2008
Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí —Ko Hotau Uiuiʻi Mahuʻinga Tahá
Nōvema 2008


Akoʻi ʻo e Ongoongoleleí —Ko Hotau Uiuiʻi Mahuʻinga Tahá

ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e faiakó pea fakaʻaliʻali mai mo e founga fakafaiakó, te tau lava kotoa pē ʻo fakahoko ia.

ʻĪmisi
William D. Oswald

Ne ma fakakaukau mo Sisitā ʻOsiuolo kimuí ni mai ke ma akoʻi homa ongo kiʻi makapuna fefine māhanga taʻu nimá ke na poto he tāfué. Ko e tāfué ko ha vaʻinga ia ʻa e fānaú ʻoku tā ʻa e maeá ka te puna pea takai hake leva ʻa e maeá ʻi hoto funga ʻulú ʻo toe foki hifo pē ki hoto lalo vaʻé. Hili hono fai ange ha fanga kiʻi fakahinohino faingofuá, naʻá na toutou feinga fakatouʻosi kae ʻikai pē ke na lava.

ʻI he ʻamanaki pē ke mau foʻí, ne lue hake e ongo kiʻi tamaiki lalahi ange ʻa e kaungāʻapí peá ma kole leva kiate kinaua ke na tokoni. Naʻe poto lelei foki e ongo kiʻi tamaiki ia ʻa e kaungāʻapí ʻi he tāfué pea naʻe lava ke na fakaʻaliʻali ki homa makapuná ʻa e anga e tāfué. ʻI he taimi ne tāfue ai e ongo kiʻi tamaikí ni, ne u fakatokangaʻi naʻá na hivaʻi ha foʻi hiva ke tokoni ke na fakatonu pē ki ai mo tāfue.

Ko ʻene mahino pē ki homa makapuná ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e tāfué pea fakaʻaliʻali ange hono foungá, naʻe faingofua leva e toenga ia ʻo e lēsoní. Ne toutou akoako pē ʻa e ongo māhangá pea hokohoko lelei atu ai pē ʻena feinga ke maʻu lelei e ngaahi tefitoʻi meʻa mahuʻinga ke na pōtoʻi ai he tāfué.

Lolotonga ʻa e lēsoni ako tāfué, naʻe tangutu fakalongolongo pē ʻa homa mokopuna fefine taʻu tolú ʻi he loto ʻataʻataá ʻo sio. ʻI he taimi naʻe ʻeke ange ai ʻe ha taha pe ʻe fie tāfué, naʻe kamokamo pē hono ʻulú peá ne haʻu leva ʻo ne tuʻu he veʻe maeá. ʻI heʻemau tā ʻa e maeá, ne mau ofo he naʻá ne puna pē ʻo hangē ko ia ne fai ʻe hono ongo taʻoketé. Naʻá ne puna tuʻo taha, tuʻo ua pea toutou puna ai pē, ʻo ne hiva leʻolahi ʻaki e hiva tatau pē naʻe hivaʻi ʻe he fānau lalahi angé.

Naʻe ʻiloʻi ʻe hoku makapuna kotoa ko ʻeni ʻe tolú, ʻoku ʻi ai ha taukei ʻoku fie maʻu ki he tāfué. Ko ha kiʻi meʻa faingofua ia te nau lava kotoa ʻo fai, hili ʻenau ako ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻingá pea fakaʻaliʻali ange mo e foungá. ʻOku pehē pē ʻa hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí. ʻI he taimi ʻoku tau ako ai ha niʻihi ʻo e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga fekauʻaki mo e faiakó pea fakaʻaliʻali mai mo e founga fakafaiakó, te tau lava kotoa pē ʻo fakahoko ia.

ʻOku faʻa fakamanatu mai ʻe Palesiteni Poiti K. Peeka “ko kitautolú—ʻa e kau taki, kau faiako, kau faifekau pea mo e ngaahi mātuʻá—ʻoku ʻi ai hotau tufakanga ʻi he moʻuí mei he ʻEikí ke fakatou akoʻi mo ako ʻa e ngaahi tokāteline ʻo e ongoongoleleí, ʻo hangē ko ia kuo fakahā mai kiate kitautolú.”1 Hangē ko e lea faingofua ne fai ʻe ʻEletā L. Tomu Peulí, “ʻOku fie maʻu ki he lakanga kotoa pē ʻi he Siasí ha faiako lelei.”2

Koeʻuhí ko e mēmipa kotoa pē ko ha faiako pea “ko e akoʻí ʻa e uho ʻo e meʻa kotoa pē ʻoku tau faí,”3 ko ia ʻoku ʻi ai hatau fatongia toputapu ke ako ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻo e akoʻí. ʻOku lahi fau ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e akoʻí mo e akó, pea ʻoku ʻikai feʻunga pē ke tau lautohi ʻo kau ki ai. ʻUluakí, ʻoku fie maʻu ke mahino kiate kitautolu ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ko ʻení pea ko hono uá, ʻoku fie maʻu ke fakaʻaliʻali mai ʻa e founga hono fakaʻaongaʻi kinautolu ʻe he kau faiako leleí. ʻE lava ke fai ʻeni ʻaki hano siofi lelei ʻo e kau faiako lavameʻa ʻi hotau ngaahi uōtí mo e koló pea mo hono toe vakaiʻi ʻo e fakataha ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi ʻi he akoʻí mo e akó, ʻa ia ʻoku maʻu ʻi he Uepisaiti ʻa e Siasí pe ngaahi makasini ʻa e Siasí.4

ʻOku maʻu ʻi he folofolá ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻoku fekauʻaki mo e akó mo e akoʻí. ʻOku toe aleaʻi foki kinautolu ʻi ha maʻuʻanga tokoni fakafaiako lelei ka ʻoku faʻa taʻetokangaʻi, ʻa ia ko e ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga Ange ʻi he Faiakó.5

ʻI he taimi ʻoku tau kumi ai ha sīpinga ʻo e faiako leleí ke ne lava ʻo fakaʻaliʻali mai ʻa e founga hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, ʻoku tohoakiʻi atu ai kitautolu kia Sīsū ʻo Nāsaletí. Naʻe ui ia ʻe Heʻene kau ākongá ko “Lāponi; ko hono ʻuhingá ko e Pule” pe “Faiako.”6 Ko Ia ʻa e Faiako Pulé.

Naʻe kehe ʻa Sīsū ia mei he kau faiako kehe ʻo Hono kuongá he naʻá Ne faiako “ʻo taau mo ia ʻoku maʻu ʻa e [mafai].”7 Ko e haʻu e mafai ko ʻeni ke faiakó mei Heʻene Tamai Hēvaní, he naʻe “fakanofo ʻe he ʻOtuá ʻa Sīsū … ʻaki ʻa e Laumālie Māʻoniʻoní mo e mālohi … ; he naʻe ʻiate ia ʻa e ʻOtuá.”8

ʻI he sīpinga ko ʻení, naʻe akoʻi ai ʻa Sīsū ʻe Heʻene Tamai Fakahēvaní, ʻo hangē ko ia naʻe hiki ʻe Sioné. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻoku ʻikai “ke u fai ha meʻa ʻiate au pē; kae hangē ko hono akoʻi au ʻe he Tamaí.”9 “ʻOku ʻikai faʻa fai ʻe he ʻAló ha meʻa ʻe ia pē… . He ʻoku ʻofa ʻa e Tamaí ki he ʻAló, ʻo ne fakahā kiate ia ʻa e ngaahi meʻa kotoa pē ʻokú ne faí.”10

ʻOku tau maʻu foki ʻi he folofolá ha ngaahi sīpinga kehe ʻo ha kau faiako lavameʻa ʻi he ongoongoleleí, naʻa nau liliu e moʻuí pea fakahaofi e ngaahi laumālie ʻo e niʻihi ne nau akoʻí. Hangē ko ʻení, mei he Tohi ʻa Molomoná, ʻoku tau fakakaukau atu ai kia Nīfai,11 ʻAlamā,12 pea mo e ngaahi foha ʻo Mōsaiá.13 Fakatokangaʻi angé ʻa e teuteu fakafoʻituitui naʻe fai ʻe he ngaahi foha ʻo Mōsaiá, ʻi he ʻamanaki ke nau akoʻi ʻa e ongoongoleleí:

“Kuo nau tupulaki ʻo mālohi ʻi he ʻiloʻi ʻo e moʻoní; he ko e kau tangata faʻa fakakaukau lelei ʻa kinautolu pea kuo nau fakatotolo faivelenga ʻi he ngaahi folofolá koeʻuhí ke nau ʻiloʻi ʻa e folofola ʻa e ʻOtuá.

“Ka ʻoku ʻikai ko ia pē; ka kuo nau faʻa lotu, mo ʻaukai lahi; ko ia naʻa nau maʻu ʻa e mālohi ʻo e kikité pea mo e laumālie ʻo e fakahaá pea ʻo ka naú ka akonaki, ʻoku nau akonaki ʻi he mālohi mo e mafai mei he ʻOtuá.” 14

Ko Molonaí ko ha faiako mālohi ia ʻe taha ʻo e ongoongoleleí, ʻa ia naʻe fili ke hoko ko ha “talafekau ia naʻe fekauʻi mai mei he ʻao ʻo e ʻOtuá”15 ke akoʻi mo fakahinohinoʻi ʻa e Palōfita ko Siosefa Sāmitá. Kuo ʻomi ʻe Siosefa ha fakamatala nounou mo fakaikiiki ʻo e meʻa naʻe leaʻaki mo fakahoko ʻe Molonai ʻi heʻene akoʻi ʻa Siosefá.16

Naʻe kei taʻu 17 pē ʻa Siosefa Sāmita pea ʻikai haʻane tuʻunga fakaako lelei he taimi naʻe fuofua hā ange ai ʻa Molonai kiate iá. Naʻe fakamatalaʻi ʻe Siosefa ko iá ko ha “kiʻi tamasiʻi taʻemahuʻinga ʻi he māmaní,”17 pea naʻe ui ia kimui ʻe hano kaumeʻa ko ha taha naʻe “taʻe ʻilo” mo “taʻe ako.”18 Ka ʻi he nima ʻo ha faiako kātaki mo tokanga hangē ko Molonaí—pea mo ha kau talafekau fakalangi kehe ne fekau mai ke fakahinohinoʻi iá—naʻe hoko ʻa e talavoú ni ko ha tangata mahuʻinga ʻi he meʻa naʻe folofola ʻaki ʻe he ʻEikí “ko ha ngāue lahi mo fakaofo.”19

Ko e hā ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻo e faiakó mo e akó ʻe lava ke tau ʻiloʻi ʻi haʻatau vakai ki he founga ne akoʻi ʻaki ʻe Molonai ʻa Siosefa Sāmitá? ʻOku lahi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni ʻe lava ke tau aleaʻi, ka ʻe tuku taha pē ʻetau tokangá ʻi ha ngaahi tefitoʻi moʻoni mahuʻinga ʻe tolu ʻo e faiako leleí.

Tefitoʻi Moʻoni 1: Fakahaaʻi ha ʻOfa Kiate Kinautolu ʻOkú ke Akoʻí pea Ui Honau Hingoá

Naʻe pehē ʻe Siosefa Sāmita ko e taimi ko ia naʻe fuofua hā ange ai ʻa Molonai kiate iá, naʻá ne “ilifia, ka naʻe vave ʻa e mavahe atu meiate [ia] ʻa e manavaheé.” Ko e hā naʻe fai ʻe Molonai ke toʻo ʻaki e ilifia ko ʻení? Naʻe pehē ʻe Siosefa, “Naʻá ne ui au ʻaki hoku hingoá.”20 ʻOku ʻi ai ha sīpinga fakalangi ʻoku muimui ki ai e kau faiako ʻoku ʻofa heʻenau fānau akó mo ui kinautolu ʻaki honau hingoá. 21

ʻI ha fakataha ne toki fai kimuí ni mai mo Palesiteni Tōmasi S. Monisoni, ne u fakatokangaʻi naʻá ne fakafeʻiloaki fakatāutaha mai kiate kimautolu ʻaki homau hingoá. Naʻá ne lea kiate kimautolu ʻo kau ki heʻene faiako ‘i heʻene kei tamasiʻí ko Lusi Kētisi, ʻo ne pehē ko ha faiako ia naʻá ne ʻiloʻi e hingoa ʻo e tokotaha kotoa pē heʻene kalasí. Naʻe lea ʻa Palesiteni Monisoni ʻo fekauʻaki mo e fefiné ni, “Naʻe ʻikai tūkua ʻene fetuʻutaki ki ha taha naʻe liʻaki lotu he Sāpaté pe ʻikai pē haʻú. Naʻa mau ʻiloʻi naʻá ne tokanga kiate kimautolu. Kuo teʻeki ai ke ne ngalo ʻiate kimautolu pe ko e ngaahi lēsoni naʻá ne akoʻí.”22

Tefitoʻi Moʻoni Hono 2: Faiako mei he Folofolá

Ko ha tefitoʻi moʻoni fakafaiako ʻe taha naʻe fai ʻe Molonai, ko ʻene ʻilo mo faiako mei he folofolá. Naʻe fakamatala ʻa Siosefa Sāmita ʻo kau ki heʻena fuofua fetaulaki mo Molonaí, naʻá ne “kamata ke lau ʻa e ngaahi kikite ʻo e Fuakava Motuʻá… . Naʻe toe lahi mo ha ngaahi potufolofola naʻá ne lau, pea naʻe lahi mo e ngaahi fakamatala naʻá ne faí.”23 ʻI he ngaahi potufolofola lahi naʻe lau ʻe Molonaí, naʻe ako ai ʻa Siosefa ʻo kau ki hono fatongia fakapalōfita ʻi hono ʻomi ʻo e Tohi ʻa Molomoná pea mo hono Toe Fakafoki mai ʻo e ongoongolelei moʻoní ki he māmaní.24

Tefitoʻi Moʻoni Hono 3: Poupouʻi ke Fakalaulauloto ki he Ngaahi Moʻoni ʻo e Ongoongoleleí

Ko e tefitoʻi moʻoni hono tolu naʻe fakaʻaongaʻi ʻe Molonai ʻi hono akoʻi ʻo Siosefa Sāmitá, ko hono fekau ke ne fakalaulauloto ki he meʻa kuo akoʻi angé. Naʻe pehē ʻe Siosefa ko e hili ko ia ʻena feʻiloaki tuʻo tolu mo Molonaí, “naʻe toe tuku [ia] ke fakalaulauloto ki he … meʻa naʻe toki hoko kiate [iá].”25 ʻE loto ʻa e kau faiako leleí ke nau muimui ki he sīpinga ʻa e Kalaisi ne toetuʻú ʻi Heʻene ʻaʻahi ki he kau Nīfaí, ʻi Heʻene kole ange ki he fuʻu kakai tokolahí ke nau foki ki honau “ngaahi ʻapí pea fakalaulauloto ki he ngaahi meʻa” kuó Ne akoʻi angé ke lava ʻo “mahino” kiate kinautolu.26

ʻOku fakamanatu mai ʻe Nīfai ʻoku ʻikai ngata pē ʻi hono fakaʻaongaʻi hotau ʻatamaí ki he fakalaulaulotó ka ʻoku kau foki ki ai mo hotau lotó. Naʻá ne pehē, “ʻOku fakalaulauloto maʻu pē ʻa hoku lotó ki he ngaahi meʻa kuó u mamata mo fanongo ki aí.”27 ʻOku hanga ʻe heʻetau fakalaulauloto ki he folofolá pea mo e ngaahi meʻa kuo tau mamata mo fanongo ki aí, ʻo fakaafeʻi mai ʻa e fakahā fakafoʻituituí ki heʻetau moʻuí.

ʻOku ou fakamoʻoni ko hono akoʻi ʻo e ongoongoleleí, ko ha uiuiʻi toputapu mo māʻoniʻoni ia. ʻI he taimi ʻokú ke ʻofa ai ʻi hoʻo kau akó mo ui kinautolu ʻaki honau hingoá, ʻi he taimi ʻokú ke fakaava hake ai ʻa e folofolá pea faiako mei aí, pea ʻi he taimi ʻokú ke poupouʻi ai hoʻo kau akó ke nau fakalaulauloto ki he ngaahi moʻoni ʻo e ongoongolelei kuo toe fakafoki maí pea fakaʻaongaʻi kinautolú, ʻe toe fakalahi ai ho mālohi ke tākiekina kinautolu ki he leleí pea ʻe toe faitāpuekina lahi ange ai e moʻui ʻa hoʻo kau akó. ʻI he ʻaho nāunauʻia leva ko iá, te nau lea kiate koe ʻo hangē pē ko ia ne fakamatalaʻi ʻaki ʻa Sīsū ʻo Nāsaletí, “ ʻOku mau ʻilo ko e [faiako] koe kuo haʻu mei he Otuá.”28 ʻI he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Boyd K. Packer mo L. Tom Perry, “Ngaahi Tefitoʻi Moʻoni ʻo e Akoʻí mo e Akó,” Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Fēpueli 2007, ʻi he Liahona, Sune 2007, 50.

  2. Liahona, Sune 2007, 52; vakai foki, 1 Kolinitō 12:28; ʻEfesō 4:11–14.

  3. Boyd K. Packer, Liahona, Sune 2007, 54.

  4. Vakai, “Fakataha Ako Fakatakimuʻa Fakaemāmani Lahí, Fēpueli 2007; ʻi he Liahona, Sune 2007, 49–80; ʻoku lava foki ke maʻu atu e ngaahi lea ʻo e ako fakatakimuʻa fakaemāmani lahi ko ʻení mei he tuʻasila ko e www.lds.org

  5. ʻOku ʻIkai ha Ui ʻe Mahuʻinga ange ʻi he Faiakó (1999); nāunau fika 36123.

  6. Sione 20:16; vakai ki he futinouti a [tohitapu faka-Pilitāniá].

  7. Mātiu 7:29; vakai foki, Maʻake 1:22.

  8. Ngāue 10:38.

  9. Sione 8:28.

  10. Sione 5:19–20.

  11. Vakai, 2 Nīfai 33:1–13.

  12. Vakai, Mōsaia 27:32–37; ʻAlamā 17:1–12.

  13. Vakai, ʻAlamā 17:1–12.

  14. ʻAlamā 17:2–3.

  15. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33.

  16. Vakai, Siosefa Sāmita-Hisitōlia 1:27–54.

  17. Siosefa Sāmita—Hisitōliá 1:22.

  18. Orson Pratt, “Discourse,” Deseret News, July 21, 1880, 386.

  19. ʻĪsaia 29:14; 2 Nīfai 25:17; 27:26; vakai foki, 3 Nīfai 21:9–10.

  20. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:32–33; vakai foki, v. 49.

  21. Vakai, Mātiu 3:17; 3 Nīfai 11:7; Molonai 2:1–2; Siosefa Sāmita–Hisitōlia 1:17.

  22. Thomas S. Monson, “Ko Ha Sīpinga ʻo ha Kau Faiako Maʻongoʻonga,” Liahona, Sune 2007, 74.

  23. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:36, 41.

  24. Vakai, Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:33–54; vakai foki, T&F 20:8–9.

  25. Siosefa Sāmita—Hisitōlia 1:47.

  26. 3 Nīfai 17:3; vakai foki, T&F 138:1, 6, 11, 29.

  27. 2 Nīfai 4:16; vakai foki, Molonai 10:3.

  28. Sione 3:2.