2008
ʻOku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí
Nōvema 2008


ʻOku Mau Talitali Lelei Kimoutolu ki he Konifelenisí

ʻOku tokaimaʻananga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakatāutaha mo ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālié, ʻi heʻetau ʻinasi he ngaahi polokalama ʻo e konifelenisi … ko ʻení.

ʻĪmisi
President Thomas S. Monson

Siʻi kāinga ʻofeina, hangē ʻoku maʻalifekina pē ʻa e taimí talu mei heʻetau feʻiloaki he māhina ʻe ono kuohilí. Ka ʻoku lahi ha ngaahi meʻa kuo hoko ʻi he laka kimuʻa mo taʻe tūkua e ngāue ʻa e ʻEikí.

Ko ha faingamālie lelei ia kiate au, fakataha mo hoku ongo tokoní mo ha Kau Taki Māʻolunga kehe, ke mau fakatapui ha temipale foʻou ʻe tolu; ʻi Kalitipa ʻi Palāsilá; Panamā Siti ʻi Panamā pea mo Tuini Folo ʻi ʻAitahoó—ʻo aʻu ai e lahi fakakātoa ʻo e ngaahi temipale ʻoku fakaʻaongaʻi he māmaní ki he temipale ʻe 128.

Naʻe fakahoko ha ngaahi faiva fakafonua fakaholomamata moʻoni ʻi he efiafi ki muʻa pea takitaha fakatapui e ngaahi temipale ko ʻení. ʻI Kalitipa ʻi Palāsilá, naʻe fakahoko ai ʻe he kāingalotu ʻe toko 4,330 mei he vahefonua ʻo e temipalé, pea tokoni ki ai ha kuaea ʻe toko 1,700 ha polokalama fakalaumālie ʻo fakafou ʻi he hivá, tauʻolungá mo e vitioó. Naʻe maʻopo e fuʻu fale mamataʻanga soka ne fai ai e polokalamá ʻi he kakaí. Naʻe angi māmālohi ʻa e matangí pea tuʻutuʻu-taufa pē. Ne u fai ha lotu fakalongolongo ʻo kole ki he Tamai Hēvaní ke Ne hangaifofonga ʻaloʻofa hifo kiate kinautolu ne nau faitōnunga he teuteu ke fakafiefiaʻi kimautolú pea ʻe maumau e teunga faivá mo e ngaahi faivá ʻo kapau ʻe tō mai ha ʻuha lōvai pe ko ha matangi mālohi. Naʻá Ne tali mai e lotu ko iá, pea naʻe toki tō ʻa e ʻuha lōvaí kimui ange he efiafi ko iá, hili ʻa e faivá.

Naʻe fakafōtunga e hisitōlia ʻo e Siasí ʻi Palāsilá, ʻe ha hiva mo ha tauʻolunga. Ko ha meʻa fakaholomamata ʻe taha ko hono fakatātaaʻi ko ia ʻo ʻEletā Sēmisi E. Fausi pea mo Viliami Kalani Pengikātá, ʻa ia ne na ngāue fakafaifekau ʻi Kalitipa ʻi he 1940. ʻI hono fakaʻaliʻali mai hona ʻū taá ʻi ha fuʻu laʻi lā lahi, naʻe mavava fiefia ʻa e matangá. Ko hono fakakātoá, ko ha polokalama nāunauʻia moʻoni ia.

ʻI Panamā Siti ʻi Panamaá, ʻi he efiafi ki muʻa pea fakatapui e temipalé, ne mau mamata ki ha toʻu tupu ʻe toko 900 ne nau fakataha mai mei ha ngaahi feituʻu kehekehe ʻo Panamaá. Ne nau teunga fakaʻofoʻofa mo lanu kehekehe ʻi heʻenau tauʻolunga mo faivaʻi ha ngaahi pōpoaki ʻo e fāmilí, fakafeohí pea mo e tuí. Ne mau toki ʻilo ko e taʻu ʻeni ʻe taha ʻenau ako faivá. Ne nau haʻu mei ha ngaahi feituʻu mamaʻo hangē ko e ʻOtu Motu Seni Palasí pea mo e vahefonua Senginolá ʻi he fakatokelau-hahake ʻo Panamaá. Naʻe feʻunga mo ha ʻaho ʻe tolu e fononga ʻi ʻuta mo tahi ʻa e toʻu tupu Seni Palasí ki he kolomuʻá. Naʻe fakaholomamata mo fakalaumālie moʻoni ʻa e polokalamá.

ʻI he teuteu atu ko ia ki hono fakatapui ʻo e temipale fakamuimuitahá ʻi Tuini Folo ʻi ʻAitahoó, naʻe langa ai ʻe he kāingalotu ʻo e Siasí he feituʻú ni ha fuʻu siteisi lahi ke faiʻanga faiva ʻi he malaʻe vaʻinga ʻi Fila ʻi ʻAitahoó, pea fakafonu musie e konga kelekelé ni pea teuteuʻi ia, ʻo kau ai ha fuʻu vaitō ke ne fakafofongaʻi ʻa e Vaitō Sasoné, ko ha mātanga ʻiloa ʻoku tuʻu ʻi ha maile ʻe ua (3 km) mei he temipale foʻoú. ʻI he efiafi ʻo e faivá, naʻe taʻataʻalo ai ha kau talavou mo ha kau finemui ʻe toko 3,200 ʻaki ha ʻū loufau lanu pulū mo hinehina, ʻo nau liliu ai e malaʻe vaʻinga ko ʻení ke hoko ko ha vaitafe maʻongoʻonga. Naʻe fakahingoa ia ko e “Vai Moʻuí,” mei he tohi ʻa Sione 4:10, 14, pea naʻe fakatahatahaʻi mai ʻe he kātoanga ko ʻení ha toʻu tupu mei ha ngaahi siteiki ʻe hongofulu mā fā ʻi he vāhenga ʻo e temipale foʻoú. Naʻa nau fakatātaaʻi, ʻo fakafou ʻi he hivá mo e tauʻolungá, ʻa e fakafalala ʻenau moʻui fakalaumālié ki he vai moʻui mei he Fakamoʻuí pea fakafalala ʻenau moʻui fakatuʻasinó, ki he fanga kiʻi matavai mo e vaitafe ʻi honau feituʻú. Ne langaki hake mo fakamāmaʻi ʻa kimautolu ko ia ne monūʻia ke mātā e polokalamá ni.

ʻOku ou poupou ki he faʻahinga polokalama peheé. ʻOku lava ke kau ai hotau toʻu tupú ki ha meʻa te nau maʻu ʻoku fakangalongataʻa moʻoni. He ʻikai toe ngalo ʻiate kinautolu ʻa e feohi fakakaungāmeʻa mo e ngaahi manatu ne nau maʻu mei aí.

ʻI he māhina katuʻú, ʻe toe fakatapui ai ʻa e Temipale Mekisikou Siti Mekisikoú, hili hano toe fakaleleiʻi lahi. ʻI he ngaahi māhina ka hoko maí, ʻe kakato ki ai hono langa ʻo ha ngaahi temipale kehe pea ʻe fakahoko leva hono takimamataʻi mo fakatapui kinautolu.

ʻOku ou fiefia ʻi he pongipongí ni ke fakahā atu ha ngaahi temipale foʻou ʻe nima ʻe langa ʻi he ngaahi feituʻu ko ʻení ʻi he ngaahi mahina mo e ngaahi taʻu ka hoko maí: Kilikali ʻi ʻAlapeta ʻi Kānatá; Kōtopa ʻi ʻĀsenitiná; pehē ki he feituʻu lalahi hangē ko Kenisesi Siti; Filatelifia ʻi Penisilivēniá pea mo Loma ʻi ʻĪtalí.

Siʻi kāinga ʻofeina, ʻoku hokohoko atu e fekumi ʻa ʻetau kau faifekaú he funga ʻo e māmaní, kiate kinautolu ko ia ʻoku fekumi ki he moʻoni ʻo e ongoongolelei ʻo Sīsū Kalaisí. ʻOku tupu lelei pē ʻa e Siasí; talu mei hono fokotuʻu ko ia he taʻu ʻe 178 kuohilí.

Ko ha faingamālie lelei kiate au he māhina ʻe ono kuohilí, ke u feʻiloaki ai mo ha kau taki mei he ngaahi fonuá mo ha kau fakafofonga fakapuleʻanga. Ko kinautolu kuo mau feʻiloakí, ʻoku nau ongoʻi ʻofa ki he Siasí mo hotau kāingalotú pea kuo nau poupou mo fietokoni. Ka ʻoku kei ʻi ai pē ha ngaahi feituʻu he māmaní ʻoku fakangatangata ai hotau mālohí pea ʻikai ngofua ke tau vahevahe tauʻatāina ai ʻa e ongoongoleleí. Hangē ko e lea ʻa Palesiteni Sipenisā W. Kimipolo he taʻu ʻe 32 kuohilí, ʻoku ou tapou kiate kimoutolu ke mou lotua ke fakaava mai e ngaahi feituʻu ko ʻení, ke tau lava ʻo vahevahe atu kiate kinautolu ʻa e fiefia ʻo e Ongoongoleleí. ʻI heʻetau lotu he taimi ko iá ko e tali ki he kole ʻa Palesiteni Kimipoló, ne tau mātā ai ha ngaahi mana lahi ʻi he hokohoko fakaava mai e ngaahi fonua, ʻa ia ne tāpuni ki muʻa ki he Siasí. ʻE toe hoko ha meʻa pehē pē ʻi heʻetau lotu ʻi he tuí.

Ko ia ʻe hoku kāinga ʻofeina, kuo tau omi ki hení ke fakahinohinoʻi mo ueʻi fakalaumālie kitautolu. ʻOku foʻou hamou niʻihi ki he Siasí. ʻOku mau talitali fiefia kimoutolu. ʻOku fefaʻuhi hamou niʻihi mo ha ngaahi palopalema, ngaahi faingataʻa, lotofoʻí pea mo e molé. ʻOku mau ʻofa atu mo lotua kimoutolu. ʻOku lahi ha ngaahi pōpoaki ʻe ʻoatu he ʻaho ʻe ua ko ʻeni ka hokó. ʻOku ou fie fakapapauʻi atu ko e kau tangata mo e kau fafine ko ia te nau leá, ne nau lotua ʻa e meʻa ke nau leaʻakí. Kuo tataki fakalaumālie mo ueʻi hake kinautolu ʻi heʻenau feinga ke maʻu e tokoni mo e fakahinohino ʻa e langí.

ʻOku tokaimaʻananga mai ʻa ʻetau Tamai Hēvaní kiate kitautolu fakatāutaha mo ʻetau ngaahi fie maʻú. ʻOfa ke fakafonu kitautolu ʻaki Hono Laumālié, ʻi heʻetau ʻinasi he ngaahi polokalama ʻo e Konifelenisi Lahi Fakavaeua-taʻu ko ʻeni hono 178 ʻo e Siasí. Ko ʻeku lotú ʻeni ʻi he loto fakamātoato moʻoni pea ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.