2008
Ke Taha Hotau Lotó
Nōvema 2008


Ke Taha Hotau Lotó

ʻE lava ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ha faʻahinga taumuʻa pē ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te nau taha ai ʻi he māʻoniʻoní.

ʻĪmisi
President Henry B. Eyring

ʻE hoku kāinga ʻofeina, ko ha meʻa fakafiefia ia ke fakataha mo kimoutolu ʻi he pongipongi Sāpaté ni. ʻOku tau moʻui ʻi ha ngaahi tūkunga kehekehe. Kuo tau haʻu mei he puleʻanga kotoa pē mo ha puipuituʻa fakalotu kehekehe ki he puleʻanga ʻo e ʻOtuá. Pea ʻe vave ʻa e tānaki ne ʻosi fai hono kikiteʻí.

ʻOku tau mamata ki he fakautuutu ʻo e fepakipaki ʻi he vahaʻa ʻo e kakai ʻi he māmaní. ʻE lava ke uesia kitautolu ʻe he ngaahi mavahevahe mo e faikehekehe ko iá. Ko e ʻuhinga ia ʻo ʻeku pōpoaki ʻo e ʻamanaki lelei he ʻaho ní, ʻe hoko mai ha ʻaho lahi ʻo e uouangatahá. ʻE toe hāʻele mai ʻa Sihova ko e ʻEikí ke nofo mo kinautolu ʻe hoko ko Hono kakaí pea te Ne ʻilo ʻoku nau uouangataha, loto taha, pea taha mo Ia pea mo ʻetau Tamai Hēvaní.

Kuo tuʻo lahi hoʻomou fanongo ki heʻeku ʻoatu ʻa e pōpoaki ʻo e uouangatahá. Mahalo te u toe lea ʻaki pē ia ʻi he kahaʻú. Kuó u fanongo hono lea ʻaki ia ʻe he palōfita kotoa ʻa e ʻOtuá ʻi heʻeku moʻuí. Ko e pōpoaki fakaʻosi ʻoku ou manatuʻi ne fai ʻe Palesiteni Tēvita O. Makeí naʻá ne kole mai ai ke tau uouangataha. Kuo kole mai maʻu pē e kau palōfita ʻa e ʻEikí ke tau uouangataha. ʻE toe lahi ange hono fie maʻu ke tau maʻu e meʻaʻofa mo e tukupā ke puke maʻu ia ʻi he ngaahi ʻaho ka hoko maí, ʻa ia te tau mateuteu ai ki hotau ikuʻanga nāunauʻiá.

Ko ʻeku pōpoaki ʻeni ʻo e ʻamanaki leleí, he ʻoku tau lelei ange. ʻOku kolea ʻe he ngaahi tamaí mo e faʻeé ke uouangataha honau ngaahi ʻapí pea ʻoku tali e ngaahi lotu ko iá. ʻOku lotu fakataha e ngaahi fāmilí ʻi he efiafi mo e pongipongi. Ne fakaafeʻi au ʻe ha fāmili heʻeku nofo ʻi honau ʻapí ke mau lotu pea mau toki mohé. Naʻe fai e lotú ʻe he kiʻi tamasiʻi siʻisiʻi tahá. Naʻá ne lotua e tokotaha kotoa pē ʻi he fāmilí, ʻo ne lea ʻaki honau hingoá, ʻo hangē ha pēteliaké. Ne u ʻāʻā hake leva ke u sio ki he mata ʻo e fānaú mo e ongomātuʻá. Ne u lava ʻo tala ne nau fakatahaʻi ʻenau tuí mo honau ngaahi lotó ʻi he lotu ʻa e kiʻi tamasiʻí ni.

Ne lotu fakataha ha kau Fineʻofa kimuí ni mai ko e teuteu ki heʻenau fuofua ʻaʻahi ki ha uitou kei siʻi ne mate fakafokifā hono husepānití. Ne nau fie ʻilo ki he meʻa ke faí mo e founga te nau ngāue fakataha ai ke tokoni ʻi hono teuteuʻi e ʻapí ki he fāmilí mo e kaungāmeʻa ʻe ō mai ki he meʻafakaʻeikí. Ne nau fie ʻilo pe ko e hā e lea fakafiemālie te nau lea ʻaki maʻá e ʻEikí. Ne tali ʻenau lotú. ʻI heʻenau aʻu atu ki he ʻapí, ne fai ʻe he fefine takitaha ha ngāue. Ne vave e maau ʻa e falé ʻo fakameʻapangoʻia e kau fafine ʻe niʻihi he ʻikai lahi ange e meʻa ke faí. Naʻe fai mo ha ngaahi lea fakafiemālie naʻe tō lelei. Naʻa nau fai e ngāue ʻa e ʻEikí ʻi he uouangataha, ʻi he loto taha.

Kuo mou ʻosi mamata, hangē pē ko aú, ki hono fakamoʻoniʻi ʻoku tau ngaʻunu atu ke tau taha pē. ʻOku foaki kiate kitautolu ʻa e mana ʻo e uouangatahá ʻi heʻetau lotua mo ngāue ki ai ʻi he founga ʻa e ʻEikí. ʻE hoko ʻo taha hotau lotó ʻi he uouangataha. Kuo talaʻofa ʻaki ʻe he ʻOtuá ʻa e tāpuaki ko iá ki Hono Kāingalotu faivelengá neongo e kehekehe honau puipuituʻá mo e fepakipaki ʻoku hoko takatakai ʻiate kinautolú. Naʻá Ne lotua ʻEne kau ākongá mo kitautolu foki ʻi Heʻene kole ki Heʻene Tamaí, ke tau taha pē.1

ʻOku ʻuhinga tatau pē ʻetau lotu ʻo kolea e tāpuaki ko iá mo e ʻuhinga ʻoku foaki mai ai ʻe he Tamaí. ʻOku tau ʻilo mei he ngaahi meʻa kuo tau aʻusiá ʻoku maʻu ʻa e fiefiá ʻi he taimi ʻoku tāpuakiʻi ai kitautolu ʻaki ʻa e uouangatahá. ʻI heʻetau hoko ko e fānau fakalaumālie ʻa ʻetau Tamai Hēvaní, ʻoku tau holi ai ke maʻu ʻa e fiefia ne tau maʻu fakataha mo Ia ʻi he moʻui ki muʻa he moʻui ní. ʻOkú Ne fie tali ʻetau fakaʻamu toputapu ko ia ke uouangatahá he ʻokú Ne ʻofa ʻiate kitautolu.

He ʻikai lava ke Ne foaki ia kiate kitautolu fakafoʻituitui. ʻOku ʻikai ke fakafoʻituitui ʻa e fiefia ʻi he uouangataha ʻokú Ne finangalo ke tuku kiate kitautolú. ʻOku ʻikai leva ha ofo ʻi he naʻinaʻi ʻa e ʻOtuá ke tau taha kae lava ke Ne tāpuakiʻi kitautolú. ʻOkú Ne finangalo ke tau fakataha ʻi ha ngaahi fāmili. Kuó Ne fokotuʻu ha ngaahi kalasi, uooti, mo e ngaahi kolo pea fekau ke tau faʻa fakataha. Ko hotau faingamālié ʻoku ʻi he ngaahi fakatahaʻanga ko ʻeni kuo fokotuʻutuʻu ʻe he ʻOtuá maʻatautolú. ʻE lava ke tau lotu ʻi he tui lahi pea ngāue ke maʻu ʻa e uouangataha ko ia te tau maʻu ai e fiefiá mo lahi ange ai hotau mālohi ke ngāué.

Naʻe talaʻofa ʻe he Fakamoʻuí ki he Kau Nīfai ʻe Toko Tolú ko honau fakapale fakaʻosi hili ʻenau ngāue faivelengá ko e fiefia fakataha mo Ia. Naʻá Ne folofola, “Te mou maʻu ʻa e kakato ʻo e fiefiá; pea te mou nofo hifo ʻi he puleʻanga ʻo ʻeku Tamaí; ʻio, ʻe kakato hoʻomou fiefiá ʻo hangē kuo foaki kiate au ʻe he Tamaí ʻa e fiefia kakató; pea te mou hangē pē ko aú, pea ʻoku ou hangē ko e Tamaí; pea ko e Tamaí pea mo au ʻokú ma taha pē.”2

Kuo tuku mai ʻe he ʻEikí ha ngaahi fakahinohino ke tau ʻiloʻi e meʻa ke fai ke maʻu ai ʻa e tāpuaki mo e fiefia ʻo ha uouangataha ʻoku lahi angé. ʻOku fakamatala e Tohi ʻa Molomoná ki hano lava ʻo fai ʻeni. Ne hoko ia ʻi he ngaahi Vai ʻo Molomoná ʻi he taimi ʻo ʻAlamaá. ʻOku hoko e meʻa naʻe fai ʻe he kakaí ʻi he ngaahi tūkunga faingataʻa mo fakatuʻutāmaki ko iá ko ha fakahinohino mo ha fakalotolahi kiate kitautolu.

Naʻe fakataumuʻa e meʻa kotoa naʻe ueʻi ʻa ʻAlamā mo hono kakaí ke nau faí ke tokoni ki he kakaí ke nau fili ke liliu honau lotó ʻi he Fakalelei ʻa Sīsū Kalaisí. Ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke foaki mai ai ʻe he ʻOtuá ʻa e tāpuaki ʻo e loto tahá.

ʻOku tau lau he tohi ʻa Mōsaiá ʻo pehē:

“Pea naʻe ui ʻa kinautolu ko e siasi ʻo e ʻOtuá, pe ko e siasi ʻo Kalaisí, ʻo fai atu mei he taimi ko iá. Pea naʻe hoko ʻo pehē ʻilonga ʻa kinautolu naʻe papitaiso ʻi he mālohi mo e mafai ʻo e ʻOtuá naʻe tānaki atu ʻa kinautolu ki hono siasí… .

“Pea naʻá ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau akonaki ʻaki ha meʻa ka ko e ngaahi meʻa pē kuó ne akonaki ʻakí, pea kuo lea ʻaki ʻe he ngutu ʻo e kau palōfita māʻoniʻoní.

“ʻIo, naʻá ne fekau foki kiate kinautolu ke ʻoua naʻa nau malanga ʻaki ha meʻa ka ko e fakatomala mo e tui ki he ʻEikí, ʻa ia kuó ne huhuʻi ʻa hono kakaí.

“Pea naʻá ne fekau kiate kinautolu ke ʻoua naʻa ʻi ai ha fakakikihi ʻiate kinautolu, ka ʻoku totonu ke nau sio ki muʻa ʻi he loto pē taha, ʻo maʻu ʻa e tui pē taha mo e papitaiso pē taha, pea ke taha honau lotó ʻi he uouangataha mo e feʻofoʻofani.

“Pea naʻe pehē ʻa ʻene fekau kiate kinautolu ke malangá. Pea naʻe pehē ʻa ʻenau hoko ko e fānau ʻa e ʻOtuá.”3

Ko hono ʻuhinga ia ne fekau ai ʻe ʻAlamā ki he kakaí ke nau akonaki ʻaki ʻa e tuí mo e fakatomalá. Ko hono ʻuhinga ia ʻoku haʻu ai ʻeku fānaú mo e ʻamanaki te u maʻu ha founga ʻi he lēsoni kotoa pē he efiafi fakafāmili ʻi ʻapí ke fakalotolahiʻi ʻaki ha taha ke ne fakamoʻoniʻi ʻa e Fakamoʻuí mo ʻEne ngāué. Naʻe faʻa fai ia ʻe he ongomātuʻá. Ne ma fakahoko lelei taha ʻeni ʻi heʻema ʻilo ha founga ke poupouʻi ʻaki e fānaú ke nau fai ia, ʻi haʻanau fai e lēsoní pe tali fehuʻi. ʻI he taimi naʻe fai ai ha fakamoʻoni fekauʻaki mo e Fakamoʻuí, naʻe fakamoʻoniʻi ange ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní. Ne mau ongoʻi ʻa e taha homau lotó ʻi he ngaahi efiafi ko iá.

Makehe mei he ngaahi ouaú, ʻoku ʻi ai ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻoku tau muimui ai ki ai heʻetau hoko ko ha kakaí, ke lahi ange ai ʻetau uouangatahá.

Ko e taha ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni ko iá ko e fakahaá. Ko e fakahaá ko e founga pē ia ʻe taha ʻe lava ke tau ʻilo mo muimui fakataha ai ki he finangalo ʻo e ʻEikí. ʻOku fie maʻu ki ai ha maama mei ʻolunga. ʻE fakamoʻoniʻi ia ʻe he Laumālie Māʻoniʻoní ki hotau lotó mo e loto ʻo kinautolu ʻoku tau feohí, ʻa e meʻa ʻoku totonu ke tau faí. Pea ʻi heʻetau tauhi ko ia ʻEne ngaahi fekaú, ʻe lava leva ke kafataha hotau ngaahi lotó.

Ko e tefitoʻi moʻoni hono ua ke fakahinohino ʻetau fakalakalaka ke tau hoko ʻo tahá ko e loto-fakatōkilaló. Ko e fielahí ʻa e fili ʻo e uouangatahá. Kuo mou mamata mo ongoʻi hono ngaahi nunuʻa koví. ʻI he ngaahi ʻaho siʻi kuo hilí ne u sio ai ki ha toko ua—kakai lelei—naʻe kamata ke na kiʻi fakakikihi. Ne kamata aki ʻena talanoa ki he meʻa naʻe moʻoní pea hoko ia ko ha feʻauhi pe ko hai naʻe totonú. Naʻe fakaʻau ke na leʻolahi. Kiʻi kamata ke kula hona matá. Naʻe ʻikai talanoaʻi ʻa e kaveingá kae kamata ke na talanoa pē kau kiate kinaua ke fakamoʻoniʻi hono ʻuhinga naʻe ngali totonu ange ai ʻena fakakaukaú neongo e meʻa ne na malavá mo hona puipuituʻá.

Naʻá ke mei ongoʻi ʻa e hohaʻa ne u ongoʻí. Kuo tau ʻosi mamata ʻi he ngaahi nunuʻa fakatupu ʻauha ʻo e ngaahi moveuveu fakamamahi pehení. ʻOku tau ʻiloʻi ha kakai kuo nau mavahe atu mei he Siasí ʻi ha loto mamahi tupu mei he fielahí.

Kae fakafiefia ʻeku mamata ki ha kau fakamelino poto tokolahi ange ʻoku nau fakaleleiʻi e ngaahi fakakikihi ʻoku hokó ki muʻa pea hoko ha maumau. ʻE lava pē ke ke hoko ko e tokotaha fakamelino ko iá, pe ʻokú ke kau ʻi he fepakipaki ʻoku hokó pe ko ha tokotaha mamata pē.

Ko e founga ʻe taha kuó u mamata hono fakahoko ai ʻení ko hono kumi ha meʻa ʻoku tau loto taha kotoa ki ai. Ke ke hoko ko e tokotaha fakamelino ko iá, ʻe fie maʻu ke ke tui ko e fānau kitautolu ʻa e ʻOtuá neongo hotau ngaahi faikehekehé, ko ia ai, ko e fē pē ha tafaʻaki ʻoku tau tuʻu mālohi ai, ʻe ʻi ai pē ha moʻoni ai. Ko e tokotaha fakamelino tuʻukimuʻá, ko e tokotaha ʻokú ne ʻomi ʻa e uouangatahá, ʻa e tokotaha ko ia ʻokú ne kumi ha founga ke tokoniʻi ʻaki e kakaí ke nau sio ki he moʻoni ʻoku nau ʻinasi aí. Ko e ngaahi moʻoni ko ia ʻoku tau ʻinasi aí, ʻoku mahuʻinga ange ia kiate kinautolu ʻi honau ngaahi faikehekehé. Te ke lava ʻo tokoniʻi pē koe mo e niʻihi kehé ke nau ʻiloʻi e makatuʻunga ko iá ʻo kapau te ke kole ha tokoni mei he ʻOtuá peá ke ngāue ke hoko ia. Te Ne tali hoʻo lotu ke tokoni ʻi he fakamelinó, ʻo hangē ko ʻEne tali ʻeku lotu ʻaʻakú.

ʻOku ʻaonga ʻa e tefitoʻi moʻoni tatau pē ʻi heʻetau faʻu ʻa e uouangatahá mo ha kakai mei ha ngaahi puipuituʻa ʻoku mātuʻaki kehe. Ko e ngaahi meʻa ko ia ʻoku faitatau ai e fānau ʻa e ʻOtuá, ʻoku mahulu ange ia ʻi honau ngaahi faikehekehé. Naʻa mo e ngaahi faikehekehé ʻe lau pē ia ko ha faingamālie. ʻE tokoniʻi kitautolu ʻe he ʻOtuá ke ʻoua naʻa tau lau ʻoku fakatupu ʻita honau faikehekehé kae hoko ia ko ha tokoni. ʻE lava ke tokoniʻi koe ʻe he ʻOtuá ke ke ʻiloʻi pea mahuʻingaʻia ʻi he meʻa ʻoku malava ʻe he tokotaha kehé ka ʻoku ʻikai ke ke malavá. Kuo tuʻo lahi hono tokoniʻi au ʻe he ʻEikí ke u mamata ki Heʻene angaʻofá ʻo tuku ke u feohi mo ha taha naʻe hoko e meʻa naʻá ne kehe aí ko e tokoni pē ia ne u fie maʻú. Ko e founga ia ne tokoniʻi ʻaki au ʻe he ʻEikí ke fakalahi ʻaki e meʻa ʻoku ou fie maʻu ke toe lelei ange ai ʻeku tokoni kiate Iá.

ʻOku hoko mai leva mo ha tefitoʻi moʻoni ʻe taha ʻo e uouangatahá. ʻA ia ko e felealeleiʻakí. Fakakaukau angé ki he taimi fakamuimui taha naʻe fehuʻi atu ai pe ʻoku fēfē e tuʻunga ʻoku ʻi ai ha taha ʻi ho fāmilí pe ʻi he Siasí. Ne laka he tuʻo tahá ʻene hoko kiate au he uike kuo ʻosí. ʻOku ʻi ai pē taimi kuo pau ke tau fakamāuʻi ai ha taha. ʻOku fie maʻu ʻi he taimi ʻe niʻihi ke tau fakahā e ngaahi fakamāu pehení. Ka ʻoku faʻa lahi ange pē ʻetau malava ke fai ha filí. Hangē pē ko ha ʻeke atu ʻe ha taha pe ko e hā hoʻo fakakaukau ki he pīsope foʻoú.

ʻI he fakaʻau ke lelei ange ʻetau feinga ke maʻu ʻa e uouangatahá, ʻoku tau fakakaukau ai ki ha potufolofola ʻi he taimi ʻoku tau fanongo ai ki he fehuʻi ko iá: “Pea ko ʻeni ʻe hoku kāinga, ko e meʻa ʻi hoʻomou ʻiloʻi ʻa e maama ʻa ia te mou faʻa fakamāuʻi ʻakí, pea ko e maama ko iá ʻa e maama ʻa Kalaisí, tokanga ke ʻoua naʻa mou fakamaau taʻetotonu; he ko e anga ko ia ʻoku mou fakamaau ʻakí ʻe fakamāuʻi ai foki mo kimoutolu.”4

ʻI hoʻo ʻiloʻi ʻoku mahino kiate koe ʻoku ʻikai ke haohaoa ʻa e kakai kehé, te ke angaʻofa ange ai ʻi hoʻo leá. Pea tānaki atu ki he potu folofolá, mahalo te ke lava ʻo manatuʻi ha lea ne fai ʻe hoʻo faʻeé—naʻe pehē pē mo ʻeku faʻeé—“Kapau ʻoku ʻikai ha meʻa lelei ke ke lea ʻaki kau ki ha taha pea ʻoua pē naʻá ke toe lea koe.”

ʻE tokoni ia ke ke siofi pē e lelei tahá ʻi he ngāue mo e ʻulungāanga ʻo e pīsopé. ʻI he hoko ʻa e Fakamoʻuí ko ho fakamaau angaʻofá, ko e meʻa pē ia te Ne vakai ki ai ʻi Heʻene fakamāuʻi hoʻo ngāué mo ʻeku ngāué. ʻE hanga ʻe he folofolá mo e meʻa naʻá ke fanongo ai mei hoʻo faʻeé ʻo ʻai ke ke fakamatalaʻi pē ʻa e lelei tahá ʻi he ngāue ʻa e pīsopé mo e lelei ʻokú ne fakataumuʻa ki aí. ʻOku ou palōmesi atu te ke ongoʻi ʻa e melino mo e fiefia ʻi hoʻo lea ʻofa kau ki he niʻihi kehé ʻi he Maama ʻo Kalaisí. Te ke ongoʻi ʻokú ke uouangataha mo e pīsopé pea mo e tokotaha naʻá ne ʻeke atu pe ko e hā hoʻo fakakaukaú, ʻo ʻikai ko e pehē ʻoku haohaoa ʻa e pīsopé, pe ʻoku tatau hoʻo fakafuofuaʻi lelei iá mo e tokotaha naʻá ne fai atu e fehuʻí. Ka koeʻuhí ʻe tuku ʻe he ʻEikí ke ke ongoʻi ʻa ʻEne houngaʻia ʻi hoʻo fili ke ʻoua naʻá ke fakatupu e ngaahi meʻa ʻe hoko ai e maveuveú.

ʻOku fie maʻu ke tau muimui ʻi he tefitoʻi moʻoni tatau ko iá lolotonga ʻoku tānaki mai ʻe he ʻEikí ha kakai tokolahi ange ʻoku ʻikai tatau mo kitautolu. ʻE hoko ʻo toe mahino ange kiate kitautolu ʻoku ʻomi ʻe he Fakaleleí ʻa e ngaahi liliu tatau pē kiate kitautolu kātoa. ʻOku tau hoko ko ha kau ākonga angavaivai, ʻofa, ongongofua, pea taʻemanavahē mo faivelenga ʻi he meʻa kotoa pē. ʻOku tau kei nofo ʻi ha ngaahi fonua kehekehe, ka ʻoku tau kau mai ki he Siasí ʻi ha founga ʻokú ne liliu kitautolu. ʻI he ngaahi meʻafoaki ʻo e Laumālié ʻoku tau aʻusia ai e tuʻunga ne mamata ki ai ʻa e ʻAposetolo ko Paulá:

“He ko e meʻa ʻiate iá ʻoku tau maʻu fakatouʻosi ʻa e hokoʻanga ʻi he Laumālie pē taha ki he Tamaí.

“Pea ko ʻeni, ʻoku ʻikai ai ko e kau muli mo e kau ʻaunofo ʻa kimoutolu, ka ko e kaungā-kolo mo e kāinga māʻoniʻoni, pea mo e fale ʻo e ʻOtuá.”5

ʻI he uouangataha ʻoku ou mamata ʻoku fakaʻau ke toe lahi angé, ʻe lava ke fakahoko ai ʻe he ʻEikí ʻa e meʻa ʻe fakakaukau ki ai ʻa māmani ʻo lau ko ha maná. ʻE lava ke fakahoko ʻe he Kāingalotú ha faʻahinga taumuʻa pē ʻa e ʻEikí ʻi he taimi te nau taha ai ʻi he māʻoniʻoní.

Kuo fakahīkihikiʻi kitautolu ʻe ha kau palesiteni ʻo ha ngaahi fonua, kau kōvana, mo ha kau taki ʻo e ngaahi kautaha tokoni ʻofa ʻi he māmaní—ʻi heʻeku fanongó—ʻaki e ngaahi lea hangē ko ʻení: “Ko homou siasí pē naʻe ʻuluaki ʻi ai ke tokoni he hoko ʻa e fakatamakí. Ne aʻu mai hamou kakai ʻe toko laungeau mo e meʻa kotoa pē naʻe fie maʻu ʻe kinautolu naʻe hao moʻuí. Naʻe aʻu ki heʻenau ʻomi pē ʻe kinautolu honau ngaahi tēniti mo ʻenau meʻakai. Naʻe ʻikai ke nau hela pea naʻa nau fiefia. Hangē ne nau ʻiloʻi pē ʻa e feituʻu ke ō ki aí mo e taimí.” Pea ʻoku toki fai mai e lea hangē ko ʻení, “ʻOku ʻilo ʻe homou siasí ʻa e founga hono fokotuʻutuʻu mo fai e meʻa kotoa pē.”

Ne u fakamālō ange pē ʻo ʻikai te u talaange ʻoku ʻikai ko e maná pē ʻi hono fokotuʻutuʻú ʻataʻatā, ka ʻi he loto ʻo e kakaí. Naʻe ō mai ʻa e Kāingalotú ʻi he huafa ʻo e ʻEikí ke tokoni ʻo hangē ko ia naʻá Ne mei faí. Naʻa nau ō mai mo fakafanongo ki he fakahinohino ʻa e kau taki kuo fili ʻe he ʻEikí. Naʻe lahi honau mālohí he naʻa nau loto taha.

ʻOku ou fakamoʻoni kiate kimoutolu ʻe fakaʻau pē ke lahi ʻa e uouangataha ʻoku tau lolotonga aʻusiá. ʻOku moʻui ʻa e ʻOtua ko e Tamaí. ʻOkú Ne fanongo mai mo tali ʻetau ngaahi lotú ʻi he ʻofa. ʻOku moʻui, toetuʻu mo langilangiʻia ʻa e Fakamoʻui ko Sīsū Kalaisí, pea ʻokú Ne tokoni mai kiate kitautolu ʻi he ʻaloʻofa. Ko Hono Siasi moʻoní ʻeni. Ko Palesiteni Monisoní ko e palōfita moʻui ia ʻa e ʻOtuá. Kapau te tau uouangataha ʻi heʻetau poupouʻi ia ʻaki hotau lotó, ʻi he loto fie talangofua ke fai ʻa e meʻa kuo ʻomi ʻe he ʻOtuá ke tau faí, te tau ngāue fakataha ʻi he mālohi ke ʻalu atu ki ha feituʻu pē ʻe finangalo e ʻOtuá ke tau ʻalu ki aí pea hoko ʻo tatau mo Hono finangaló.

ʻOku ou tuku ʻeku tāpuakí kiate kimoutolu ke mou fiefia ʻi he uouangataha ʻi homou ngaahi ʻapí pea ʻi he Siasí. Pea ʻoku ou tuku kiate kimoutolu ʻa e talaʻofa ʻa e ʻEikí te mou maʻu ʻa e ngaahi holi māʻoniʻoni ʻa homou lotó ʻi he fiefia mo e uouangataha ko iá. ʻI he huafa toputapu ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Vakai, Sione 17:21; vakai foki, T&F 50:43; 93:3.

  2. 3 Nīfai 28:10.

  3. Mōsaia 18:17, 19–22.

  4. Molonai 7:18.

  5. ʻEfesō 2:18–19.