2008
Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ‘Okú ke Tu‘u Aí
Nōvema 2008


Hikiʻi Hake ʻa e Feituʻu ‘Okú ke Tu‘u Aí

ʻOku tuʻu e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi ha feituʻu makehe pea ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ko ia pē te ne lava ʻo faí.

ʻĪmisi
President Dieter F. Uchtdorf

Si‘i ngaahi tokoua ʻofeina, ko ha langilangi kiate au ke u kau fakataha mo kimoutolu ‘i he fakataha fakaemāmani lahi ko ‘eni ‘o e lakanga fakataula‘eikí. ‘Oku tau houngaʻia ke ʻi heni mo hotau palōfita ʻofeina ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoní pea mo Palesiteni ʻAealingi. ʻE ngaahi tokoua ʻoku mau fakamālō atu ʻi ho‘omou faivelengá mo e mālohi fakaeloto ‘oku mou ma‘ú. Ko ha faingamālie mo ha me‘a fakafiefia moʻoni kiate au ke kau atu ki he feohi fakatokouá ni.

Hikiʻi Hake ‘a e Feitu‘u ‘Okú ke Tu‘u Aí

‘I ha ngaahi ta‘u ki mu‘á ‘i hotau fale fakataha‘anga ‘i Taamisiteti ʻi Siamané, na‘e kole ai ki ha kau tangata ke nau hiki ha piano lahi mei he falelotú ki he holo faiʻanga faivá, ‘a ia na‘e fie ma‘u ki ha ako hiva. Na‘e ‘ikai ha taha ‘e taukei he ngāué ni, pea naʻe hangē ka ʻikai malava ke fai e ngāue ko ʻeni ko hono ‘ave ʻo e me‘angāue mamafá ni mei falelotu ki he holó. Ne ‘ilo ‘e he taha kotoa ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fie maʻu ʻo ha sino kaukaua ki he ngāué ni ka ʻe fie maʻu foki ke feongoongoi. Na‘e lahi e ngaahi fakakaukaú, ka naʻe halaʻatā ha fakakaukau ‘e lava ai e pianó ʻo hiki kae kei palanisi lelei pē. Naʻa nau toutou fokotu‘utu‘u e kau tangatá ʻo fakatatau mo honau mālohí, lōloá, pea mo e ta‘u motu‘á—ka ne ‘ikai pē hano ʻaonga.

ʻI he‘enau tu‘u takai ‘i he pianó mo e loto veiveiua ‘i he me‘a ke faí, ne lea mai hoku kaume‘a mamae ko Hano Lūsiní. Naʻá ne pehē ange, “Kau tangata, mou tu‘u ke vāvāofi pea hikiʻi hake ʻa e feitu‘u ‘oku mou tu‘u aí.”

Naʻe fuʻu ngali faingofua. Ka neongo ia, naʻa nau takitaha hiki he feitu‘u ne nau tu‘u aí, pea naʻe mavahe hake ʻa e pianó mei he falikí ki he holó, ʻo hangē naʻe ʻi ai hano mālohi pē ‘o‘oná. Ko e tali ia ki he palopalemá. Na‘e fie ma‘u pē ke nau tu‘u vāvāofi pea hikiʻi hake ʻa e feitu‘u na‘a nau tu‘u aí.

Kuó u fa‘a fakakaukau ki he kiʻi fakakaukau faingofua ʻa Misa Lūsiní, pea na‘á ku ofo ‘i he mo‘oni mahu‘ingá ni. ʻI he pō ní, ‘oku ou loto ke u tānaki atu ki he fakakaukau faingofua ko iá, “hikiʻi hake ‘a e feitu‘u ‘okú ke tu‘u aí.”

ʻOku Loto ha Niʻihi ke Taki kae Loto ha Ni‘ihi ke Unga

Neongo ‘oku hā ngali faingofua, ka ko ha tefitoʻi moʻoni mālohi ʻa e hikiʻi hake ‘o e feitu‘u ‘oku tau tu‘u aí. ʻOku tokolahi ha kau ma‘u lakanga fakataula‘eiki ʻoku mau maheni ‘oku nau mo‘ui‘aki e tefito‘i mo‘oni ko ‘ení. ‘Oku nau vēkeveke ke pelu hake ʻa e nima honau soté ka nau ngāue, ʻo tatau ai pē pe ko e hā e ngāue ko iá. ‘Oku nau fakahoko faivelenga honau fatongia fakataula‘eikí. ‘Oku nau ngāue‘i honau ngaahi uiui‘í. ‘Oku nau tauhi ki he ‘Eikí ‘aki ‘enau tokoni ki he ni‘ihi kehé. ‘Oku nau tu‘u vāvāofi ʻo hikiʻi hake ‘a e feitu‘u ‘oku nau tu‘u aí.

Ka neongo ia, ʻoku ʻi ai foki mo ha niʻihi ʻoku nau fefaʻuhi mo e fakakaukau ko ‘ení. Pea ko e taimi ʻoku nau fai ai ʻení, ‘oku nau kau ai ki ha taha ‘o e ongo kulupu ko ‘ení: ko ha kakai ‘oku loto ke taki, pe loto ha niʻihi ke unga. ‘Oku nau holi ki he kalauní pe unga ʻi ha ʻanaʻi maka.

Ko Kinautolu ‘Oku Feinga ke Takí

ʻOku ongoʻi ʻe he niʻihi ‘oku fie takí, te nau malava ke ngāue ‘o lahi ange ‘i he meʻa ‘oku nau lolotonga ‘i aí. ‘E fakakaukau ha ni‘ihi ‘o pehē, “Ne u mei lava ʻo fai ha ngāue ʻoku lahi angé ʻo kapau na‘á ku pīsope.” ‘Oku nau tui ʻoku mahulu ange honau iví ʻi honau uiui‘í. Tokua kapau na‘á nau ‘i ha lakanga fakatakimu‘a mahu‘inga, na‘a nau mei ngāue mālohi ke fakahoko ha liliu. Ka ʻoku nau fifili, “Ko e hā ha lelei te u fai ʻi heʻeku hoko pē ko ha faiako fakaʻapi, pe ko ha tokoni ki he palesiteni kaumātuʻá?”

Ko e Niʻihi ʻOku Feinga Ke Ungá

Ko e niʻihi ʻoku ungá, te nau ala ongoʻi ʻoku nau fuʻu femoʻuekina ke fua fatongia he Siasí. Ka fie maʻu ke fakamaʻa e falelotú, pe ko e taimi ʻe fie maʻu tokoni ai e fāmili Fīnaú, pe ko e taimi ʻoku ui ai kinautolu ʻe he pīsopé ke faiako ʻi ha kalasí, hangē kuo ʻosi ʻi ai pē ʻenau tali ʻanautolu ia ki ai.

ʻI he taʻu ʻe uofulu kuo hilí, naʻe vahevahe ai ʻe Palesiteni ʻEselā Tafi Penisoni ha ngaahi fakamatala mei he kau pīsopé mo e kau palesiteni fakasiteikí ʻo pehē ʻoku ʻi ai ha kāingalotu ʻe niʻihi ʻoku “ʻikai ke nau tali ha uiuiʻi ke ngāue, koeʻuhí koā ʻoku nau ʻfuʻu femoʻuekina’ pe ʻoku ‘ ʻikai hanau taimi.’ ʻOku ʻi ai ha niʻihi ia ʻoku nau tali ʻa e uiuiʻí, ka ʻoku ʻikai pē ke nau ngāueʻi ʻa e uiuiʻi ko iá.”

Naʻe hoko atu ʻa Palesiteni Penisoni ʻo pehē: “ʻOku ʻamanaki mai e ʻEikí ke ʻi ai hatau uiuiʻi ʻi Hono Siasí, ke faitāpuekina ai e niʻihi kehé ʻaki hotau ngaahi talenití mo hotau ivi tākiekiná.”1

Ko e meʻa ngali kehé ia, he ʻoku meimei ke tatau pē ʻa e tupuʻanga ʻo e ongo ʻulungaangá ni—ʻa e feinga ke taki pe feinga ke ungá—ʻa ia ko e siokitá.

Ko Ha Founga Lelei Ange

ʻOku ʻi ai ha founga lelei ange naʻe akoʻi tonu mai ʻe he Fakamoʻuí: “Pea ko ia ia ʻoku loto ke ʻeiki ʻiate kimoutolú, ʻe hoko ia ko hoʻomou tamaioʻeiki.’’2

ʻI he taimi ʻoku tau feinga ai ke tokoni ki he niʻihi kehé, ʻoku fakalotoa ai kitautolu ʻe he ʻofa faka-Kalaisí kae ʻikai ko e siokitá; ʻoku tau hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí. Ko e founga ʻeni naʻe moʻuiʻaki ʻe Sīsū Kalaisí, pea ko e founga moʻui ia kuo pau ke muimui ki ai ha tangata maʻu lakanga fakataulaʻeikí. Naʻe ʻikai tokanga e ʻEikí ia ki he langilangi ʻa e tangatá; pea neongo ne talaʻofa ange ʻe Sētane ʻa e ngaahi puleʻangá mo e nāunau ʻo e māmaní, ka naʻe fakasītuʻaʻi kakato ia ʻe he ʻEikí ʻi he vave tahá.3 ʻOku pau pē naʻe ongoʻi ongosia mo mafasia ʻa e ʻEikí ʻi Heʻene moʻuí kotoa, ʻo siʻi hano kiʻi taimi fakatāutaha; ka naʻá Ne faingamālie maʻu pē ke tokoni ki he mahakí, loto mamahí pea mo e tukuhāusiá.

Neongo e faʻifaʻitakiʻanga fungani ko ʻení, ka ʻoku tau faʻa hehema ngofua mo femoʻuekina he kumi ki he fakalangilangi ʻa e tangatá, kae ʻikai ke tau tauhi ki he ʻEikí ʻaki hotau iví, ʻatamaí, mo e mālohí kotoa.

ʻE ngaahi tokoua, ʻi he taimi te tau tutuʻu ai he ʻao ʻo e ʻEikí ke fakamāuʻi kitautolú, ʻoku mou pehē nai te Ne tokanga mai ki he ngaahi lakanga ne tau maʻu ʻi he māmaní pe ʻi he Siasí? ʻOku mou pehē ʻe toe mahuʻinga ange ha lakanga kiate Ia ka ko ʻetau hoko ko ia ko e “husepānití,” “tamaí,” pe “maʻu lakanga fakataulaʻeikí”? ʻOku mou pehē te Ne tokanga mai koā pe naʻa tau femoʻuekina, pe ko e ngaahi fakataha mahuʻinga ʻe fiha naʻa tau kau aí? ʻOku mou pehē koā ko ha ʻuhinga lelei ʻa e ʻikai ke tau fakamoleki ha taimi feʻunga mo hotau uaifí mo e fāmilí koeʻuhí he naʻa tau fakafemoʻuekina he ngaahi fakatahá?

ʻOku kehe ʻaupito e fakamaau ia ʻa e ʻEikí mei heʻetau fakamāú. ʻOku hōifua Ia ki he tamaioʻeiki anga fakaʻeiʻeikí, kae ʻikai ko ia ʻoku fie ʻeikí.

Ko kinautolu ko ia ʻoku maʻulalo he moʻui ní, te nau tui e ngaahi kalauni ʻo e nāunaú ʻi he maama kahaʻú. Naʻe akoʻi tonu mai ʻe Sīsū ʻa e tokāteline ko ʻení ʻi Heʻene fai e talanoa ki he tangata maʻukoloa naʻe kofu ngingila mo tupenu mahuʻingá, pea kai meʻakai lelei he ʻaho kotoá, kae siʻi tufitufi pē ʻe he paea ko Lāsalosí ʻa e momo mei he tēpile ʻa e koloaʻiá. ʻI he maama hokó, naʻe hā nāunauʻia mai ʻa Lāsalosi, fakataha mo ʻEpalahame, kae lī ʻa e tangata maʻukoloá ki heli, ʻa ia naʻe hanga hake mei ai hono matá ʻi he mamahi.4

Ko e Sīpinga ʻa Sione Lou Moilí

‘Oku faka‘ilonga‘i he ta‘u ni e taʻu ‘e 200 hono fāʻeleʻi ‘o Sione Lou Moilí. Naʻe papi ului mai ʻa Sione ki he Siasí pea naʻá ne tukuange hono ‘apí ‘i ‘Ingilani ka ne fononga mai ki he Teleʻa Sōlekí, fakataha mo ha kulupu toho saliote. Naʻá ne langa ha ʻapi maʻa hono fāmilí ʻi ha kiʻi kolo he teleʻa hoko mai ki Sōleki Sití. Ko Sioné ko ha tokotaha tā maka tongitongi mataotao pea koeʻuhi ko ʻene taukei ko ʻení, ko ia ne kole ange ai ke ne ngāue he Temipale Sōlekí.

Naʻe mavahe ʻa Sione he Mōnite kotoa pē mei hono ʻapí he taimi ua hengihengí peá ne lue ʻi ha houa ʻe ono ke aʻu ki he ngāué he taimi totonú. ʻI he Falaité, naʻá ne mavahe mei he ngāué he 5 efiafi peá ne lue lalo ʻo toki meimei aʻu ki hono ʻapí kuo tuʻuapō. Naʻá ne fai pehē ʻi he taʻu ki he taʻu.

ʻI he ʻaho ʻe taha, lolotonga ʻene ngāue hono ʻapí, naʻe ʻakahi ʻe ha pulu hono tuí ʻo hoko ai ha fasi fakatuʻutāmaki. Koeʻuhí naʻe ʻikai ha tokoni fakafaitoʻo ʻe malava ke fai, naʻe pau ai ke tuʻusi hono vaʻé. Ne hanga leva ʻe he fāmilí ʻo Sioné, pehē ki hono ngaahi kaumeʻá ʻo haʻi ia ki ha matapā, kae tuʻusi ʻaki ha kili hono vaʻé, ʻi lalo hifo pē hono tuí.

Neongo e tafa fakamamahí ni, ka naʻe kamata pē ke moʻui hono vaʻé. ʻI he lava pē ʻa Sione ʻo tangutu hake hono mohengá, naʻá ne kamata tā leva hano vaʻe loi ʻaki ha vaʻakau, pea ʻai mo hano foʻi hoko ʻi he tuʻunga vaʻé. Naʻe mamahi ʻaupito ke tuʻu ʻaki e vaʻe loí ni, ka naʻe ʻikai ke foʻi ʻa Sione ko ia naʻá ne tātānaki pē hano ivi kae ʻoua kuó ne lava ʻo lue lalo he fononga maile ʻe 22 ki he Temipale Sōlekí ʻi he uike takitaha ke hoko atu ʻene ngāué.

Naʻe tongitongi ʻaki ʻe Sione hono nimá ʻa e kupuʻi lea ko e “Māʻoniʻoni ki he ʻEikí,” ʻa ia ʻoku tuʻu he ʻahó ni ko e fakaʻilonga koula kiate kinautolu ʻoku ʻaʻahi mai ki he Temipale Sōlekí.5

Ne ʻikai fai ʻe Sione ʻa e meʻá ni koeʻuhí ko e fakamālō ʻa e tangatá. Pea naʻe ʻikai ke ne kalo mei hono fatongiá, neongo ne ʻi ai ʻene ʻuhinga lelei ke fai pehē. Naʻá ne ʻiloʻi e meʻa ne ʻamanaki mai e ʻEikí ke ne faí.

Hili ha ngaahi taʻu lahi mei ai, naʻe uiuiʻi ʻa e mokopuna tangata ʻo Sione ko Henelī D. Moilí ki he Kōlomu ʻo e Kau ʻAposetolo ʻe Toko Hongofulu Mā Uá, peá ne aʻu foki ʻo hoko ko ha mēmipa ʻo e Kau Palesitenisī ʻUluakí. Naʻe fua ʻe Palesiteni Moili hono fatongiá ʻi he ongo uiuiʻi ko ʻení ʻi he lāngilangi, ka neongo e ʻilo lahia e ngāue naʻe fai ʻe heʻene kui ko Sioné, naʻe kei fakahōifua tatau pē kinaua ia ki he ʻEikí. Kuo hoko ʻa e ʻulungāanga ʻo Sioné, ʻa e tukufakaholo ʻo ʻene feilaulaú, ko ha fuka ʻo e faivelengá mo ha tūhulu ʻo e faifatongiá ki hono fāmilí pea mo e Siasí foki. Naʻe mahino kia Sione Lou Moili ʻa e ʻuhinga ʻo e “hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻokú ke tuʻu aí.”

Ko e Tā Sīpinga ʻo e Kau Tau ʻe Toko 2,000 ʻa Hilamaní

ʻOku tātātaha ke hoko ʻa e fakalangilangi fakafoʻituituí, ko ha fakaʻilonga ʻo e mahuʻinga ʻo ʻetau tokoní. Hangē ko ʻení, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi ha hingoa ʻe taha ʻo e ngaahi foha ʻe toko 2,000 ʻo Hilamaní. Naʻe ʻikai fakahā mai honau hingoa fakafoʻituituí. Ka ʻi heʻenau hoko ko ha falukunga kakaí, ʻe manatua maʻu pē kinautolu ko ʻenau faitotonú mo e lototoʻá pea mo e loto vilitaki ke ngāué. Naʻa nau mafeia fakataha ʻa e meʻa naʻe ʻikai ke nau mei malava ʻo fai fakafoʻituituí.

ʻE hoku ngaahi tokoua ʻo e lakanga fakataulaʻeikí, ko ha lēsoni ʻeni kiate kitautolu. ‘I he taimi ʻoku tau tuʻu vāvāofi fakataha ai ʻo hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí, ʻi he taimi ʻoku tau tokanga ange ai ki he lāngilangi ʻo e puleʻanga ʻo e ʻOtuá kae ʻikai ko hotau ngeiá pe fiefiá, ʻe lahi ange ai e ngaahi meʻa te tau lavaʻí.

Ko e Uiuiʻi Kotoa pē Ko ha Faingamālie ia ke Tokoni pea Tupulaki

ʻOku ʻikai ha uiuiʻi ia ʻe maʻulalo ke tau fua. ʻOku ʻomi ʻe he uiuiʻi kotoa pē ha faingamālie ke tau tokoni mo tupulaki ai. Naʻe fokotuʻutuʻu ʻe he ʻEikí ʻa e Siasí ʻi ha founga ʻe maʻu ai ʻe he tokotaha kotoa pē ha faingamālie ke tokoni, ʻa ia ʻe iku ia ki he tupulaki fakalaumālie fakafoʻituituí. Neongo pe ko e hā ho uiuiʻí, ʻoku ou tapou atu ke ke lau ia ko ha faingamālie ke ʻoua naʻa ngata pē ʻi hoʻo fakamālohia mo faitāpuekina ai e niʻihi kehé, ka te ke aʻu ai ki he tuʻunga ʻoku finangalo e Tamai Hēvaní ke ke aʻusiá.

ʻI heʻeku ʻaʻahi ki he ngaahi siteiki ʻo Saioné ke toe fokotuʻutuʻu ha kau palesitenisī fakasiteikí, naʻá ku faʻa ofo he taimi ʻe niʻihi he lolotonga ha ʻinitaviu, kuo fakahā mai ʻe ha tangata ia kuó ne maʻu ha ueʻi fakalaumālie te ne kau he kau palesitenisī foʻoú.

Naʻe ʻikai ke u fakapapauʻi pe ko e hā ʻeku talí he taimi ne u fuofua fanongo ai ki he meʻá ni.

Ne kiʻi fuofuoloa pea toki ʻomai ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ʻa e mahinó kiate au. ʻOku ou tui ʻoku ʻi ai ha uiuiʻi mei he ʻEikí ki he tangata takitaha. Ko e taimi ʻe niʻihi ʻokú Ne ʻomai ha ueʻi fakalaumālie ʻo fakahā mai ai ʻoku tau taau ke maʻu ha uiuiʻi makehe. Ko ha tāpuaki fakalaumālie ʻeni, ʻa ia ko ha ʻaloʻofa ongongofua mei he ʻOtuá.

Ka ko e taimi ʻe niʻihi ʻoku ʻikai ke tau fanongo kakato ki he meʻa ʻoku fakahā mai ʻe he ʻEikí kiate kitautolú. Mahalo te Ne folofola mai, “Neongo hoʻo taau ki he fatongia ko ʻení ka ʻoku ʻikai ko e uiuiʻi ʻeni ia kuó u fili maʻaú. Ka ʻoku ou fakaʻamú ke ke hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻokú ke tuʻu aí.” ʻOku ʻafioʻi ʻe he ʻOtuá ʻa e meʻa ʻoku lelei taha kiate kitautolú.

Ko ha Fatongia ko Koe Pē Te Ke Lava ʻo Fuá

ʻOku tuʻu e tokotaha maʻu lakanga fakataulaʻeiki kotoa pē ʻi ha feituʻu makehe pea ʻoku ʻi ai ha fatongia mahuʻinga ko ia pē te ne lava ʻo faí.

Kuo tau ʻosi fanongo kotoa pē ʻi he ngaahi talanoa ʻo kau ki he ngaahi ʻaʻahi ʻa Palesiteni Monisoní pea mo ʻene faitāpuekina ʻa e kau toulekeleká mo e mahamahakí, ʻo ne tokonaki maʻa ʻenau ngaahi fie maʻú mo ʻoange kiate kinautolu ʻa e fiefiá, fakafiemālié pea mo e ʻofá. ʻOku ʻi ai ha ʻulungāanga fakanatula ʻo Palesiteni Monisoni ʻoku faingofua ai ki he kakaí ke nau ongoʻi fiefia he feohi mo iá. ʻIkai ko ha meʻa fakafiefia ia kapau ʻe lava ke ʻaʻahi mo tokangaʻi ʻe Palesiteni Monisoni e fāmili kotoa pē ʻi he Siasí?

Ko e moʻoni ia. Ka he ʻikai ke ne lava—pea ʻoku ʻikai totonu ke ne fai pehē. Kuo ʻikai kole ange ʻe he ʻEikí ke ne fai ia. Ka kuo kole mai e ʻEikí ʻi heʻetau hoko ko e faiako fakaʻapí, ke tau ʻofa mo tokangaʻi ʻa e ngaahi fāmili kuo vahe maí. Kuo ʻikai kole mai e ʻEikí ia kia Palesiteni Monisoni ke ne fokotuʻutuʻu mo tataki ʻetau efiafi fakafāmili ʻi ʻapí. Ko hono finangaló ke tau fai ʻeni, ʻi heʻetau hoko ko e ngaahi tamaí.

Mahalo te ke ongoʻi ʻoku ʻi ai ha niʻihi ia te nau mei malava ange ʻe kinautolu ʻo fakahoko pea nau taukei ange ke fua ho ngaahi fatongiá, ʻo lelei ange ia ʻiate koe, ka naʻe ʻi ai hono ʻuhinga ne ʻoatu ai ʻe he ʻEikí ho ngaahi fatongiá. Mahalo ʻoku ʻi ai ha kakai mo ha ngaahi loto, ko koe tokotaha pē te ke lava ʻo tokoniʻi mo tākiekiná. Mahalo he ʻikai toe lava ʻe ha taha kehe ia ʻo fakahoko tatau ia mo koe.

ʻOku kole mai ʻe heʻetau Tamai Hēvaní ke tau fakafofongaʻi Ia ʻi he ngāue fakaʻeiʻeiki ko e ala atu ʻo faitāpuekina e moʻui ʻa ʻEne fānaú. ʻOkú Ne kole mai ke tau tuʻu maʻu mo e mālohi ʻo e lakanga fakataulaʻeikí ʻi hotau lotó mo e laumālié pea fai hotau lelei tahá ʻi he uiuiʻi ʻoku tau lolotonga maʻú.

ʻE ngaahi tokoua, neongo hoʻomou mālohí ka he ʻikai pea ʻoku ʻikai totonu ke ke hiki tokotaha ha piano. Pea he ʻikai foki lava ia ʻe ha taha ʻiate kitautolu pea ʻoku ʻikai totonu ke tau ʻunuakiʻi tokotaha pē e ngāue ʻa e ʻEikí. Ka ʻo kapau te tau tuʻu vāvāofi fakataha ʻi he feituʻu kuo fili ʻe he ʻEikí pea tau hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí, he ʻikai ha faʻahinga meʻa ia te ne lava ʻo taʻofi e ngāue fakaʻotuá ni mei heʻene kaka ki ʻolungá mo laka ki muʻá.

ʻE ngaahi tokoua, tau sītuʻa muʻa mei he ngāue sio tuʻungá pea mo e kalo mei he ngāué.

ʻOfa ke tau manatuʻi maʻu pē ʻa e lēsoni mahuʻinga ko ʻení, ʻoku tau hoko ko e kau toʻo fuka ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, pea ʻoku poupouʻi hake kitautolu ʻe he Laumālie Māʻoniʻoni ʻo e ʻOtuá, ke tau faivelenga mo faitotonu ki he ngataʻangá pea tau takitaha tukupā mateaki muʻa ke foaki e kotoa ʻetau moʻuí ki he taumuʻa ʻo Saioné pea haʻi kitautolu ʻaki ʻa e fuakava ke tau tuʻu vāofi fakataha pea hikiʻi hake ʻa e feituʻu ʻoku tau tuʻu aí.

Ko ʻeku lotú ʻeni pea ʻoku ou ʻoatu ʻa ʻeku tāpuakí mo ʻeku ʻofá, ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. The Teachings of Ezra Taft Benson (1988), 451–52; vakai foki, Ensign, “Provo Tabernacle Rededicated,” Dec. 1986,70.

  2. Mātiu 20:27.

  3. Vakai kia Mātiu 4:8–10.

  4. Vakai kia Luke 16:19–31.

  5. ʻI he Gene A. Sessions, ed., “Biographies and Reminnscences from the James Henry Moyle Collection,” typescript, Church Archives, The Church of Jesus Christ of Latter-day saints, 203.