeleʻi ai hono foha fika uá, ko Sione. Naʻá ne fakamatala nounou ki ai ʻo pehē, “Ko ʻeku tamasiʻi fakamuimui tahá ʻeni, pea [naʻá ne] moʻui ʻi he houa pē ʻe fā.”15 ʻI he konga kimui ʻo ʻene moʻuí, naʻá ne hoko ai ko e metuloni ʻi he Temipale Sōlekí pea mo e palesiteni lahi hono fā ʻo e Fineʻofá.

ʻOku tau ongoʻi moʻoni e ngaahi faingataʻa ne kātekina ʻe he Kāingalotú ʻi onoʻahó. Naʻe fakahā ʻe Pilikihami ʻIongi ʻa e ngaahi faingataʻá ni ʻi ha haʻane kiʻi tukuhua ne fai ʻi Fēpueli ʻo e 1856, ʻo pehē: “ʻOku ou fie lave ki ha meʻa fekauʻaki mo e ngaahi taimi faingataʻá. ʻOku mou ʻiloʻi foki ne u fakahā atu kapau ʻoku ʻi ai ha taha ʻoku manavasiʻi naʻa mate fiekaia, tuku ke mavahe, ʻo ʻalu ki ha feituʻu ʻoku mahú. ʻOku ʻikai ke u tui au te tau kihiʻi fiekaia, kae ʻoua kuo tau kai ʻa e hoosi fakamuimui tahá, mei hono telingá ʻo aʻu ki hono hikú, ka ʻoku ʻikai pē ke u ilifia au ki he mate fiekaiá.

Naʻá ne hoko atu ʻo pehē, “ʻOku tokolahi e kakai ʻoku ʻikai ke nau lava ʻo maʻu ha ngāue maʻuʻanga paʻanga he taimí ni, ka kuo mei kamata ʻa e faʻahitaʻu failaú, pea he ʻikai ke tau toe faingataʻaʻia ʻo mahulu ange ʻi he meʻa ʻe lelei ai kiate kitautolú.”16

ʻOku lava ke tau fakatatau e ngaahi ʻahiʻahi ʻoku tau fehangahangai mo ia he ʻaho ní, ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻo e kuohilí. Kuo hanga ʻe he faingataʻa fakaʻekonōmika fakamuimui tahá ʻo fakatupu ha hohaʻa lahi ʻi he māmaní. ʻOku ʻikai foʻou e ngaahi palopalema fakaengāué mo fakapaʻangá ia. ʻOku tokolahi e kakai ʻoku faingataʻaʻia fakaesino mo fakaʻatamai. ʻOku tokolahi e niʻihi ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi palopalema ʻi he nofo malí pe ko e fānau ʻoku talangataʻá. ʻOku ʻi ai e niʻihi kuo mole honau ngaahi ʻofaʻangá. ʻOku fakatupu loto mamahi e ngaahi ʻulungāanga taʻefeʻunga ʻokú ne maʻunimā kitá. Ko e hā pē e tupuʻanga ʻo e ngaahi ʻahiʻahí, ʻokú ne ʻomai ʻe ia e mamahí mo e faingataʻaʻiá ki he fakafoʻituituí mo e niʻihi ʻoku ʻofa ʻiate kinautolú.

ʻOku tau ʻiloʻi mei he folofolá ʻoku ʻi ai e ngaahi ʻahiʻahi ʻe niʻihi ʻoku ʻomai ke tau lelei ai pea ʻoku feʻunga ia ki heʻetau fakalakalaka fakatāutahá.17 ʻOku tau ʻiloʻi foki ʻoku tō e ʻuhá ki he angatonú mo e taʻeangatonú.18 Ko e moʻoni ʻoku ʻikai hoko e konga ʻao kotoa pē ʻoku tau vakai ki aí ko ha ʻuha. Neongo pe ko e hā e faingataʻa, ʻahiʻahi pe mamahi ʻoku tau kātakiʻí, ka ʻoku kau ʻi he tokāteline fakafiemālie ʻo e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí, ʻa e akonaki ʻa ʻAlamā ki hono toʻo ʻe he Fakamoʻuí kiate Ia hotau ngaahi vaivaí, mo “tokoniʻi ai ʻa hono kakaí ʻo fakatatau ki honau ngaahi vaivaí.”19

Kuo fakamahino mai ʻe he folofolá mo e kau palōfita ʻo onopōní ʻe ʻi ai e ngaahi taʻu ʻe honge mo e ngaahi taʻu ʻe mahu.20 ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí te tau mateuteu ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻe hoko maí. Kuó Ne folofola, “Kapau te mou mateuteu, ʻe ʻikai te mou manavahē.”21 Ko e konga ʻo e faingataʻa ne hoko kiate au ʻi heʻeku kolosi he Sielá ʻi he ngaahi taʻu lahi kimuʻa atú, naʻe tupu ia mei heʻeku taʻe mateuteu ki he meʻa fakatuʻupakē ko iá. Ko e taha ʻo e ngaahi tāpuaki maʻongoʻonga ʻo e folofolá, ko ʻene fakatokanga mai ʻo kau ki he ngaahi ʻahiʻahi ʻoku taʻeʻamanekina ka ʻoku faʻa hokó. ʻE lelei kiate kitautolu ke tau mateuteu ki ai. Ko e taha e ngaahi mateuteu ko iá ko e tauhi ʻo e ngaahi fekaú.

ʻOku ʻi ai ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻi he Tohi ʻa Molomoná ne fakahoko ai ha talaʻofa ki he kakaí te nau tuʻumālie ʻi he fonuá, ʻo [kapau te nau] tauhi [e] ngaahi fekaú.22 ʻOku faʻa ʻalu fakataha e talaʻofa ko ʻení mo e fakatokanga kapau he ʻikai te nau tauhi ʻa e ngaahi fekau ʻa e ʻOtuá, ʻe motuhi kinautolu mei Hono ʻaó.23 ʻOku mahino ko e ngaahi tāpuaki ʻo e Laumālié— mo e tauhi mai ʻa e kau ʻāngeló, ko ha konga mahuʻinga ia ʻo e tupulaki moʻoni ʻi he fonuá pea mo e mateuteú.

Neongo pe ko e hā hotau ngaahi ʻahiʻahí, ʻa ia ʻoku lahi ʻaupito ʻi he ngaahi ʻaho ní, te tau hoko ko ha kakai taʻehoungaʻia ʻo kapau he ʻikai ke tau fakahoungaʻi hotau ngaahi tāpuakí. Neongo e ngaahi faingataʻaʻia e kau paioniá, naʻe fakamatala ʻe Palesiteni Pilikihami ʻIongi ʻo kau ki he mahuʻinga ʻo e loto-houngaʻiá. Naʻá ne pehē, “Makehe mei he angahala ʻoku ʻikai toe lava ʻo fakamolemoleʻí, ʻoku ʻikai ke u ʻilo mo ha toe meʻa ʻe toe māʻolunga ange ʻi he angahala ʻo e loto taʻehoungaʻiá.”24

Fakamālō ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí

ʻOku totonu ke tau maʻu e loto houngaʻia ki he Fakamoʻuí mo ʻEne Fakaleleí. ʻOku tau ʻiloʻi ko e niʻihi tokolahi ʻoku fanongo ki he konifelenisí ni, ʻoku nau fehangahangai mo ha ngaahi ʻahiʻahi mo ha faingataʻaʻia lahi pea ʻi heʻenau ongoʻi faingataʻaʻiá, ʻoku nau ʻunuʻunu atu ai ki he Tamai Hēvaní ʻi he lotu ʻo pehē, “Fakaʻamu pē ke ke ʻiloʻi, ʻoku ou faingataʻaʻia.”

Tuku muʻa ke u vahevahe atu e talanoa moʻoni ko ʻení ki ha fefine ko ʻĒleni ʻĒtesi mei Kelenivila ʻi ʻIutaá. ʻI he kamataʻanga ʻo ʻOkatopa ʻo e taʻu ʻe 10 kuohilí, naʻá ne ʻuma ki hono husepāniti ko Leoné ʻi heʻene mavahe ke ʻalu ki he ngāué ʻi Sōleki Siti. Ko ʻene sio fakaʻosi pē ia kia Leone heʻene kei moʻuí. Naʻe fepaki ʻa Leone mo ha talavou taʻu 20 naʻe tōmui ki heʻene fuofua ngāué peá ne feinga ke ne fakalaka ʻi ha meʻalele naʻe māmālie ʻo tupunga ai e fakatuʻutāmaki ne mole fakatouʻosi ai ʻena moʻuí. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻĒtesi naʻe lomekina ia ʻe heʻene loto mamahí, hili hono fakahā ange ʻe he ongo polisi halá ʻa e ongoongó kiate iá.

Naʻá ne fakamatala ʻo pehē, “ʻI heʻeku feinga ke vakai atu ki he kahaʻú, ko e meʻa pē naʻá ku mamata ki aí ko e fakapoʻuli mo e mamahi.” Naʻe toki ʻilo kimui ko e pīsope ʻa e talavoú ko ha kaungāmeʻa lelei ia ʻo hono husepānití. Naʻe telefoni e pīsopé kia Sisitā ʻĒtesi ʻo fakahā ange naʻe fie maʻu ʻe he faʻē ʻa e talavoú ko Soilini Uilimoa ke na talanoa. Naʻá ne pehē, “naʻe fakaʻohovale kiate au e meʻa ne hokó, pea naʻá ku nofo pē ʻi heʻeku loto mamahí ʻo ʻikai te u fakakaukau ki he talavoú mo hono fāmilí. Naʻe fakafokifā pē ʻeku fakatokangaʻi naʻe mamahi tatau pe lahi ange, ʻa e faʻē ia ko ʻení ʻiate au. Naʻá ku loto leva ke ma talanoa.”

ʻI he taimi ne aʻu ange ai ʻa Misa mo Sisitā Uilimoá, naʻá na fakahā e loto-mamahi lahi koeʻuhí ko e fakatupu ʻe hona fohá e pekia ʻa Leoné peá na ʻoange ha tā ʻo e Fakamoʻuí ʻokú Ne fua ha kiʻi taʻahine. Naʻe pehē ʻe Sisitā ʻĒtesi, “ ʻI he taimi ʻoku ou fuʻu faingataʻaʻia aí, ʻoku ou vakai ki he taá ni ʻo manatuʻi ʻoku ʻafioʻi fakatāutaha au ʻe Kalaisi. ʻOkú Ne ʻafioʻi ʻeku ongoʻi tuenoá mo hoku ngaahi ʻahiʻahí.” ʻOku ʻi ai ha potufolofola ʻokú ne fakafiemālieʻi ʻa Sisitā ʻĒtesi, ʻoku pehē, “Ko ia, ke mou fiefia, pea ʻoua ʻe manavahē, he ko au ko e ʻEikí ʻoku ou ʻiate kimoutolu, pea te u tuʻu ʻi homou tafaʻakí;”25

Talu mei ai mo e fononga fakataha holo ʻa Sisitā ʻIētisi mo Sisitā Uilimoa (pea ʻokú na ʻi heni ʻi he Senitā Konifelenisí) ʻi ʻOkatopa ʻo e taʻu kotoa, ki he temipalé ʻo ʻohake ʻa e fakafetaʻi kia Sīsū Kalaisi koeʻuhi ko ʻEne Fakaleleí, palani e fakamoʻuí, ngaahi fāmili taʻengatá, pea mo e ngaahi fuakava ʻokú ne haʻi fakataha e husepānití mo e uaifí mo e fāmilí ʻi he ongo tafaʻaki ʻo e veilí. ʻOku fakaʻosi ʻe Sisitā ʻĒtesi ʻo pehē, “ʻI he ʻahiʻahi ko ʻení kuó u ongoʻi e ʻofa ʻeku Tamai Hēvaní mo hoku Fakamoʻuí, ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi.” ʻOkú ne fakamoʻoni ʻo pehē, “ʻoku ʻikai ha loto-mamahi, mamahi, pe mahaki ʻe taʻe malava ke fakamoʻui ʻe he Fakalelei lahi mo e ʻofa ʻa Kalaisí.”26 Kuo fakahā ʻe he ongo tuofāfiné ni, ha sīpinga maʻongoʻonga ʻo e ʻofá mo e faʻa fakamolemolé. Kuó ne fakaʻatā e Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ke ʻaonga ʻi heʻena moʻuí.

Fakakaukau ki he Fakamoʻuí ʻi he Ngoue ko Ketisemaní lolotonga ko ia e Fakaleleí, ʻi Heʻene mamahi lahi ʻo tafe ʻa e totó ʻi he ava kotoa ʻo Hono kilí.27 Naʻe kau ʻi Heʻene tautapa ki Heʻene Tamaí ʻa e foʻi lea ko e ʻApā.28 ʻE lava ke fakaʻuhingaʻi ʻeni ko e tangi ʻa ha foha ʻoku faingataʻaʻia ki heʻene tamaí: “ʻA ʻeku Tamai, kapau ʻe faʻa fai, pea ʻave ʻa e ipú ni ʻiate au: kae ʻoua naʻa faʻiteliha pē au, ka ko koe pē.”29 ʻOku ou fakamoʻoni ʻoku fālute ʻe he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí ʻa e ngaahi ʻahiʻahi mo e faingataʻaʻia kotoa pē te tau aʻusia ʻi he moʻuí ni. ʻI he taimi te tau ongoʻi ke tau pehē ai, “Fakaʻamu pē ke ke ʻiloʻi, ʻoku ou faingataʻaʻiá,” ʻe lava ke tau maʻu ha ʻilo fakapapau ʻokú Ne ʻi ai, pea ʻoku tau malu ʻi Hono toʻukupu ʻofá.

ʻI he taimi naʻe fehuʻi ai ki hotau Palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní, ʻi hono ʻaho fāʻeleʻí ʻi he māhina ko ʻAokosí, pe ko e hā e meʻaʻofa lelei taha ʻe lava ʻe he kāingalotu ʻo māmaní ʻo foaki kiate iá, naʻá ne pehē mai ʻo ʻikai ha toe momou, “Fekumi ki ha taha ʻoku faingataʻaʻia, … pea fai ha meʻa maʻanautolu.”30

ʻOku ou kau fakataha mo kimoutolu ʻi he houngaʻia taʻengata, kia Sīsū Kalaisi ko e fai fakahaofi ʻo e faʻahinga ʻo e tangatá. ʻOku ou fakamoʻoni ko Ia ʻa e Fakamoʻui mo e Huhuʻi ʻo māmaní. ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisi, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. T&F 121:1, 7–8.

  2. Vakai, 2 Nīfai 2:11.

  3. ʻĒpalahame 3:25.

  4. Harold B. Lee, The Fall of Man, (lea naʻe fai ki he kau faiako semineli mo ʻinisititiutí, June 23, 1954).

  5. Charles Dickens, A Tale of Two Cities (Signet Classic, 1977), 13.

  6. Vakai, 2 Nīfai 2:15–16.

  7. Neal A. Maxwell, “Kātekina Lelei,” Liahona, ʻEpeleli 1999, 12.

  8. Vakai, T&F 19:2–3 ; 133:64.

  9. Vakai, T&F 133:62 ; 14:7 ; Sione 17:3.

  10. A Woman’s View: Helen Mar Whitney’s Reminiscences of Early Church History, ed. Jeni Broberg Holzapfel mo Richard Neitzel Holzapfel (1997), 329–30.

  11. Bathsheba W. Smith, Autobiography, ed. Alice Merrill Horne, typescript, 15, ʻo hangē ko hono toʻo mei he Maurine Jensen Proctor and Scot Facer Proctor, photo essay, “Joseph, Joseph, Joseph: The Temple Has Returned to Nauvoo, Part 4, ‘Lift Up Thine Eyes,’ ” Meridian Magazine, 2002, http:/www.meridianmagazine.com/ photoessay/020522nauvoo/020522 nauvoo3.html.

  12. Vakai, ʻEta 12:6.

  13. Vakai, Whitney, 491.

  14. Vakai, Heidi Swinton, “I Gently Closed the Door,” ʻi he Heroines of the Restoration, ed. Barbara B. Smith and Blythe Darlyn Thatcher (1997), 134.

  15. Bathsheba W. Smith, ʻi he Heroines of the Restoration, 134.

  16. Ngaahi Akonaki ʻa e Kau Palesiteni ʻo e Siasí: Pilikihami ʻIongi, (Tohi lēsoni ʻa e Lakanga Taulaʻeiki Faka-Melekisētekí mo e Fineʻofá, 1997), 209.

  17. Vakai, T&F 122:7.

  18. Vakai, Mātiu 5:45.

  19. ʻAlamā 7:12.

  20. Vakai, Sēnesi 41:29–31; Gordon B. Hinckley, “Ki he Kau Talavou mo e Kakai [Tangata] Lalahí,” Liahona, Sānuali 1999, 63.

  21. T&F 38:30.

  22. Vakai, 2 Nīfai 4:4.

  23. Vakai, ʻAlamā 36:30.

  24. Ngaahi Akonaki : Pilikihami ʻIongi, 209.

  25. T&F 68:6.

  26. Ellen Yeates, ko ha fakamatala fakataautaha naʻe fakahoko ʻi he Konifelenisi ʻa e Siteiki Kalanitesivila ʻIutaá, fakataha ʻo e efiafi ʻo e ʻaho Tokonaki, 16 Fēpueli, 2008.

  27. Vakai, T&F 19:18.

  28. Maʻake 14:36.

  29. Mātiu 26:39.

  30. Thomas S. Monson, hiki ʻi he Gerry Avant, “The Prophets Birthday: Milestone of 81,” Church News, Aug. 23, 2008, 4.