2008
ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló
Nōvema 2008


ʻOku Feʻunga Hoʻo ʻIló

ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha tukuʻanga koloa fakalaumālie kāfakafa ʻo e māmá mo e moʻoní ʻoku ʻatā mai kiate kitautolu… . ʻOku tau fili e hala ʻo e tuí ʻi hotau ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá.

ʻĪmisi
Elder Neil L. Andersen

ʻOku ou fiefia fakataha mo kimoutolu ʻi heʻetau kau ki he Siasi ʻo Sīsū Kalaisi ʻo e Kau Māʻoniʻoni ʻi he Ngaahi ʻAho Kimui Ní. ʻI he vahevahe ʻe Palesiteni Monisoni ʻa e ongoongo fakaofo ʻo e ngaahi temipale foʻou ʻe nimá, naʻá ku fakakaukau ʻoku tau hoko ko ha fāmili tuʻukimuʻa ʻo e kakai tuí he funga ʻo e māmaní, ʻi he konitinēnití kotoa, ʻi he ngaahi kolo lalahi mo īkí. Kuo tau kamata fakataha ʻetau fononga ki he moʻui taʻengatá. Ko e fononga mahuʻinga tahá ia. ʻOku tau laka atu, ʻo toʻo kiate kitautolu “ʻa e huafa ʻo Kalaisí, pea fakapapau ke tauhi kiate ia ʻo aʻu ki he ngataʻangá.”1

Neongo ʻoku tau aʻusia ha ngaahi meʻa lalahi ʻo hangē ko ia ʻoku hoko he ʻaho ní, ʻo fonu ʻi he mālohi fakalaumālie mo e ʻilo fakapapau, ka ʻoku ʻi ai foki e ngaahi ʻaho ʻoku tau ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻemateuteu ai, ʻo ʻi ai ʻa e laumālie veiveiuá mo e puputuʻú pea faingataʻa ke ʻiloʻi e feituʻu ʻe maʻu mei ai hotau mālohi fakalaumālié. Ko e konga ʻo ʻetau ikuná ʻi heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa Kalaisí, ʻa e meʻa ko ia ʻoku tau fai ʻi he taimi ʻoku tau maʻu ai e ngaahi ongo ko ʻení.

Ne u ongoʻi taʻefeʻunga mo taʻemateuteu ʻi heʻeku fakakaukau ke u ʻalu ʻo ngāue fakafaifekau he meimei taʻu ʻe 40 kuo hilí. ʻOku ou manatu ki heʻeku lotu ʻo pehē, “ʻE Tamai Hēvani, ʻe lava fēfē ke u ngāue fakafaifekau lolotonga iá ʻoku siʻi ʻeku ʻiló?” Naʻá ku tui ki he Siasí, ka ne u ongoʻi ʻa e fuʻu siʻisiʻi ʻeku ʻilo fakalaumālié. Ne u maʻu e ongo ko ʻení heʻeku lotú: “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló!” Naʻe fakalotolahiʻi au ai ke u hoko atu ki he malaʻe ʻo e ngāue fakafaifekaú.

ʻOku fai ʻetau fononga fakalaumālié ʻi he kotoa ʻo ʻetau moʻuí. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi e meʻa kotoa pē ʻi he kamataʻangá pe ʻi he lolotonga ʻetau fonongá. ʻOku hoko hotau fakauluí ʻi he sitepu ki he sitepu, ʻi he ʻotu lea ki he ʻotu lea. ʻOku tau ʻuluaki langa ha fakavaʻe ʻo e tui ʻi he ʻEiki ko Sīsū Kalaisí. ʻOku tau maka koloaʻaki ʻa e ngaahi tefitoʻi moʻoni mo e ngaahi ouau ʻo e fakatomalá, papitaisó pea mo e maʻu ʻo e meʻafoaki ʻo e Laumālie Māʻoniʻoní. ʻOku tau fakakau atu ai ha tukupā ke faʻa lotu, ha holi ke talangofua pea hokohoko maʻu mo ha fakamoʻoni ki he Tohi ʻa Molomoná. (Ko e Tohi ʻa Molomoná ko ha maʻuʻanga meʻatokoni fakalaumālie fakatupu ivi ia.)

Pea te tau tuʻumaʻu mo faʻa kātaki ʻi heʻetau fakalakalaka ʻi he moʻui fakamatelié. ʻI he taimi ʻe niʻihi, ʻe peheni e tali ʻa e ʻEikí, “ʻOku ʻikai te ke ʻiloʻi e meʻa kotoa pē, ka ʻoku feʻunga pē ʻa hoʻo ʻiló”—feʻunga ke ke tauhi e ngaahi fekaú pea fai ʻa ia ʻoku totonú. Manatuʻi e ngaahi lea ʻa Nīfaí: “ʻOku ou ʻilo ʻokú ne ʻofa ki heʻene fānaú; ka neongo iá, ʻoku ʻikai te u ʻiloʻi hono ʻuhinga ʻo e meʻa kotoa pē.”2

Ne tuʻo taha ʻeku ʻaʻahi ki ha misiona ʻi he faka-tonga ʻo ʻIulopé. Ne u tau atu ʻi he ʻaho naʻe teu foki mai ai ha faifekau ki ʻapi ko ʻene fie foki pē. Ne maau ʻene tikité ke foki he ʻaho hono hokó.

Ne ma tangutu fakataha ʻi he ʻapi ʻo e palesiteni fakamisioná. Naʻe fakahā mai ʻe he faifekaú kiate au ʻene faingataʻaʻia heʻene tupu haké, ʻa e ʻikai malava ke ne ako leleí, ʻa e hiki mei he fāmili ki he fāmilí. Naʻá ne lea moʻoni ʻi heʻene taʻe lava ke ako ha lea foʻoú. Naʻá ne toe pehē mai, “Misa ʻEnitasoni, ʻoku ʻikai te u ʻilo pe ʻoku ʻofa koā ʻa e ʻOtuá ʻiate au.” ʻI heʻene lea peheé, ne u maʻu ha ongo fakapapau mo mālohi ʻi hoku laumālié, “ʻOkú ne ʻiloʻi ʻoku ou ʻofa ʻiate ia. ʻOkú ne ʻiloʻi ia.”

Ne u tuku pē ke kiʻi hoko atu ʻene fakamatalá peá u toki pehē ange, “ʻE ʻEletā, ʻoku ongo kiate au ʻa e meʻa lahi kuó ke lea ki aí, ka kuo pau ke u fakatonutonu koe ʻi ha meʻa ʻe taha: ʻokú ke ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate koe. ʻOkú ke ʻiloʻi ia.”

ʻI heʻeku lea pehē kiate iá, ko e Laumālie tatau pē naʻe lea kiate aú mo ia naʻe lea kiate iá. Naʻá ne punou ʻo tangi. Naʻá ne pehē mai, “ʻE Misa ʻEnitasoni, ʻoku ou ʻiloʻi ʻoku ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate au, ʻoku ou ʻiloʻi ia.” Naʻe ʻikai te ne ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa pē ka naʻe feʻunga pē ʻa ʻene ʻiló. Naʻá ne ʻiloʻi e ʻofa ʻa e ʻOtuá ʻiate iá. Naʻe feʻunga ʻa e kiʻi ʻilo fakalaumālie mahuʻinga lahi ko iá ke fetongi ʻene loto veiveiuá ʻaki ʻa e tuí. Naʻá ne maʻu ha mālohi ke toe hoko atu ʻene ngāue fakafaifekaú.

ʻE kāinga, ʻoku tau takitaha maʻu ha momeniti ʻo e mālohi fakalaumālié, ʻa e momeniti ʻo e ueʻi fakalaumālié mo e fakahaá. Kuo pau ke tau fakatō loloto ia ki hotau laumālié. ʻI heʻetau fai iá, ʻoku tau teuteuʻi ai ʻa ʻetau tukuʻanga koloá fakalaumālie ʻi ʻapí ki ha taimi te tau faingataʻaʻia fakatāutaha ai. Naʻe folofola ʻa Sīsū ʻo pehē: “Fakapapauʻi ʻi homou lotó te mou fai ʻa e ngaahi meʻa te u akonaki ʻaki mo fekau kiate kimoutolú.”3

ʻI he ngaahi taʻu lahi kuo hilí ne mālōlō ai e kiʻi ʻofefine ʻo haku kaumeʻa ʻi ha fakatuʻutāmaki. Ne siva ʻa e ʻamanakí mo e ngaahi fakaʻānauá. Ne loto-mamahi lahi ʻaupito hoku kaumeʻá. Ne kamata ke ne fehuʻia ʻa ʻene tuí. Ne tohi mai ʻene faʻeé ʻo kole ke u foaki ange hano tāpuaki. ʻI heʻeku hilifaki hoku ongo nimá ʻi hono ʻulú, ko e ongo ʻeni ne u maʻú: ʻOku ʻikai ko ha ongo pē ʻa e tuí; ka ko ha fili ke fai. ʻE fie maʻu ke ne fili ke tui.

Naʻe ʻikai ke ʻiloʻi ʻe hoku kaumeʻá ʻa e meʻa kotoa pē, ka naʻe feʻunga pē ʻa ʻene ʻiló. Naʻá ne fili ʻa e hala ki he tuí mo e talangofuá. Naʻá ne tūʻulutui ʻo lotu. Naʻe foki mai ʻene mahino fakalaumālié.

Kuo ʻosi ha ngaahi taʻu lahi mei he meʻa ko iá. ʻI ha kiʻi taimi nounou mei heni ne u maʻu ha tohi mei hono foha ʻoku lolotonga ngāue fakafaifekau. Naʻe fonu ʻi he fakamatala ki heʻene tuí mo e fakamoʻoní. ʻI heʻeku lau ʻene tohi fakaʻofoʻofá, ne u sio ai ki he hanga ʻe ha fili ʻa ha tamai ke tuí, ʻi ha taimi mātuʻaki faingataʻa, ʻo fakamonūʻiaʻi ʻa e toʻu tangata hono hokó.

Ko e konga pē ʻeni ʻo ʻetau moʻui fakamatelié—ʻa e ngaahi tukupaá, faingataʻá, ngaahi fehuʻí, mo e loto veiveiuá. Ka ʻoku ʻikai ke tau tuēnoa. ʻI heʻetau hoko ko e kau ākonga ʻa e ʻEiki ko Sīsū Kalaisí, ʻoku tau maʻu ai ha tukuʻanga koloa fakalaumālie kāfakafa ʻo e māmá mo e moʻoní ʻoku ʻatā mai kiate kitautolu. He ʻikai lava ke ō fakataha ʻa e manavaheé mo e tuí ʻi hotau lotó. ʻOku tau fili e hala ʻo e tuí ʻi hotau ngaahi ʻaho ʻo e faingataʻá. Naʻe pehē ʻe Sīsū, “ʻOua te ke manavahē, ka ke tui pē.”4

ʻOku tau toutou laka atu he ngaahi taʻú ʻi he ngaahi sitepu fakalaumālie mahuʻingá ni. ʻOku kamata ke tau vakai “ko ia ia ʻokú ne maʻu ʻa e māmá pea fai atu ai pē ʻi he ʻOtuá, te ne maʻu ʻa e maama lahi ange; pea ʻe tupulaki ʻa e maama ko iá ʻo ngingila ange kae ʻoua ke aʻu ki he ʻaho haohaoá.”5 ʻOku fakaleleiʻi ai ʻetau tāalafilí mo e veiveiuá pe siʻi ange ʻetau hohaʻa ki aí. ʻOku hoko ʻo faingofua mo haohaoa ʻetau tuí. ʻOku tau ʻilo ʻa e meʻa kuo tau ʻosi ʻiló.

Naʻe folofola ʻa Sīsū: “Kapau ʻe ʻikai ke [mou] … tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.”6

ʻOku taʻu fitu ʻa Hetilī Pei he taimí ni. Naʻe fāʻeleʻi ʻa Hetilī palopalema lahi ʻene fanongó pea naʻe fie maʻu ke fai hano tafa ke lava pē ʻo kiʻi fanongo. Naʻe ʻikai ongosia ʻene mātuʻá he tokoni ke akoʻi ia ke ne poto he leá. Naʻe tali fiefia pē ʻe Hetilī mo hono fāmilí ʻa e tuʻunga faingataʻa naʻá ne ʻi aí heʻene tulí.

ʻI he taʻu fā ʻa Hetilií, naʻe tuʻu laine ai mo ʻene faʻeé he taimi ʻe taha ke totongi ʻena fakataú ʻi he falekoloá. Naʻá ne hanga mai ki mui ʻo sio ki ha kiʻi tamasiʻi naʻe tangutu ʻi ha sea teketeke. Naʻá ne fakatokangaʻi naʻe ʻikai ha vaʻe ʻo e kiʻi tamasiʻí.

Neongo naʻe ako lea ʻa Hetilī, ka naʻe faingataʻa ke ne mapuleʻi e leʻolahi ʻene leá. Naʻá ne fehuʻi leʻolahi ki heʻene faʻeé pe ko e hā naʻe hala vaʻe ai e kiʻi tamasiʻí.

Naʻe fakamatalaʻi leʻosiʻi ange ʻe heʻene faʻeé ki ai “ʻOku ngaohi pē ʻe he Tamai Hēvaní ʻEne fānaú kotoa ke nau kehekehe.” Naʻe tali ange ʻe Hetilī, “ʻIo.”

Ne fakafokifā e tafoki hake ʻa Hetilī ki he kiʻi tamasiʻí mo ne pehē ange, “ʻIloʻi koā naʻe ʻikai ke ngāue hoku telingá ʻoʻoku he taimi naʻe ngaohi ai au ʻe he Tamai Hēvaní? ʻOku ou hoko ai ko ha tokotaha makehe. Naʻá Ne ngaohi koe ʻo ʻikai hao vaʻe, pea ʻokú ke hoko ai ko ha tokotaha makehe. Ko ʻene haʻu pē ʻa Sīsuú, te u lava leva ke fanongo pea ʻi ai mo ho ongo vaʻe. ʻE ngaohi ʻe Sīsū ke lelei ʻa e meʻa kotoa pē.”

“Kapau ʻe ʻikai ke [mou] … tatau mo e tamaiki īkí, ʻe ʻikai te mou hū ki he puleʻanga ʻo e langí.”

Naʻe feʻunga e ʻilo ʻa Hetilií.

Ko e Kalaisí ʻa Sīsū. Kuó Ne toetuʻu. Ko hotau Fakamoʻuí Ia mo hotau Huhuʻí. Naʻe toe fakafoki mai ki māmani Hono lakanga fakataulaʻeikí ʻi he Palōfita ko Siosefa Sāmitá pea ko ʻEne palōfita he ʻaho ní ko Palesiteni Tōmasi S. Monisoni. Ko ʻeku fakamoʻoní ia ʻi he huafa ʻo Sīsū Kalaisí, ʻēmeni.

MAʻUʻANGA FAKAMATALÁ

  1. Molonai 6:3.

  2. 1 Nīfai 11:17.

  3. Liliu ʻa Siosefa Sāmitá, Luke 14:28

  4. Maʻake 5:36.

  5. T&F 50:24.

  6. Mātiu 18:3.